Večernji list BiH

Dvije sestre i brat prelaze iz njemačke u hrvatsku policiju

- Katja Kneževic

Sporadični­m vijestima o povratku naših ljudi iz Irske pridružila se ovog tjedna ohrabrujuć­a priča o povratku dvije kćeri i sina naših iseljenika u Njemačkoj koji su odlučili nastaviti karijeru u – hrvatskoj policiji. Taj im posao nije stran jer se njime bave i u dosadašnjo­j domovini Njemačkoj, gdje su poznati kao svojevrsta­n fenomen – “policijska” obitelj u kojoj čak četiri od ukupno sedam članova obitelji radi za snage reda.

I najmlađi zatražio državljans­tvo

To je fenomen kakvom se nisu mogli dovoljno načuditi ni u Njemačkoj, zemlji u kojoj su odrasli i obrazovali se za nimalo jednostava­n životni poziv. Sedmeročla­na obitelj Puškarić, naime, broji čak četvero policijski­h službenika, a njih troje, 29-godišnja Antonella, 25-godišnja Adriana i 19-godišnji Antoni, dio su snaga savezne njemačke policije. Njihova dugo sanjana želja pretvorila se u ključnu životnu odluku, da karijeru nastave graditi u domovini svojih predaka. Hrvatsku su dosad često posjećival­i tijekom velikih blagdana ili ljetnih mjeseci, a sada bi voljeli kada bi se u Zagrebu uspjeli i trajno nastaniti i zaposliti u struci. Stoga su sredinom tjedna doputovali u našu metropolu kako bi napravili jedan od prvih važnih koraka za ostvarenje budućnosti o kakvoj sanjaju.

Antonella, Adriana i Antoni Puškarić su, naime, bili na prijemu kod ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića koji je Adriani uručio potvrdu o hrvatskom državljans­tvu. Velika je čast, kaže Adriana, i službeno se zvati Hrvaticom, jer srce i duša oduvijek su vukli ovamo. Njihovi roditelji su, govore nam, u vrijeme Domovinsko­g rata izbjegli u Austriju, gdje su zasnovali obitelj, a poslije su se odlučili preseliti u Bavarsku.

– Unatoč svemu, imamo osjećaj kako svojim bićem pripadamo Hrvatskoj. Mama nam je pomogla da naučimo materinski jezik, a svi naši preci su s ovog područja i osjećamo snažnu povezanost sa svojim korijenima. Nas tri starije sestre već imamo državljans­tvo, a sada su se i ostala braća i sestre odlučili na ovaj veliki

Puškarić na prijemu kod ministra Davora Božinovića koji je Adriani uručio potvrdu o hrvatskom državljans­tvu. U sedmeročla­noj obitelji Puškarić čak je četvero policijski­h službenika. Njih troje dio su snaga savezne njemačke policije. Karijeru bi u hrvatskoj policiji mogli nastaviti već u rujnu, odnosno krajem godine

korak. Neizmjerno smo zahvalni na svim prilikama u Njemačkoj u kojoj smo se školovali i gdje smo primljeni u službu, ali nekako smo uvijek željeli doći u Zagreb – govori nam Antonella i dodaje kako je najmlađi brat Antonio za ovog posjeta Hrvatskoj također predao zahtjev za državljans­tvo.

Lijepa Naša ubrzano se razvija i puna je prilika za mlade, kažu mladi Puškarići. Osim toga, smatraju kako se ništa ne može mjeriti s jedinstve

nim mentalitet­om naših ljudi, ali i prirodnim ljepotama kojima obiluje Hrvatska. Roditelji, koji žive na relaciji Dalmacija – Bavarska, u ovoj ih odluci u potpunosti podržavaju i presretni su što su njihova djeca odlučila graditi budućnost u Zagrebu i Hrvatskoj. Dodaju kako se ovakav način razmišljan­ja sve više susreće kod Hrvata koji žive u Njemačkoj.

– Nakon najnovijeg povećanja plaća u hrvatskom MUP-u, naša plaća neće biti nešto znatno niža nego što je u Njemačkoj, ali životni troškovi su niži, a kvaliteta života neusporedi­vo bolja. Uvijek postoje i neke pozitivne i neke negativne strane koje možete pripisati svakoj državi, ali ono što je sigurno jest da je ukupna kvaliteta života u Hrvatskoj sigurno bolja. Nijemci su vrlo “posloženi” i postoji određeni standard kojim se diče, ali u Hrvatskoj je sve nekako toplije, ima dušu. Ljudi jednostavn­o uživaju u životu, u svakom danu. Veliko je zadovoljst­vo kad ondje živite i

kažete da ste Hrvati, oni jako cijene našu zemlju. Kada bismo mogli birati, Zagreb bi nam bio idealno mjesto za život, a u budućnosti i za podizanje obitelji jer nudi savršen spoj gradske atmosfere, ali ima i dovoljno lokacija za bijeg u prirodu od gužve i užurbanost­i – iskreno će Andrea.

Već dugo svatko od njih, priznaju, želi ostaviti svoj trag u policijsko­m zvanju. I njemački mediji, govore nam, bili su fasciniran­i činjenicom da je ova profesija toliko utkana u obitelj Puškarić. Svatko od njih pronašao je svoj sektor. Antonella je u službi posljednji­h 12 godina, a trenutačno radi kao istražna policajka u gradu Passau koji se nalazi uz granicu s Austrijom. Antonella posljednji­h sedam godina obučava mlade snage na policijsko­j akademiji, a Antoni je prije godinu dana postao dio interventn­e jedinice zbog čega ima priliku putovati po cijeloj Njemačkoj.

– Postoje izazovni trenuci na ovom poslu, primjerice, nerijetko se susrećem s migrantima. Ima dosta stvari koje te dirnu, ali zato je najvažnije pronaći ravnotežu i ostati čovjek u svakoj situaciji, ali opet treba razmišljat­i trezveno i racionalno. Nije uvijek lako, ali je interesant­no i svi, na kraju dana, radimo ono što volimo – kaže Antonella.

Oduševljen­je ovom odlukom i za sada jedinstven­im primjerom sestara i brata Puškarić ne kriju ni u resornom Ministarst­vu unutarnjih poslova. Iako je, pojašnjava­ju, posljednji­h godina došlo do povećanja materijaln­ih prava djelatnika u policiji, fasciniran­i su što primarni motiv ovih mladih ljudi ipak leži u ljubavi prema Hrvatskoj. Nadaju se i kako će to potaknuti i druge Hrvate koji žive u inozemstvu na povratak u domovinu. S obzirom na obveze koje imaju prema njemačkoj policiji, u planu je da se Antonelli i Andrei vrata za zaposlenje u Hrvatskoj širom otvore već u rujnu, a Antoni bi se sestrama u našoj metropoli mogao pridružiti do kraja ove godine.

Početak preokretan­ja trenda

– Kao ministar, imao sam jednostavn­e, posve razumljive ciljeve. Pružiti policiji autonomiju, podržati punu profesiona­lizaciju, osigurati vrhunsko opremanje, a svakako i povećati privlačnos­t policijsko­g posla. Govorili smo kako bismo mogli privući i naše ljude koji to rade vani. Nije to jednostavn­o, jer ne možemo otimati drugima kadrove, ali možemo ih privući. Krenulo je. Ovo je rezultat rada Ministarst­va, nas u Vladi, ali i svakako uspjeh Hrvatske. Zabilježit­e to, jer to je početak preokretan­ja trenda u svakom pogledu, sada vraćamo naše ljude. Priča s kojom kreće novo poglavlje. Na tome smo dugo radili – isporuka dolazi. S povećanjem plaća, približava­mo se u ovom i drugim sektorima Njemačkoj, a činjenično imamo manje životne troškove. Krećemo mi u MUP-u, ali uskoro ćemo isto vidjeti u svim sektorima. Siguran sam da to građani primjećuju. Podizanjem standarda i očuvanjem sigurnosti vratit ćemo vašu djecu i unuke, nitko neće imati potrebu odlaziti – komentira ovu ohrabrujuć­u životnu priču Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova i potpredsje­dnik

• Vlade Republike Hrvatske.

Andrea Puškarić: Nakon najnovijeg povećanja plaća u hrvatskom MUP-u, naša plaća neće biti nešto znatno niža nego što je u Njemačkoj, ali životni troškovi su niži, a kvaliteta života neusporedi­vo bolja

Prije blagdana i praznika, kada ljudi putuju u inozemstvo, postavlja se pitanje što se legalno smije, a što ne prenijeti preko granice. Mnogo je i nelogičnos­ti. Iz nekih zemalja može se u RH unijeti neograniče­ne količine ribe, iz drugih ni gram mesa, sa slatkišima nećete imati problema nigdje, ali s hranom za bebe hoćete. Upravo zbog svih tih pravila, kojih je toliko da ih katkada nije lako zapamtiti ni carinicima, donosimo neke od stvari koje smijete odnosno ne smijete unositi u Hrvatsku.

Alkohol, cigarete, meso...

Ovi podaci odnose se na uvoz robe iz zemalja koje se nalaze izvan EU-a, s iznimkom Švicarske, Islanda, Norveške, San Marina, Andore i Lihtenštaj­na. Ako uvozite robu iz trećih zemalja (npr. BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija...), limit za uvoz robe ne smije po osobi premašivat­i 430 eura u pomorskom i zračnom prometu te 300 eura u svim ostalim vrstama prijevoza, odnosno 150 eura za putnike mlađe od 15 godina, neovisno o tome čime putuju. Osobe koje putuju cestovnim ili željezničk­im prijevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 10 cigara i 50 g duhana za pušenje. Kad su u pitanju alkoholna pića, jednaka pravila vrijede i za putovanja cestovnim, zračnim i pomorskim prijevozom - svima je dopušteno unijeti 16 l piva, 4 l vina te 2 l alkoholnih pića koja imaju manje od 22% alkohola, odnosno jednu litru jačih alkoholnih pića. Ako želite plaćati trošarine, moguće je, uz uvjet da ste stariji od 17 godina, unijeti 800 cigareta, 400 cigarilosa, 200 cigara, 1 kg duhana, 10 l žestice, 90 l vina, 110 l piva te 100 mililitara e-tekućine, a sve preko toga nećete moći unijeti ni uz plaćanje. Dopušteno je po osobi unijeti 20 kg svježe, sušene, kuhane, osoljene ili dimljene ribe, kozica, rakova i dagnji. Kada su u pitanju drugi proizvodi životinjsk­og podrijetla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih krakova, dopušteno je unijeti do 2 kg po osobi. Svježeg voća i povrća, osim krumpira, do 5 kg. Putnici iz trećih zemalja mogu u Hrvatsku unijeti do 2 kg mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrane koja se koristi zbog medicinski­h razloga te hrane za kućne ljubimce uz uvjete da ne zahtijeva držanje u hladnjaku prije otvaranja.

Bez ograničenj­a ili u količini za osobnu upotrebu, svi putnici u Hrvatsku mogu unijeti kruha, kolača, keksa, vafla i oblatni, dvopeka, tostiranog kruha i sličnih prepečenih proizvoda s manje od 2 posto prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperatur­i. Bez ograničenj­a mogu se unijeti čokolada i slastice (uključujuć­i slatkiše) s manje od 50 posto prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja, dodataka hrani pakiranih za krajnjeg potrošača koji sadržavaju manje količine (manje od 20 posto) prerađenih proizvoda životinjsk­og podrijetla, masline punjene ribom, tjestenina i rezanci, koncentrat­i juhe i poboljšiva­či okusa.

Lijekovi i dokumentac­ija

Kad je u pitanju gorivo, u kanisterim­a smijete prevesti do 10 l identičnog goriva onom koje se nalazi u vašem vozilu. Unošenje gotovih lijekova za osobne potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uvjet da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođač­a) i uz medicinsku dokumentac­iju (povijest bolesti, potvrde liječnika). Lijekova koji sadrže drogu za osobne potrebe putnika moguće je unijeti u količini potrebnoj za liječenje do najviše pet dana, i to uz medicinsku dokumentac­iju iz koje proizlazi nužnost uzimanja lijeka. Ako se ipak odlučite kockati unosom iznad dopuštenih količina, znajte da kazne mogu ići i do 13.300 eura.

Poznati primjeri su 5100 kuna za pokušaj unošenja dviju vreća, odnosno oko 15 kg kupusa, 3500 kuna za tri bundeve, 4000 kuna za tri akumulator­a te čak 22.000 kuna za 6 kg

• svježeg i 5 kg suhog mesa.

 ?? ?? ANTONI, ADRIANA I ANTONELLA
ANTONI, ADRIANA I ANTONELLA
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia