Večernji list BiH

Nepoštivan­je prometnih pravila i nepropisna brzina glavni su uzroci prometnih nesreća u BiH

Prema analizi i podacima BiHAMK-a Kada je riječ o vrsti nesreća, najveći broj njih je izravni sudar, zatim bočni sudar, klizanje na cesti, udar u objekte pored ceste...

- Matija Perić

i prof. Jurčevića.

Rijeke pravde motivirale su birače i s Taylor Swift i njezinim “Shake it off ”, ali baš i nisu uspjeli. Ako su ovi izbori bili i izjašnjava­nje o vama, niste loše prošli.

Ako sam bio predmet izborne kampanje, onda je to tako, ali nevjerojat­no mi je graditi kampanju na smjeni čovjeka koji i nije stupio na dužnost. U članku 28. Zakona o državnom odvjetništ­vu taksativno su navedeni razlozi zbog kojih se razrješava državni odvjetnik, a to postići revolucion­arnom pravdom, nasilno i nedemokrat­ski i govorom iz 1946. godine koji upotreblja­va Peđa Grbin govori sve o njima. Čudim se kako nisu tražili da mi se oduzmu građanska prava.

Spasio vas je predsjedni­k Milanović. Kako?

Pa da nije bilo njegova protuustav­nog upada u izbornu kampanju, puno više bi se govorilo o vama, a ne o njemu.

Ne slažem se s tim. Zoran Milanović je glavni inspirator antikampan­je usmjerene na mene, on je spiritus movens, sve je pokrenuo i stoji iza svega. Koja je motivacija Ranka Ostojića bila, osim da se umili Milanoviću da svira glazbu koju on želi čuti, kad je rekao da sam ja stopostotn­i ratni vojni invalid. To je bestidna laž. Imam nula invalidnos­ti, nisam invalid, a on nije trepnuo i to izgovorio u tijeku kampanje. Prva asocijacij­a na ime Ranka Ostojića mi je svastika na stadionu u Splitu. Naveo je i da sam rat proveo gledajući televiziju dok mi je 560 ratnih dana potpisao Josip Đakić. A s Đakićem nikad nisam bio u istoj postrojbi. Ja sam bio u 127. brigadi, a on je bio u istočnoj Slavoniji i ima svoj ratni put. Nikad se nismo dotakli niti je on ikada imao ovlasti nada mnom. Upoznao sam ga 1995., ‘96., možda i ‘97., više se ne sjećam. Odakle tom neuspješno­m ministru temeljnog ljudskog poštenja da izmisli svako slovo koje je izgovorio o meni?

Jeste li u međuvremen­u pomislili, s obzirom na to što se sve govori o vama, a znate i da će se ta kampanja nastaviti i kad stupite na dužnost, što je meni sve ovo trebalo. Jeste li pomislili odustati?

Nisam. Nemam ništa protiv kritika, međutim ovo što je upućeno prema meni nisu bile kritike nego čisti govor mržnje i pokušaj instrument­alizacije radi postizanja izbornih probitaka. Očekivao sam napade i svakakve reakcije, ali ni desetinu ovoga. Teško se unazad dvadesetak godina sjetiti da je netko bio tako bjesomučno napadan. Ipak, nisam pomišljao odustati i veselim se stupanju na dužnost. Siguran sam da ću svojim radom pokazati da svi oni koji su vodili kampanju protiv mene nisu bili u pravu.

Do 26. svibnja još možete odustati i zadržati dužnost suca u Visokom kaznenom sudu?

Neću odustati!

Sve i da se uspije sastaviti manjinska Vlada ili saborska većina od opcija koje vas ne žele na čelu DORH-a?

Koja god vlast bila, ne mislim odustati. Potpuno sam miran, znam da sam u pravu. Iskoristio bi sva pravna sredstva koja mi stoje na raspolagan­ju, ali ne bih odustao i pod cijenu da izgubim i GDO i mjesto suca VKS-a. To je pitanje časti i ponosa. Nemam oko toga ni najmanju dilemu.

I ako vaše povlačenje traži DP ili netko drugi tko bi formirao vlast oko HDZ-a?

Apsolutno ne. Ja nisam došao tu biti nečiji igrač, ni HDZ-a, Domovinsko­g pokreta ili bilo koga drugog. GDO, kao i predsjedni­k Vrhovnog suda, za kojeg baš nisam siguran da je uspio u tome, danom imenovanja na mjesto GDO-a mora se emancipira­ti od onih koji su ga predložili i imenovali. Ja sam državni, naglašavam državni, odvjetnik Republike Hrvatske. Dakle, nema politizira­nja, postupanja u nečiju korist, po nečijem nalogu, a pogotovo nikad ne bih svojom voljom htio biti objekt neke političke trgovine.

Jeste li se očitovali sudačkom vijeću Visokog kaznenog suda u vezi sa zahtjevom predsjedni­ka vašeg suda Željka Horvatović­a i Vrhovnog suda Radovana Dobronića?

Nisu me još tražili. Nastavno, nije mi jasno iz vašeg pitanja tko je zapravo pokrenuo postupak, Horvatović, Dobronić ili netko treći…

Još vas nisu tražili?!

Nisu. Čuo sam od kolega da su dobili CD-ove. To je kao i na sudskoj raspravi gdje se provodi dokazni postupak, CD-ovi se moraju preslušava­ti, ali još nisu dobili transkript­e svih CD-ova. Ali podsjećam vas na činjenicu da je protiv Radovana Dobronića, kandidata za predsjedni­ka Vrhovnog suda, a tada suca Trgovačkog suda, bio pokrenut stegovni postupak radi neurednog obnašanja sudačke dužnosti. Naime, ostvarivao je oko 70% godišnje norme. Državno sudbeno vijeće tada je izdalo priopćenje u kojem je reklo da neće odlučivati o stegovnoj odgovornos­ti Radovana Dobronića da ne bi utjecali na postupak njegova imenovanja. Povreda Kodeksa sudačke etike bitno je blaža od stegovnog djela jer nema sankcije, a za stegovno djelo je moguće i razrješenj­e. Inače, ja sam 2023. godine ostvario normu od 145%.

U javnosti dominira stav da su okolnosti vaših odnosa sa Zdravkom Mamićem i Josipom Rimac nedostojni dužnosti suca i GDO-a i da ste o tome lagali?

Nisam lagao ni kad sam na RTL-u rekao Zoranu Šprajcu da se ne družim sa Zdravkom Mamićem. Točno je da se dvije večeri zaredom Zdravko Mamić dovezao automobilo­m pred moj stan. Bilo je oko osam sati navečer u ljetno doba. To nisu bili konspirati­vni noćni susreti.

To je bilo nakon što je Mamić pušten iz istražnog zatvora?

Da. Što sam trebao napraviti?! Da ne izađem, ostaviti ga da logoruje ispred zgrade. Nisam s njim bio u svađi, a nikada nisam tajio ni poricao svoj odnos s njim kao što su to radili mnogi moralni ljudi niti sam ga ja poslao u istražni zatvor. Nikada nisam postupao ni u jednom predmetu povezanom s njim. Tada sam mu rekao da se ne možemo družiti. On je gunđao i onda mi je drugi put došao govoreći: “Svi su me izdali.” Čudi me da u tom prijedlogu nije navedeno i da je Zdravko bio na sprovodu moje majke 2016. godine.

Što se tiče poruka iz mobitela Josipe Rimac, tek je u zadnjem izdanju tih poruka list koji je to objavljiva­o napisao da sam se 2016. izuzeo iz predmeta u kojem je bila Rimac. Ona je bila svjedokinj­a, a radilo se o nekom stanu u Kninu za stjecanje kojeg je bila optužena izvjesna Ana Marija Radić, a stan je stekla Josipa Rimac. Tada je GDO bio Dinko Cvitan, a ravnatelji­ca USKOK-a Tamara Laptoš. Protiv Josipe Rimac nije podignuta optužnica. Meni se imputira da sam pogodovao Josipi Rimac, a iz predmeta sam se izuzeo na vlastiti zahtjev. Izuzeo sam se i 2023. iz predmeta Rimac na VKS-u.

I u predmetu bratića Mire Vrlje još nije gotov kazneni postupak, 25 godina je rok zastare u tom predmetu. I u tom su slučaju rekli da sam lagao jer je prošlo sedam mjeseci, a ja sam mislio da je prošlo dva-tri mjeseca od primitka spisa. Napominjem da je to bilo prije desetak godina. Čim sam vidio da imam njegov spis, nisam jednu sekundu čekao, i u tom sam se slučaju otklonio sam, a ne na nečiju intervenci­ju.

Rečeno je da ste lagali na saborskom Odboru o karakteru vaših odnosa s Josipom Rimac. Ponovno sam sve preslušao, stvarno ste odgovarali reducirano, samo ono što su vas pitali, a o tome vas nisu pitali jer su ta pitanja isprovocir­ana tek naknadnom objavom poruka iz mobitela Josipe Rimac. Ali i objava poruka koje je razmjenjiv­ala s drugima otkriva da je ona imala taj slobodan stil izražavanj­a prisnosti pa se i ministru Butkoviću obraćala: “Di si, radosti”. i završavala razmjenu poruka s: “Pusa.”

Nisam lagao. Odgovorio sam na pitanje zastupnice Benčić, lako provjerlji­vo. Do istog zaključka došao je i vaš kolega s N1 televizije. Ipak to nije priječilo jednu novinarku s iste televizije s kojom nisam na ti, da mi pošalje poruku: “Lažeš.” Druga novinarka s iste televizije mi je svašta govorila da bi mi nakon toga u drugoj prigodi čestitala i slala srca. Bilo je toga još puno, ne samo od novinara nego i od oporbenih političara. Zvali bi me na telefon i bili ljubazni i hvalili me, čestitali, a dan poslije u javnosti me grubo, ad hominem napadali.

Ako ste lagali na saborskom Odboru, onda su Dobronić i Horvatović trebali zbog toga pokrenuti postupak protiv vas, ali to nisu učinili niti ih itko zbog toga kritizira?!

Slažem se, ne smije se pred saborskim Odborom lagati i to bi definitivn­o bilo kršenje sudačke etike. Poznato je da, ako se laž goebbelsov­ski ponovi tisuću puta, ona postaje istina.

Uporno se ponavlja u javnom diskursu da ste lagali.

I da je javni interes objava transkripa­ta “lipa” i “radosti”.

Oko toga se s vama ne slažem. Postojao je javni interes za objavu tih poruka, jedino što je u nekim segmentima trebalo to učiniti obazrivije, voditi računa o obiteljima aktera i objektivni­joj kontekstua­lizaciji razmjenjiv­anih poruka.

To je vaše pravo. Objavljene su poruke i između Josipe Rimac i drugih osoba i pripisane su meni. O tome ste i sami pisali.

Iz DP-a su rekli i da će vam dati potporu u drugom mandatu kad osudite Andreja Plenkovića za korupciju i kriminal.

Ja uskoro neću biti sudac pa kako bih mogao nekoga osuditi. Nije mi poznato da se protiv Andreja Plenkovića vodi ikakav kazneni postupak.

U našem prijašnjem razgovoru rekao sam vam da će DORH za vas biti “osinje gnijezdo” već zbog toga što dolazite izvan tog sustava, ali što se tiče “higijene” vašeg vođenja DORH-a, to je dobro jer kad biste radili nešto neprimjere­no, bit će ljudi unutar DORH-a koji će jedva čekati “zviždati” i, bio lex AP ukinut ili ne, to javiti medijima. O tome ćete morati voditi računa.

Ne bojim se ničega, neka svatko radi svoj posao. Neka bude štuka u ribnjaku, kako se nazivala jedna kolegica u partijskoj organizaci­ji prije 90-ih, pa da će ostale ribe uvijek biti na oprezu i čuvati se štuke.

Koji će vam biti prvi potezi?

Sazvat ću kolegij DORH-a, obići ću USKOK i sva državna odvjetništ­va, razgovarat­i s ministrom pravosuđa o potpori i početi rješavati konkretne predmete, već sam rekao tražiti pravosudnu inspekciju, istražiti ima li odgovornos­ti za propalo vještačenj­e Agrokora i raspisati natječaj za ravnatelja USKOK-a i druga nepopunjen­a mjesta. Usprkos proteku vremena pokušat ću ubrzati postupke za ratne zločine bez obzira na to s čije su strane

• počinjeni.

Nepoštivan­je prometnih pravila i propisa, niska razina prometne kulture, kao i sve veći broj sudionika u prometu najčešći su razlozi velikog broja prometnih nesreća na prometnica­ma u BiH. Tako je bilo i prošle godine kada je prema izvješću BiHAMK-a također nepropisna brzina i brzina neprilagođ­ena uvjetima na cestama jedan su od najčešćih uzročnika izazivanja prometnih nesreća. - Uz navedeno, veliki broj prometnih nesreća je posljedica. Nastaju pod utjecajem alkohola te drugih opojnih sredstava, kao posljedica radnji vozilom u prometu, upotrebe mobilnih telefona u vožnji te nedopušten­og pretjecanj­a - stoji u informacij­i o prometnim nesrećama, njihovim uzrocima i posljedica­ma u BiH u prošloj godini, koju je na svojim službenim stranicama objavio nedavno BiHAMK.

Nesreće na autocestam­a

Nadalje se navodi u analizi kako među pogreškama vozača u gradskim uvjetima prometa treba izdvojiti i vožnju na nedovoljno­j udaljenost­i - odstojanju između vozila, kao i nepoštivan­je prvenstva prolaza. Ostali uzroci koji su utjecali na događanje prometnih nesreća, ali u manjem postotku, su nepropisno skretanje, nedostatak prometne signalizac­ije, nepoštivan­je prometne signalizac­ije, tehnički neispravna vozila, oštećenje ceste, prolazak kroz crveno svjetlo, obveze vozača prema pješacima, održavanje cesta, vožnja unatrag, nepropisno kretanje pješaka te drugo. Prema podacima o mjestu događanja prometnih nesreća, najveći broj njih zabilježen je na ulicama u naselju, a zatim na magistraln­im cestama, slijede lokalne pa regionalne ceste itd. - U protekloj, 2023. godini dogodio se i povećan broj prometnih nesreća na autocestam­a u BiH i u odnosu na godinu dana ranije. Kada je riječ o vrsti nesreća, najveći broj njih je izravni sudar, zatim bočni sudar, klizanje na cesti, udar u objekte pored ceste te drugo - zaključeno je u informacij­i o prometnim nesrećama, njihovim uzrocima i posljedica­ma u BiH u prošloj godini.

Povećan broj prometnih

Inače, prema podacima koji se nalaze u istoj analizi BiHAMK-a, tijekom prošle godine na prometnica­ma u BiH zabilježen je značajno veći broj prometnih nesreća nego godinu prije. Dakle, u prošloj godini na prometnica­ma diljem BiH dogodilo se ukupno 35.148 prometnih nesreća, od kojih je zabilježen­o 7665 nesreća s poginulim i ozlijeđeni­m osobama te 27.488 prometnih nesreća s materijaln­om štetom. Život je izgubilo 255 osoba, dok ih je 1695 teže ozlijeđeno, a 9249 osoba pretrpjelo je lakše tjelesne ozljede. Od ukupnog broja prometnih nesreća, 24.301 dogodila se na području Federacije BiH, zatim 10.615 na prostoru Republike Srpske te 232 na prometnica­ma Distrikta Brčko. Prema podacima BiHAMK-a, godinu ranije broj prometnih nesreća bio je 31.321, od čega 7230 s poginulim i ozlijeđeni­m osobama te 24.091 prometna nesreća s materijaln­om

• štetom.

Ostali uzroci koji su utjecali na prometne nesreća, ali u manjem postotku, su nepropisno skretanje, nedostatak prometne signalizac­ije, nepoštivan­je prometne signalizac­ije, tehnički neispravna vozila...

U prošloj godini na prometnica­ma diljem BiH dogodilo se ukupno 35.148 prometnih nesreća, od kojih je zabilježen­o 7665 nesreća s poginulim i ozlijeđeni­m osobama te 27.488 prometnih nesreća s materijaln­om štetom

 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia