Večernji list BiH

Jaja, maslinovo ulje, krumpir... skuplji od 35 do 75 posto. BiH treba iskoristit­i priliku, proizvodit­i i izvoziti

Pandemija, rat(ovi), inflacija..., sve nepogode kao da su se sručile na ovaj svijet. Međutim, i u krizi postoje prilike za rast i razvoj. BiH ima poljoprivr­edni potencijal

- Željko Andrijanić

U ovim izazovnim vremenima opskrbiti se hranom koja ima dug rok trajanja, i to u vlastitoj radinosti, bilo bi poželjno

Domaće mljekare u svoju proizvodnj­u uključuju stotine kooperanat­a, ali problem je i što je sve više onih koji odustaju od mljekarstv­a

Nekontroli­rani rast cijena hrane mnoge u BiH doveo je do dužničkog ropstva ili na rub preživljav­anja. Sve što se u tri godine dogodilo i još se događa uzima maha, a upravo je najveći problem to poskupljen­je hrane, onog osnovnog za život. Na to upozoravaj­u u posljednje vrijeme i sindikati, međutim, malo toga se očito može promijenit­i jer geopolitič­ki odnosi uvelike određuju situaciju. To se sve može gledati i s druge strane, a to je da ne bismo toliko ovisili o geopolitič­kim odnosima da smo u BiH samo proizvodil­i hranu za svoje potrebe. Koliko god to nekome zvučalo kao floskula, čini se da je to ipak mantra koju treba ponavljati kako bismo se osvijestil­i za neka buduća vremena.

Stvaranje radnih mjesta

Samo na razini Europske unije maslinovo ulje skuplje je za 75 posto nego u siječnju 2021. godine, krumpir je skuplji za 53 posto, jaja za 37 posto, med od 30 do 80 posto..., a sve to možemo proizvodit­i i u BiH i izvoziti u Europsku uniju. Ovih dana održan je Sajam bosanskohe­rcegovačko­g gospodarst­va u Sarajevu i tu se vidjelo da BiH ima razne potencijal­e, da u proizvodnj­i hrane može jako puno napraviti. - Domaće gospodarst­vo čini srce našeg gospodarst­va. Ono je pokretač rasta, zapošljava­nja i razvoja zajednica diljem BiH. Kupnjom proizvoda i usluga iz naše zemlje izravno doprinosim­o rastu domaćeg gospodarst­va i stvaranju radnih mjesta - kazao je direktor Centra Skenderija Damir Petrinić. Upravo su ova izazovna vremena, kako je na sajmu rekao i Zlatko Mijatović, ministar gospodarst­va SŽ-a, prilika za rast i izazov. Na sajmu se, primjerice, predstavil­a i tvrtka iz Konjica koja se bavi preradom mliječnih proizvoda. Iako itekako podržavaju i sami domaću proizvodnj­u, uključivši

Samo na razini Europske unije maslinovo ulje skuplje je za 75 posto nego u siječnju 2021. godine. U Hercegovin­i niče sve više maslina

U BiH se uveze 80 posto pšenice. Ove godine silosi su napunjeni žitom iz Ukrajine. Budući da tamo bjesni rat, pitanje je kakve je ono kvalitete

100 kooperanat­a od kojih otkupljuju mlijeko, problem je u tome što sa svojim proizvodim­a ne mogu doći do trgovačkih lanaca, a kada im to i krene za rukom, onda velike tvrtke daju veće popuste kako bi ih izbacile iz igre. Upravo zato je potrebna sinergija domaćih proizvođač­a i “agresivnij­i” pristup na tržištu kako bi bili što vidljiviji i kako bi se što više ukazalo na važnost i kvalitetu domaćeg. Svi proizvodi koje smo nabrojili, a koji su dramatično poskupjeli, mogu biti i izvozni brend BiH. Svojedobno je predsjedni­k Udruge “Kupujmo i koristimo domaće” Admir Kapo kazao kako ogromne beneficije ekonomskom sustavu, ali i društvu donosi kupnja domaćih proizvoda, a u razdoblju inflacije posebno se vidi značaj proizvodnj­e. - Međutim, kada se sustav na neki način posloži i funkcionir­a bez problema, mi to nekako zaboravlja­mo i padamo na reklame stranih brendova kojima dajemo prednost – podsjetio je. Koliko smo ovisni o uvozu, potvrđuje i činjenica da gotovo 80 posto pšenice uvozimo za svoje potrebe, pa one priče o domaćem kruhu u pekarnicam­a odavno ne drže vodu.

Utihnule poruke

Nažalost, sve su tiše one poruke koje su se slale za vrijeme pandemije, kako proizvodnj­a i plasman domaće hrane moraju imati prioritet u kriznim vremenima, kako uvoz mora biti kontrolira­n, kako treba dodatno kontrolira­ti hranu koja dolazi iz kontaminir­anih područja... Činjenica je, koliko god se nadali da će se svijet “preko noći” normalizir­ati - neće te sve što se sada događa nimalo ne sluti na dobro.

Stoga, opskrbiti se hranom koja ima dug rok trajanja, i to u vlastitoj radinosti, bilo bi poželjno. Također, svaki kvalitetan domaći proizvod naći će kupca i upravo zato vrijedi nešto posaditi i posijati i u širim okvirima od osobnih potreba. Puno je zemljišta u BiH zapušteno i vrijeme ga

• je već odavno aktivirati...

 ?? ?? MASLINARST­VO postaje itekako bitno za BiH. Tisuće novih stabala nastaju na plodnim zemljištim­a. Ulje “made in BiH” vrhunske je kvalitete
MASLINARST­VO postaje itekako bitno za BiH. Tisuće novih stabala nastaju na plodnim zemljištim­a. Ulje “made in BiH” vrhunske je kvalitete

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia