Birači kaznili vladajuće, Sjeverna Makedonija pred zaokretom udesno
U prvom krugu predsjedničkih izbora uvjerljivo je pobijedila oporbena kandidatkinja, uskoro slijede i parlamentarni izbori
Sjeverna Makedonija nalazi se pred zaokretom udesno, nakon pobjede kandidatkinje nacionalističke oporbe u prvom krugu predsjedničkih i dva tjedna uoči parlamentarnih izbora. Oporbena predsjednička kandidatkinja Gordana Siljanovska-Davkova ostvarila je na predsjedničkim izborima u Sjevernoj Makedoniji u srijedu značajnu prednost pred trenutačnim predsjednikom Stevom Pendarovskim.
Profesorica prava Siljanovska-Davkova (70) iz desničarske stranke VMRO-DPMNE osvojila je 40,1 posto glasova, a socijaldemokrat Pendarovski 19,9 posto, pokazuju podaci Državne izborne komisije nakon prebrojavanja glasova s gotovo svih biračkih mjesta. Glasanje za uglavnom ceremonijalnu ulogu predsjednika Sjeverne Makedonije smatra se lakmus-papirom za parlamentarne izbore sljedeći mjesec.
Kako nijedan od kandidata nije dobio više od 50 posto glasova, odluka o tome tko će biti predsjednik past će u drugom krugu izbora 8. svibnja. Istog dana održavaju se i parlamentarni izbori, koji su politički znatno važniji od predsjedničkih. Uz vjetar u leđa dobiven na predsjedničkim izborima i u svjetlu promijenjenog raspoloženja u zemlji, nacionalistički VMRO-DPMNE, koji je od 2006. do 2016. djelomice autoritarno vladao zemljom, mogao bi 8. svibnja istisnuti socijaldemokrate s vlasti.
Do 17.30 sati izlaznost je bila 48,38 posto, prema podacima povjerenstva. Promatrači lokalnih organizacija za zaštitu ljudskih prava izvijestili su o manjim nepravilnostima, poput onih da su aktivisti predlagali glasačima na biračkim mjestima za koga da glasaju.
Stranci VMRO-DPMNE proteklih je godina porasla popularnost kako je počeo rasti bijes javnosti zbog sporog procesa pristupanja zemlje Europskoj uniji. Bujar Osmani, kandidat stranke etničkih Albanaca DUI, nalazi se na trećem mjestu s osvojenih 14,89 posto glasova.
EU je otvorio pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom u srpnju 2022. godine. Pod pritiskom članice EU Bugarske, mala balkanska država mora spomenuti bugarsku manjinu u preambuli svog ustava kako bi mogla započeti značajnije pregovore o pristupanju. Međutim, zbog protivljenja VMRO-DPMNE-a, u parlamentu još nije postignuta dvotrećinska većina za promjenu ustava.
Dvojica etničkih Albanaca također su se natjecala na predsjedničkim izborima: ministar vanjskih poslova Osmani i Arben Taravari, kandidat saveza oporbenih albanskih stranaka. Etnički Albanci čine oko 25 posto stanovništva Sjeverne Makedonije.
Proeuropski i prozapadni SDSM od 2017. je na vlasti u Makedoniji, koja je preimenovana u Sjevernu Makedoniju 2019. godine.
Država se pridružila NATO-u 2020. godine, nakon što je vlada bivšeg premijera Zorana Zaeva riješila spor oko imena s Grčkom. Atena je inzistirala na promjeni imena jer se regija u sjevernoj Grčkoj zove Makedonija.
•