Medijski Sokrat rezerviran je za najbolje nastavnike, profesore i učitelje
– U vrijeme dok sam studirala međusobno smo si pomagali, dijelili bilješke, skripte, zajedno se radovali kada bismo prošli ispit i tugovali kada bismo ga pali, a danas primjećujem da studentima kojima predajem nedostaje empatije, pretjerano su kompetitivni, gledaju samo sebe i svoj uspjeh. Ne pomažu si, ne daju bilješke i skripte kolegama ni kada oni polože ispit – kaže nam profesorica jednog prestižnog zagrebačkog fakulteta. Narcizam već dulje vrijeme jača u zapadnom društvu pa tako i među studentima, s ubrzanim porastom od 2000-ih. Poznata američka psihologinja Jean Twenge s kolegom Williamom Campbellom analizirala je podatke prikupljene od studenata od 2008. do 2009. koji su pokazali da su dvije trećine studenata postigle natprosječne ocjene kad je riječ o narcisoidnim osobinama. U metaanalizi koja je ispitivala mnoge studije zaključili su da narcizam povećano raste među studentima u usporedbi s drugim dobnim skupinama. Do 2006. narcizam je među studentima porastao za 30 posto u odnosu na prosječne rezultate njihovih vršnjaka od 1979. do 1985. Twenge je izrazila zabrinutost zbog porasta narcisoidnosti među studentima jer je veća vjerojatnost da će im nedostajati empatije, više će cijeniti samopromociju umjesto pomoći drugima i agresivnije će reagirati na konstruktivnu kritiku.
’Ja sam najbolji...’
Da novija istraživanja upućuju na to da su studenti u SAD-u sve sličniji tzv. “celebrity ličnostima”, pri čemu se ističe patološki narcizam, koji karakterizira nadmen stav, osjećaj nerealne posebnosti, viđenje sebe u krajnostima po tipu oscilacija između grandioznosti i bezvrijednosti, kazao je nedavno u intervjuu za Večernji list prof. dr. Darko Marčinko, predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb, psihijatar, subspecijalist biologijske psihijatrije, psihoterapije i forenzičke psihijatrije.
Kako na patološki narcizam kod dijela mladih utječe pretjerana kompetitivnost?
– Kompeticija je dio života. Ne možemo je izbjeći u društvu koje teži tome da se sve može brojčano
Prijave na natječaj traju do 27. rujna, a proglašenje najboljih održat će se prigodno na Dan učitelja 5. listopada
procjenjivati i mjeriti. U sportu mladi mogu učiti da pobjeda i poraz imaju relativnu vrijednost, da u doživljaju pobjede osoba ne treba tražiti apsolutnu dominaciju ili ponižavanje onih koji nisu pobijedili, nego prostor za empatiju. Zdravi pobjednik ide uzdignute glave uz poštovanje drugih jer poštuje i sebe. Nezdravi i nezreli pobjednik ima potrebu ponižavati jer bazično ima lošu sliku o sebi koje često nije svjestan pa loš unutrašnji osjećaj premješta na druge. Isto tako, poraz treba shvatiti kao izazov. U kompetitivnoj kulturi ljude se kondicionira da osjećaju sram ako nisu zadovoljili standarde, kako edukativne tako i druge, normativne. Poticanje na sram obično osobu još dublje gurne u osjećaj neadekvatnosti. Odgojne metode temeljene na posramljivanju dokazane su kao neučinkovite i nepoticajne – kaže prof. Marčinko dodajući da je problem poalističkim
U Hrvatskoj će se prvi put dodijeliti nagrada Medijski Sokrat, koju pokreće Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK). Raspisanim natječajem, a onda i nagradom odat će se priznanje odgojno-obrazovnim djelatnicima koji posebno osmišljenim edukativnim programima i aktivnostima u području medijske pismenosti nastoje utjecati na odgovoran odnos rast narcističnih obrazaca u zapadnoj kulturi kao i srama, koji mlade može gurnuti u autodestrukciju. Na pitanje gdje je granica između zdravog i patološkog narcizama, uzvraća:
– Zdravi narcizam znači realno viđenje sebe, dominantno dobar osjećaj sebe i svojih potencijala kao i odnosa s drugima, koji obvezno uključuje dovoljno empatije i razumijevanja. Temelj mu je osjećaj samopoštovanja koji osoba stječe u krugu obitelji i drugih bitnih odnosa. Patološki narcizam uključuje sklonost precjenjivanju (ili nekada podcjenjivanju) svojih potencijala te polarizirajući doživljaj interpersonalnih odnosa u krajnostima, od idealiziranja tih odnosa do obezvređivanja – kaže.
U jednoj od novijih studija o narcizmu u zapadnim društvima provedenoj u Njemačkoj pokazalo se da su razine narcizma više u individu
Kada je ključna poruka za mlade vanjska forma, to često znači da se zanemaruje suština života, a to su sadržaji i bitni odnosi
kulturama nego u kolektivističkim te da je narcisoidnost u porastu, pa tako i među studentima. Psiholog Matej Sakoman ističe:
– Narcisoidne crte ličnosti sve su izraženije kad je riječ o studentima, na što ukazuje da je prema studiji iz djece i mladih prema medijima. Prva dodjela ove nagrade prigodno će se održati na Svjetski dan učitelja, koji se obilježava 5. listopada, a najbolje odgojitelje, nastavnike, profesore i učitelje bit će moguće prijaviti do 27. rujna putem obrasca na https://djecamedija.org/medijski-sokrat. Najbolji će osvojiti nagradu od 150 eura, individualno savjetovanje i mentorstvo najistaknutijih stručnjaka iz područja medijske pismenosti za školsku godinu 2023./2024. te će sudjelovati u edukativnim aktivnostima Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.
– Sokrat je svojom metodom postavljanja pitanja svoje učenike poticao da kritički razmišljaju o raznim temama, baš kao što i velik broj učitelja i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika potiče svoje učenike da
Kako na mlade utječe to kada okolina ključni naglasak stavlja na postignuća, na potrebu da se drugi dive njihovim uspjesima, a ne i na njegovanje dubljih odnosa s drugima?
– Kada je ključna poruka za mlade vanjska forma, to često znači da se zanemaruje suština života, a to su sadržaji i bitni odnosi. Ponavljajuća potreba za perfektnim rezultatima, često iz adaptivnog (jer je dobro težiti boljem) prelazi u maladaptivno ponašanje, odnosno perfekcionizam stvara nezdravu osobnu ravnotežu i psihičke smetnje koje se često očituju kao anksioznost, psihosomatske reakcije ili poremećaji hranjenja. Unutrašnji loš osjećaj rješava se vanjskim aktivnostima uz precjenjivanje učinka formalnog uspjeha – napominje
• Marčinko. kritički razmišljaju o temama kojima su izloženi u medijima.
Iznimno nam je zadovoljstvo što ćemo nagradom Medijski Sokrat odati priznanje onima koji pokazuju predan rad u području medijske pismenosti te ovim putem pozivamo sve učitelje i druge odgojno-obrazovne djelatnike da se prijave na natječaj – poručio je predsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu Danijel Labaš. Naime, rezultati evaluacije razine medijske pismenosti učenika u 15 srednjih škola diljem Hrvatske pokazali su da učenici imaju poteškoće s kritičkim razmišljanjem i razumijevanjem medija pa nužnost poučavanja učenika kritičkoj medijskoj pismenosti i produkciji medijskih
• sadržaja postaje sve veća.