U Visokom se otvara Centar za skrining dojke
Organizirani program skrininga raka dojke u Zeničko-dobojskoj županiji, koji je sastavio Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) te koji se u toj županiji provodi od 2019. godine, nastavit će se realizirati i tijekom ove godine, za što je raspoređeno 450.000 KM - potvrdila je u razgovoru za Fenu šefica Službe za kvalitetu, projekte i promociju zdravlja INZ-a Selvedina Spahić-Sarajlić. Prije toga, dodala je Spahić-Sarajlić, provodio se drugačiji program skrininga raka dojke, takozvani oportuni, u sklopu kojeg su se žene same prijavljivale te dolazile u zdravstvene ustanove te županije kako bi uradile spomenuti pregled.
- Mi smo, zajedno s našim talijanskim partnerom Regijom Piemont i organizacijom Rete te Ministarstvom zdravstva i Vladom ZDŽ-a i Županijskom bolnicom Zenica ušli u program organiziranog skrininga u sklopu kojeg se žene pozivaju da dođu na pregled.
Imamo ekspertizu i tijekom cijelog procesa pratimo ishod liječenja, što je jedna novina na području naše županije. Osigurana su sredstva za daljnji nastavak kako bi ovaj projekt prešao u program, znači nešto što će stalno biti dostupno našim sugrađankama i stanovnicama ZDŽ-a dobi od 50 do 60 godina - kazala je Spahić-Sarajlić.
Ona napominje kako neosigurane osobe financira Vlada ZDŽ-a, a osigurane Zavod zdravstvenog osiguranja ZDŽ-a. Trenutačno su, ističe, uspostavljeni lokalni skrining centri u Zavidovićima, Maglaju, Žepču, Tešnju i Zenici.
- Kapitalnim ulaganjima koje je Vlada ZDŽ-a predvidjela u ovoj godini pokrećemo otvaranje centra u gornjem, tzv. dijelu županije uzvodno uz rijeku Bosnu. Taj će se mamograf instalirati u Visokom, čime ćemo zaokružiti cijelu priču.
U sklopu ovog programa, koji je rađen “usporedno s oportunim skriningom”, poslano je 13.000 pozivnih pisama, ali, kaže, nažalost, odziv žena još je uvijek jako slab. - Urađeno je nekih 2000 mamografija. S obzirom na to da je bila korona i sve to, naravno da to nije obuhvat
• koji želimo.
otvara skrining centar u dijelu županije uz rijeku Bosnu
kaže Edib, bilo pravilo da voćka mora mirovati zimi, ali za to su potrebne niske temperature kako bi se napravila ravnoteža između obrambenog sustava voćke i štetnika. Bit će ove godine najezda kako patogenih elemenata, gljivičnih oboljenja, tako i insekata - poručuje ovaj iskusni voćar
- Kako bi se izborila s globalistima, pa i monopolom nad cijenama poljoprivrednih proizvoda, država mora zaštititi prvo malog domaćina, proizvođača - sažeo je u jednu rečenicu veliku problematiku bh. proizvođača poznati tešanjski voćar Edib Balić. Iako se svrstava u male proizvođače, veliki je znalac u ovom sektoru. Na njegovu mješovitom imanju tri su grane, osnovna je voćarstvo s oko 70 posto na ukupno dva hektara, prati je nešto stočarstva s oko 20 posto, a ostalo su povrće i žitarice za prehranu obitelji, piše agroklub.ba.
Od miješalice do voćnjaka
Po profesiji strojobravar, u karijeri bilježi i crticu majstora za šivaće strojeve, pa i sezonskog radnika na miješalici u Hrvatskoj, gdje se zapravo dogodio preokret. Gledajući u “jedan dobar voćnjak kod Bjelovara”, shvatio je da i u svojim Šijama kod Tešnja ima plodnu zemlju gdje je njegov djed uzgajao voćke. Kada se pripremao za novo zanimanje, prvo je pročitao je povijest područja i našao da je Tešanj nekad slovio za kraj šljiva i jabuka, pa se i suho voće za vrijeme Austro-Ugarske izvozilo vagonima. Voćnjak je pokrio protugradnom mrežom, osigurao i navodnjavanje, sve je po europskim standardima, kaže, dodavši da ništa ne prepušta riziku iako se posljednjih godina “otima i pravilo službe”.
Ne krije da je morao mnogo učiti, a osim stručnih predavanja koja je posjećivao, znanje je “krao” i od agronoma koje je angažirao - oko sadnje, gnojidbe, rezidbe, prorjeđivanja. Danas sve to sam radi, a dodatno znanje crpi iz 1200 stranica stručne literature.
- Tko ne zna, mora angažirati najmanje tri agronoma, sve to treba platiti. Onda sam uzeo knjige pred sebe i jednu po jednu. Ni jedan iskusniji rezač neće vam orezati više od 200 sadnica po danu, a naplati najmanje 200 KM. Toliko sad u svom voćnjaku dnevno sam orežem, zaradim na sebi - kaže za Agroklub i kroz šalu dodaje da
Trenutačno su, ističe, uspostavljeni lokalni skrining centri u Zavidovićima, Maglaju, Žepču, Tešnju i Zenici
Bubamara je znak da je nešto prisutno, da su neke kolonije krenule i već polažu jaja. Takva zapažanja u ranijim godinama bilježila bi se tek u ožujku i travnju