Naš odnos s Glovom svodi se na ‘Meta Mate, možeš li mi prevesti dostavu, a ja ću ti to platiti’. I to je to, vrlo jednostavno

Mate Dučić, direktor tvrtke Meta Mate govori kako je organiziran sustav kurirskih službi za dostavu hrane, koji su glavni izazovi i kakva je pozicija radnika

Glovo nema apsolutno nikakvu odgovornost prema radnoj snazi već se brine za prodaju i marketing

Mikrologistika, odnosno kurirske službe koje nam svakodnevno dostavljaju hranu i ostale potrepštine zadnjih su godina, kako globalno tako i u Hrvatskoj, doživjele veliku ekspanziju. Iako je teško procijeniti točan broj ljudi koji radi u takvom modelu, svakodnevno se propituje zakonitost takvog radnog odnosa, status zaposlenika te uloga tvrtki koje ih angažiraju i tzv. agregatora, tvrtki koje posreduju u čitavom procesu. U posljednje vrijeme u žiži se javnosti našla posebno jedna od takvih posredničkih tvrtki, Meta Mate. Kako se uopće organiziran hrvatski sustav ovakvih kurirskih službi, koji su glavni izazovi, kakva je pozicija radnika te koja je tu uopće uloga agretatora, govori Mate Dučić, direktor Meta Mate.

Možete nam ukratko pojasniti funkciju agregatora i koliko je ta djelatnost uopće regulirana hrvatskim i europskim normama?

Što se tiče pojma agregator, on uopće ne opisuje posao i djelatnost kojim se mi bavimo, već je to neka ulična žargonska riječ koja je nastala unutar društva razvojem ove branše. Trgovačka društva koja se bave ovim poslom su, kratko rečeno, logističke tvrtke. Pojednostavljeno, to je isto kao što proizvodni ili trgovački lanci koriste usluge vanjskih tvrtki koje im pružaju logističke usluge dostave njihovih proizvoda, bilo kupcu ili do skladišta.

Što se tiče regulacije samih zakona u Europi i u Hrvatskoj, mislimo da su zakoni itekako regulirani i to na dobar način, jer kao što smo naveli, ne razlikujemo se od drugih trgovačkih društava koji nude logističke usluge, osim po građenju poduzeća na totalno digitalan način što je Hrvatska jako dobro prihvatila. Ono što bi trebalo naglasiti jest da nerijetko o zakonima govore oni koji baš taj dio i ne razumiju, kao što se, na primjer, u javnom prostoru može čuti rečenica “Glovo je odgovoran za radnike” ili “Radnici Glova”.

Glovo nema apsolutno nikakvu odgovornost prema radnoj snazi već se brinu za prodaju i marketing kao market place te app koji nudi sve na jednom mjestu. A tko će dostavljati proizvode koji se naručuju s te aplikacije, to smo mi. Znači, prvo da posložimo viđenje svega toga, moramo razumijeti čime se bavi Glovo, a čime Meta Mate. Odnos između Glova i Meta Mate je reguliran isključivo ugovorom o poslovnoj suradnji, nikakav najam radnika ili nešto slično tome. Znači, laički rečeno, “Meta Mate, možeš li mi isporučiti s jedne adrese na drugu, ja ću tebi platiti za to određen iznos”. I to je to, vrlo jednostavno. Na kraju, najbitnija stvar je kupac i njegovo zadovoljstvo.

Zašto je zapravo agregator uopće potreban ako on nije niti poslodavac niti zaposlenik?

Logističko poduzeće isključivo nudi usluge logistike i naravno da su poslodavci koji imaju ugovorom reguliran odnos s digitalnom platformom i sa svojim zaposlenicima. Možda još jednom trebamo objasniti kako platforme, kao i mnoge druge djelatnosti, koriste vanjske logističke usluge. Ne znam zašto ljudima nije jasno da i ova nova digitalna platforma, odnosno djelatnost, koristi vanjske usluge logističkih poduzeća isto kao i bilo koje drugo poduzeće kojima treba takva usluga. Npr. građevinska tvrtka nabavlja materijal. Da li oni koriste vanjske usluge prijevoza?

A ne da imaju razvijen svoj odjel logistike jer su okrenute građenju, a ne prijevozu materijala. Tako je, dakle, i Glovo kao digitalna platforma okrenuta prodaji i što boljoj ponudi svojim krajnjim korisnicima, a ne direktno dostavom. Svako poduzeće bira kako će raditi, da li će koristiti vanjske usluge ili će razvijati svoj odjel. Što u konačnici najčešće nije jedan odjel, već više njih.

Koji su glavni izazovi ovoj djelatnosti u hrvatskom pravnom okviru?

Glavni izazovi se ne razlikuju od niti jedne druge djelatnosti. Sve je regulirano Zakonom o radu i ostalim zakonima u Republici Hrvatskoj kojima se trgovačka društva moraju prilagoditi i raditi etično. Za nas je u Hrvatskoj super reguliran Zakon o radu, s obzirom da smo radili i u četiri ostale zemlje (Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Bugarska). Moramo naglasiti kako Hrvatska prednjači s reguliranjem Zakona i moderniziranju poslovanja, u odnosu na gore spomenute zemlje.

Kako komentirate česte javne kontroverze na agregatore da izrabljuju strane radnike?

Odmah ću dati odgovor i na pitanje koji svi žele čuti: strana radna snaga nije jeftinija od hrvatske radne snage

Niti jedan od naših zaposlenika nije sudjelovao u štrajku iako su bili pritiskani od strane pokretača da dođu i pokažu se u što većem broju

Koliko znamo do sad, nisu se spominjali drugi agregatori ili kako ih vi već zovete. Spominjalo se samo logističko poduzeće Meta Mate. Ono što mi možemo komentirati je feedback naših radnika, bilo Hrvata ili stranaca. Najbolje bi bilo da uprete prstom u bilo koji grad te bilo kojeg radnika iz tog grada (Hrvat ili strani državljanin), pa će oni najbolje govoriti o iskustvu i zadovoljstvu rada u Meta Mati. Ono što je činjenica i čemu svjedočimo jest da na sve načine već dvije godine pokušavaju srušiti Meta Mate i ono što radimo.

Zar stvarno mislite da nekoga možete vezati i prisiliti da radi za nekoga? Ja mislim da to nije moguće niti je etički. Vodimo se misijom da naši ljudi govore za nas i mi se brinemo o njima, kao i oni za svoj posao. Možemo slobodno reći da su naši zaposlenici naša snaga i pokretač i dok su oni zadovoljni, rast će i naše poduzeće.

Zašto se platformskim radom, preko agregatora, bavi toliki broj uvezenih radnika, a s obzirom da je u nekim prethodnim razdobljima bilo uobičajeno da taj posao dostave uglavnom rade studenti, učenici, nezaposleni te zaposlenici kao dodatni ili usputni posao?

Prvo bih se htio referirati na dio da je digitalna platforma bila izvor dodatne zarade za određene skupine ljudi, što je točno. Ali, nije točno da su se samo oni bavili ovim poslom jer smo mi imali i imamo dosta ljudi koji su radili ovaj posao na puno radno vrijeme. Sad se sve manje ljudi bavi ovim poslom kao dodatnim poslom jer je sama branša toliko narasla da je tržište sa radnom snagom postalo malo, a kad još tome dodamo i ovu krizu radne snage u Europi, u svim sektorima bez izuzetaka, mislim da je jasno zašto ima sve više strane radne snage. I naravno, da odmah damo odgovor i na pitanje koji svi žele čuti: strana radna snaga nije jeftinija od hrvatske radne snage.

Nedavno smo svjedočili i štrajku zaposlenika koji rade preko platformi. Možete nam pojasniti u čemu su glavni prijepori između takvih radnika, poslodavaca, agregatora, a u konačnici i države?

Koliko smo mi upoznati, to je bio štrajk za Wolt kao digitalnu platformu i njihove partnere (agregatore) s kojima oni rade. Ono što želim naglasiti je da niti jedan od naših zaposlenika nije sudjelovao u štrajku iako su bili pritiskani od strane pokretača da dođu i pokažu se u što većem broju. Ni kod nas nije sve idealno (kao u ni jednoj startup tvrtki), ali mi, naravno, ukoliko postoje zahtjevi od strane radnika, rješavamo to razgovorom i unaprjeđivanjem poduzeća. Tu je najbitni odnos između poslodavca i radnika. Poslodavac se bori za uvjete svojih radnika.

Kako smatrate da bi ovaj segment bilo najbolje urediti - da budu zadovoljni svi uključeni u sustav? Postoji li država koja je uspješno uredila ovo i koja bi nam mogla poslužiti kao primjer?

Sustavi se uređuju godinama, a ne danima. Kako ljudi unutar poduzeća, tako i u državnim institucijama te u platformama odrađuju svoj dio posla i surađuju, jer jedini put do zadovoljstva je suradnja. Iskreno, mislim da je Hrvatska jedna od najboljih u Europi, što se tiče digitalnog poslovanja jer kad pogledate države koje postoje puno više godina, poput Njemačke, one nemaju trenutno ništa bolje uređen sustav što se tiče digitalnog rada.

Koliko trenutno procjenjujete da je veliki sektor platformskog rada u Hrvatskoj, odnosno koliko ljudi je prosječno angažirano u njemu?

Ova branša raste iz dana u dan te kad usporedimo 2019./2020. kad su se pojavile na našim tržišu i danas, doživjela je porast od 300 posto te još uvijek svaku godinu bilježi rast. A samim poboljšanjem učinkovitosti možemo očekivati rast svake godine. Nezahvalno je govoriti o brojkama, ali mislim da smo još uvijek daleko od maksimalnog kapaciteta samog posla i da ima još razvijanja u svim smjerovima. ❖