Odgođeno glasovanje za rezoluciju o Srebrenici kako bi dokument dobio veću potporu
U diplomatskim krugovima najavljuje se da će glasovanje biti tijekom svibnja
na informativni program o genocidu u Srebrenici podrazumijeva da glavni tajnik UN-a treba uspostaviti informativni program pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi” kako bi se obilježila 30. godišnjica 2025. godine. Dokumentom se radi i na podizanju svijesti
Umjesto 2. svibnja, prijedlog rezolucije o Srebrenici naći će se na dnevnom redu nekada tijekom zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda u svibnju zbog toga što taj dokument sada ne bi dobio dovoljno snažnu potporu zemalja članica ove svjetske organizacije, doznaje Večernjak iz diplomatskih izvora.
“Za” i “protiv”
Službeno objašnjenje iz bosanskohercegovačke Misije pri UN-u u New Yorku, koje je potvrdio veleposlanik Zlatko Lagumdžija, nije točno - da se sada ide na doradu dokumenta, nego se pokušava dobiti što veća potpora zemalja članica. - U ovom trenutku znamo da sjednica neće biti 2. svibnja zbog toga što šaljemo tekst rezolucije na reviziju
ako zemlje članice UN-a imaju još neke prijedloge na tekst. Opća skupština će biti sigurno nakon 6. svibnja, ovisno o rasporedu sjednica, što ćemo znati u utorak - kazao je Lagumdžija. Kako je dodao, u toj odluci sudjelovala je i Misija BiH u UN-u “kako bi se dalo onima kojima treba vremena ili onima koji su spremni na veće razumijevanje teksta rezolucije da su kao skupina prijatelja i sponzora rezolucije otvoreni za daljnje konzultacije”. Kako sada stvari stoje, rezoluciju je pouzdano spremno poduprijeti više od 60 zemalja, među kojima su najuglednije SAD, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo. Istodobno, čelnik Republike Srpske Milorad Dodik tvrdi da će, osim Rusije, protiv rezolucije o Srebrenici biti oko 40 zemalja koje “razumiju situaciju”. - Ne bih licitirao, ali po onome što znam, oko 40 zemalja će biti protiv. To nije malo kada uzmete u obzir da će njih 80, a možda i više biti suzdr
žano. Onda to znači da definitivna većina u Općoj skupštini UN-a neće glasovati “za”. Ali, oni su spremni u trenutku glasovanja promijeniti pravila. Najavljuju već da oni koji su suzdržani neće biti kvalificirani za utvrđivanje većine, nego samo oni koji su glasovali “za” i “protiv” - kazao je Dodik. Izvjesno je kako bi rezolucija o genocidu u Srebrenici dobila potrebnu većinu za usvajanje prema pravilima Opće skupštine UN-a čak iako bi zapravo bilo najviše onih koji nemaju stav o tom pitanju, dok bi u manjinskom položaju ostale zemlje koje su protiv.
Zbog toga ponajprije američka administracija, UK i Njemačka nastoje dobiti veću snagu rezolucije tako da je podrži mnogo veći broj zemalja, zbog čega je zapravo i odgođeno glasovanje o sadržaju ovoga dokumenta. Taj dokument nastoji internacionalizirati stradanje Bošnjaka u najvećem ratnom zločinu počinjenom na tlu Europe nakon Drugog svjetskog rata.
Njome se predlaže da se 11. srpnja svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine. To je dan kada je više od 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno. Rezolucija bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici. Također potiče države članice da očuvaju utvrđene činjenice i razvijaju programe u obrazovnim sustavima kako bi se spriječilo revizionizam i buduće genocide. Jedan od zahtjeva je i dovršetak procesa identifikacije žrtava. Naglašava se važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihova dostojanstvenog pokapanja. Također poziva na nastavak kaznenog progona počinitelja genocida u Srebrenici. Dio koji se odnosi na informativni program o genocidu u Srebrenici podrazumijeva da glavni tajnik UN-a treba uspostaviti informativni program pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi” kako bi se obilježila 30. godišnjica 2025. godine. Dokumentom se radi i na podizanju svijesti.
Nove napetosti
Pozivaju se sve države članice, organizacije UN-a i civilno društvo da obilježe Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u spomen na žrtve genocida u Srebrenici 1995. godine te da provode edukaciju i podižu javnu svijest. Beograd i Banja Luka oštro se tome protive tvrdeći da će taj dokument biti alat bošnjačkim političarima i dijelu međunarodne zajednice za obračun sa Srbima te odbijaju uopće priznati pokolj u Srebrenici kao genocid. Zbog toga su Srbija i RS potpomognuti Rusijom u Ujedinjenim narodima pri odvraćanju od rezolucije da sugovornicima kažu kako će ona izazvati nasilje, da će doći do sukoba i da će cijeli Balkan biti destabiliziran. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pozvao je ranije u New Yorku stalne članice UN-a da odbace predloženu rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
Vučić je na prijamu, koji priređuje Stalna misija Srbije pri UN-u za stalne predstavnike država članica UN-a, ocijenio da će usvajanje rezolucije produbiti jaz i dovesti do novih napetosti na zapadnom Balkanu i pozvao članice svjetske organizacije
• da glasuju protiv.