Hoće li Radić-Penavin tim okrenuti leđa HDZ-u i podržati plan SDP-a i Mosta?

Otpočetka se znalo da će SDSS biti HDZ-ov meki trbuh u pregovorima s DP-om o sastavljanju buduće vlade. Otpočetka se znalo i da DP ni pod koju cijenu neće biti dio vlasti koju bi činila stranka Milorada Pupovca, no malo je tko vjerovao da će pregovaračka četvorka DP-a ustrajati i na ultimativnom zahtjevu da SDSS ne bude čak ni dio saborske većine. S druge strane, znalo se da se europejac Andrej Plenković ne može olako odreći partnera koji ga je podržavao osam godina pa se pretpostavljalo da će se pronaći kompromisno rješenje koje bi zadovoljilo i Pupovca i osokoljene slavonske domovince. Pregovori, uostalom, i podrazumijevaju ustupke, pogotovo ako su pokrenuti radi iskrene namjere da se postigne sporazum. Međutim, kako stvari stoje, ni drugi krug pregovora HDZ-a i DP-a neće iznjedriti ni dogovor o budućoj vladi, a ni kompromis o budućem saborskom statusu SDSS-a. Takav zaključak nameće se nakon opetovanih javnih istupa koalicijskih partnera HDZ-a, koji kategorički poručuju da i troje SDSS-ovih zastupnika mora biti dio saborske većine, a i nakon izjava nekolicine zastupnika manjina da će djelovati isključivo zajednički. U takvim okolnostima, u svojevrsnoj pat-poziciji, HDZ i DP težište svojih pregovora vjerojatno će prebaciti na konstituiranje novoga saziva Hrvatskoga sabora, odnosno na izbor njegova predsjednika, što se mora obaviti najkasnije dvadeset dana od proglašenja službenih izbornih rezultata.

Uobičajeno je da predsjednika Sabora daje izborni pobjednik, u ovom slučaju HDZ, no to nije ni zakonska ni ustavna obveza, pa Peđa Grbin – nakon što je shvatio da ne može sastaviti vladu – čini sve ne bi li privolio DP da se pridruži ljevici i Mostu u pokušaju da sastave tzv. antikorupcijsku većinu u Saboru, izaberu svoga predsjednika, te da potom smijene Ivana Turudića, ukinu tzv. lex AP i promijene izborne zakone. Sve to kako bi, smatraju, oslabili položaj HDZ-a na budućim prijevremenim izborima. Iako pretenciozan, taj plan jača pregovarački položaj Radić-Penavina tima jer kako stvari stoje, nijedna većina, ni hadezeovska ni protuhadezeovska, ne može se ostvariti bez trinaest DP-ovih mandata. Stoga je sada glavno pitanje, je li moguć scenarij u kojemu bi DP, u slučaju propasti pregovora s HDZ-om, prihvatio plan SDP-a i Mosta, a onda, nekoliko mjeseci poslije, izišao na ponovljene izbore? Lažni moralisti, koji ovome pitanju pristupaju navijački, odgovorit će potvrdno jer, pobogu, kako uopće možeš pregovarati s onima koje si u izbornoj kampanji častio najgorim epitetima. Ako si govorio da želiš promjene u državi i društvu, nije li logično da se sada prikloniš ljevici. Ideološka pitanja jesu važna, ali na ovoj “povijesnoj prekretnici” nisu važnija od “svetog cilja” rušenja HDZ-a.

No politička realnost ipak je nešto drugo. Mnogi zaboravljaju elementarnu činjenicu da DP nije osnovan da bi danas-sutra doveo ljevicu na vlast. To mu birači ne bi oprostili. Njegova je misija preuzeti upravljanje Hrvatskom, a dok to ne bude moguće, cilj mu je ući u izvršnu vlast i “popraviti” HDZ koji je “skrenuo na krivi put”. Zato je posve jasno da Radić-Penavin tim ozbiljno pregovara jedino s HDZ-om, a kontakti sa SDP-om samo su taktički manevri. Kao što je jasno da će DP podržati saborsku većinu HDZ-a i Jandrokovića za šefa Sabora. A što s novom vladom? Ostane li taj tim jedinstven i uspije li na okupu održati svih svojih 13 zastupnika, u tvrdim pregovorima s HDZ-om radije će izabrati ponovljene izbore nego SDSS. Pa makar i na vlastitu štetu.

Klimatska kriza smanjuje poljoprivredni output. No u Izraelu s manje vode i zemlje proizvodimo više. Primjena sustava za navodnjavanje, razvijenog u Izraelu, nužna je u svijetu

Dr. Jane Goodall, poznata primatologinja, rekla je: “Ono što radite čini razliku i morate odlučiti kakvu razliku želite činiti.” Dok razmišljamo o 2023., zabilježenoj kao najtoplijoj s globalnim prosječnim povećanjem temperature od 1,49 Celzijevih stupnjeva, postaje očito da hitno trebamo napraviti značajnu promjenu i razliku. Više nije održivo nastaviti ovim tempom s obzirom na razvoj klimatske krize. Razmotrimo podatke iz 2023.: temperature oceana dosegnule su povijesno visoke vrijednosti, polarne ledene kape na Antarktici i Grenlandu tope se alarmantnom brzinom, rezultirajući godišnjim porastom razine mora od otprilike pola centimetra. Koncentracija glavnih stakleničkih plinova u atmosferi nastavlja opasno rasti.

Tisuće mrtvih

Svi ti faktori doveli su do rekordne godine ekstremnih vremenskih događaja i prirodnih katastrofa, uključujući jake oluje, velike požare – poput razornih požara u Kanadi koji su prekrili nebo New Yorka maglom i dimom, kao i požara u SAD-u i mediteranskim zemljama. Moćni vjetrovi i poplave, poput onih u Libiji nakon oluje Daniel, rezultirali su tisućama mrtvih. Vrućine u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji i šire utječu na gubitak poljoprivredne produktivnosti, nestašicu vode za piće i poljoprivredu, ogromne štete na imovini i gubitke života. Što se može učiniti?

Moramo brzo prijeći na veće razine korištenja obnovljive energije, energetske učinkovitosti, pohrane energije, obnovu prirode i još mnogo toga kako bismo znatno smanjili emisije stakleničkih plinova. Istovremeno raste potreba za fokusiranjem na stvaranje otpornosti, prilagodbu i pripremu za krizu koja je već u tijeku. Sve to zahtijeva značajnu klimatsku inovaciju, tehnološka rješenja i inicijativu. U Izraelu se već desetljećima suočavamo s izazovima poput dezertifikacije, nestašice vode i ekstremnih temperatura i uspješno smo razvili različite metode koje se mogu primijeniti kako bismo se nosili s klimatskom krizom. To može poslužiti kao model i primjer mnogim zemljama diljem svijeta. Uzmimo vodu kao primjer: zaštita vode, obrada otpadnih voda, desalinizacija i korištenje slane vode za navodnjavanje vrlo su dobro razvijeni u Izraelu i praktički stvaraju kružnu ekonomiju vode koja je globalno vrlo potrebna.

Klimatska kriza smanjuje poljoprivredni output. No u Izraelu s manje vode i zemlje proizvodimo više. Primjena sustava za navodnjavanje, razvijenog u Izraelu, nužna je u svijetu gdje se suše događaju sve češće. I kako se svijet suočava s enormnim zahtjevima za opskrbu s više hrane i poljoprivredne proizvodnje za industriju, potrebna nam je bolja poljoprivredna tehnologija. Daljinski nadzor putem satelita i bespilotnih letjelica za maksimiziranje poljoprivredne proizvodnje, povećanje učinkovitosti korištenja vode u navodnjavanju, praćenje sekvestracije ugljika, prevencija požara, više je primjera klimatskih inovacija iz Izraela. Sektor izraelske klimatske inovacije rapidno raste, svaki šesti novi startup koji je osnovan u Izraelu 2022. usmjeren je na ovo područje i otprilike je ukupno 800 startupa u ovom sektoru u Izraelu.

Hrvatska, poput drugih zemalja, osjeća učinke klimatskih promjena na svom poljoprivrednom sektoru. Promjene u oborinama, češći ekstremni vremenski događaji i porast temperatura utječe na prinose usjeva, dostupnost vode i kvalitetu tla. Na primjer, povećane temperature i promjenjivi uzroci oborina mogu rezultirati promjenom prikladnosti određenih usjeva i utjecati na tradicionalne poljoprivredne prakse.

Ranjivost priobalja

Hrvatsko dugo priobalje i izloženost turizmu čine je posebno ranjivom na porast razine mora i eroziju obale koja proizlazi iz klimatskih promjena kao i na značajne količine smeća i plastike koje su rezultat velikih količina otpada od turističke aktivnosti. Porast razine mora prijeti priobalnoj poljoprivredi, infrastrukturi i ekosustavima poput ribarstva.

Kako je Izrael razvio brojna inovativna rješenja za probleme s plastikom, nestašicom vode ili za maksimizaciju poljoprivredne produktivnosti, tako Hrvatska može imati koristi od usvajanja sličnih pristupa. Investiranje u tehnologije za suočavanje s problemom plastike ili mikroplastike ili pak u tehnologije poput precizne poljoprivrede, efikasnih sustava za navodnjavanje i diversifikaciju usjeva mogu pomoći hrvatskom gospodarstvu da se prilagodi promjenjivim klimatskim uvjetima i poboljšaju otpornost. Jedan značajan put za financiranje takvih inicijativa leži u EU fondovima koje Hrvatska koristi kako bi implementirala održive poljoprivredne prakse, nadogradila poljoprivrednu infrastrukturu i investirala u tehnologije otporne na klimu.

Osim suradnje u poljoprivredi, Hrvatska i Izrael mogu surađivati u sektoru plave ekonomije, koristeći svoje ekspertize u istraživanju mora, akvakulturi i upravljanju obalom. Dijeljenjem znanja i najboljih praksi obje zemlje mogu zajedno raditi na razvoju održivih rješenje za očuvanje mora i morske bioraznolikosti i razvoja plave ekonomije. Partnerstvo sa zemljama poput Izraela može olakšati razmjenu znanja, transfer tehnologije i zajedničke istraživačke inicijative kako bi se riješili zajednički izazovi s kojima se suočavamo. Važno je naglasiti da je Izrael spreman i željan surađivati s Hrvatskom i tvrtkama u ovim područjima jer samo kroz suradnju možemo prevladati ogromne izazove koji su pred nama i sačuvati

• naš planet.