Doktorica iz BiH radi na revolucionarnoj metodi koja ubrzava proizvodnju seruma i spašava živote
Emra Hamidović, doktorica veterinarske medicine
proizvodnja učinkovitog, jeftinog protuotrova za upotrebu i kod životinja i kod ljudi, koristeći krvnu plazmu zmija. Time povećavamo dostupnost protuotrova, kako u humanoj tako i u veterinarskoj medicini, jer naš protuotrov može biti gotov za samo sat vremena
Unijeti svu potrebnu strast i energiju u svoj životni poziv, voljeti ono što radiš, a k tomu biti na plemenitoj misiji koja će doprinijeti cijelom čovječanstvu, najkraći je mogući opis onoga čime se bavi Emra Hamidović, doktorica veterinarske medicine iz Sarajeva, koja je dio svjetskog tima koji istražuje novu revolucionarnu metodu dobivanja seruma protiv zmijskog otrova, a koja će u značajnoj mjeri skratiti vrijeme izrade, a samim time i omogućiti veću dostupnost protuotrova koji u brojnim situacijama život znači. U razgovoru za Večernji list ova predana doktorica, koja iza sebe ima vrhunske rezultate, a koji će u vremenu koje dolazi pokazati svoj značaj i biti dodatno valorizirani u humanoj i veterinarskoj medicini, govori o iskustvima u dosadašnjem procesu istraživanja te najavljuje svoj ponovni posjet Africi koji će joj, uz ostalo, pomoći nadograditi svoje vještine i prakse u radu s otrovnicama.
Novo rješenje
Kao doktorica veterinarske medicine dio je znanstveno-istraživačkog tima farme zmija (Snake Pharm) u Južnoj Africi, koji ima još nekoliko članova herpetologa iz Afrike, doktora iz Nepala te hvatača zmija iz Južne Afrike.
- Snake Pharm osnovao je svjetski poznati herpetolog Donald Schultz. Naša glavna usmjerenost je proizvodnja protuotrova po našem Snake Pharm modelu, pružanje prve pomoći prilikom ugriza otrovnih zmija te relokacija i zaštita ljudi i životinja od smrtonosnih zmija - objasnila je Hamidović.
Ona je za Večernji list objasnila i u kojoj će mjeri nove metode dovesti do brže i učinkovitije proizvodnje protuotrova te što bi sve navedeno značilo za zdravstvene sustave diljem svijeta.
Podsjeća kako su imunoglobulini zmijskog protuotrova (protuotrov) jedini specifični tretman protiv trovanja prilikom zmijskog ugriza.
- Loši podaci o broju i vrsti ugriza zmija, koji su doveli do poteškoća u procjeni potreba, u kombinaciji s nedostatkom politike distribucije, doprinijeli su globalnom zaustavljanju proizvodnje protuotrova. Imamo rješenje. Svugdje u svijetu gdje postoje zmije otrovnice, postoje i vrste neotrovnih zmija koje ih jedu. Naš proces (Snake Pharm) koristi te vrste kao donatore za izravnu proizvodnju protuotrova, preskačući vađenje otrova iz zmija otrovnica, dug i skup proces izgradnje imuniteta kod velikih domaćih životinja i mnoge dodatne korake pročišćavanja koji su nužni kod donatora sisavaca. Naš cilj je održiva proizvodnja učinkovitog, jeftinog protuotrova za upotrebu i kod životinja i kod ljudi, koristeći krvnu plazmu zmija. Time povećavamo dostupnost protuotrova, kako u humanoj tako i u veterinarskoj medicini, jer naš protuotrov
Kao doktorica veterinarske medicine dio je znanstveno-istraživačkog tima farme zmija (Snake Pharm) u Južnoj Africi, koji ima još nekoliko članova herpetologa iz Afrike, doktora iz Nepala te hvatača zmija iz Južne Afrike. Snake Pharm osnovao je svjetski poznati herpetolog Donald Schultz
može biti gotov za samo sat vremena - istaknula je doktorica Hamidović.
Kaže kako joj je biti dio ovakvog tima iznimna čast, pogotovo kada možete doprinijeti zaštiti sredine na razini cijele Afrike i šire. Hamidović, kao doktorica veterinarske medicine, doprinosi zaštiti kućnih ljubimaca i ostalih životinja od zmijskih ugriza.
Uskoro ponovno putuje u Južnu Afriku i boravit će ondje dulje razdoblje. - Nadam se da ću postići cilj u nadogradnji prakse u radu s otrovnicama te steći novo iskustvo s divljim životinjama Afrike - naglasila je.
Vrste zmija u BiH
Doktoricu Hamidović pitali smo i ono što zanima sve one koji često borave u prirodi u BiH. Naime, kako se postaviti u situaciji ako se susretnete sa zmijom. Podsjeća kako Bosna i Hercegovina ima tri vrste otrovnica.
- S obzirom na to da su zmije hladnokrvne životinje, koriste toplije dane za lov, parenje, potragu za skrovištem i partnerom te zbog toga u proljetnim i ljetnim danima viđamo više zmija nego obično. Zmije čovjeka ne doživljavaju kao plijen te neće nastojati prve napasti. Najbolja opcija je udaljiti se od životinje ako niste sigurni o kojoj je vrsti riječ ili ako ne znate kako sigurno skloniti zmiju. Obvezna je zaštitna obuća u područjima koja su idealna za kretanje zmija - poručila je.
Inače, u Bosni i Hercegovini, ističe, postoji 14 vrsta zmija, od toga je 11 neotrovnica i 3 su otrovnice (poskok, šarka i balkanski šargan ili bosanska riđovka). Otrovnice je lako raspoznati od neotrovnih zmija po karakterističnim šarama i obliku glave.
Hamidović iza sebe ima životu priču iz koje se jasno iščitava izrazita humanost i spremnost za pomoć, pa je tako, nakon završenog Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, šest mjeseci provela u Srebrenici u radu s velikim domaćim životinjama. Još jedan od razloga zbog kojeg se odlučila za Srebrenicu je bogatstvo divnom prirodom i zmijama. Doktorici želimo svu sreću u daljnjem istraživačkom radu, uz naglasak kako je njezin rezultat već vidljiv na međunarodnoj razini, a putem kojega u svijet šalje pozitivnu poruku o Bosni
• i Hercegovini i njezinim ljudima.
našla se ovih dana zabrana spavanja na javnim mjestima koju neki vide kao okrutnu i neuobičajenu kaznu za građane koji nemaju nikakvu imovinu. Radi se o gradiću Grants Pass u Oregonu, koji ima oko 40.000 stanovnika, no slučaj bi mogao utjecati i na druge gradove jer konzervativna većina na Vrhovnom sudu smatra da pitanja beskućništva treba prepustiti lokalnim vlastima
Sjedinjene Američke Države suočavaju se s krizom rastućeg broja beskućnika. Nacionalni savez koji se bori za prava beskućnika početkom godine objavio je da je beskućništvo u porastu od 2017. godine, bilježeći ukupni porast od šest posto i dosežući rekordne vrijednosti u povijesti prikupljanja ovih podataka.
Na dnevnom redu američkog Vrhovnog suda našla se ovih dana zabrana spavanja na javnim mjestima koju neki vide kao okrutnu i neuobičajenu kaznu za građane koji nemaju nikakvu imovinu. Radi se o gradiću Grants Pass u Oregonu, u kojem živi oko 40.000 ljudi, no slučaj bi mogao utjecati i na druge gradove jer konzervativna većina na Vrhovnom sudu smatra da pitanje beskućništva treba prepustiti lokalnim vlastima. Prema objavama u medijima, Grants Pass zabranio je kampiranje ili spavanje na javnim površinama, uključujući i parkove. Odnosi se to na svako mjesto na kojem se postavi posteljina, vreća za spavanje, šator ili drugi materijal koji se koristi kao posteljina te paljenje vatre ili loženje peći. Prekršiteljima prijeti 295 dolara globe ili 20 dana zatvora ako ponove prekršaj. Otkako je uvedena ta zabrana, gradske su vlasti izdale oko 500 rješenja, a stvar se zakomplicirala kad je petero beskućnika odlučilo tužiti grad u ime svih beskućnika, tvrdeći da zabrana krši osmi amandman američkog Ustava koji građane štiti od okrutnog i neuobičajenog kažnjavanja. Gradska vlast tvrdi da novčane kazne i moguće zatvorske kazne nisu okrutne, već nužne radi odvraćanja podizanja kampova za beskućnike. Niži sud sa sjedištem u San Franciscu nije se s time složio i donio je presudu da su gradske uredbe neprovedive, no po svemu sudeći konzervativna većina na višem Vrhovnom sudu staje na stranu grada. Presuda se očekuje tijekom ljeta.
Gradska odvjetnica Theane Evangelis rekla je, kako prenosi BBC, da su beskućništvo i kampovi beskućnika “komplicirana politička pitanja” koja je najbolje prepustiti zakonodavcima, a ne sucima. Tri liberalna suca bila su više zabrinuta kako se postupa s beskućnicima ističući da je spavanje osnovna ljudska potreba.
– Kamo da ih smjestimo ako u svakom gradu, svakom selu, nestane suosjećanja i donesu zakon identičan ovome? Gdje bi oni trebali spavati? – upitala je sutkinja Sonia Sotomayor. Mediji su izvijestili da se ispred sudnice okupilo stotinjak prosvjednika u znak potpore beskućnicima, s transparentima na kojima je pisalo: “Smještaj, a ne lisice!”
Sjedinjene Američke Države suočavaju se s kroničnim nedostatkom stambenog prostora za siromašnije slojeve, a prema nekim procjenama, 250.000 ljudi živi bez krova nad glavom. Prema izvješću Ministarstva stanovanja i urbanog razvoja, u prosincu broj beskućnika porastao je za 12 posto od 2022. do 2023., što je otprilike 70.000 ljudi više. No, prema istraživanju Point In Time, beskućnika je više, čak 650.000. Nakon 2007. godine, kada je iz SAD-a krenula globalna financijska kriza zbog koje su ljudi gubili svoje kuće i stanove, to je najveći broj beskućnika. Najviše, oko trećine beskućnika, živi u Kaliforniji.
Ameriku potresa i val napada na beskućnike koji se poklopio s porastom njihova broja. Javnost je pratila uhićenje serijskog ubojice koji je u Los Angelesu kao žrtve birao upravo beskućnike, a pred sudom se našao i muškarac iz Kalifornije optužen zbog ubojstva iz nehata nakon što se snimio kako puca u beskućnika koji spava.
– Nedavna ubojstva ljudi koji su postali beskućnici, a mnogi koji su u to vrijeme spavali, okrutni su podsjetnik da je ovo pitanje života i smrti koje se mora hitno riješiti – rekao je za BBC Jeff Olivet, direktor američkog Međuagencijskog vijeća za beskućništvo.
Politička klima koja stigmatizira beskućništvo, problemi sa stanovanjem, nasilje koje provode bande i droga potiču probleme s kojima se suočavaju najranjivije skupine stanovnika.
– Bio sam napadnut na ulici. Probudio sam se u modricama i ne znam tko me napao – požalio se Keith Jones, koji