Ključeve izraelskih talaca u Gazi drži profesor arapskih književnosti
Šefa Hamasova političkog vijeća, Ismaila Haniyeha, sreo sam u prosincu 1992., kada ga je s 415 Palestinaca Izrael protjerao te su došli u područje Marj al-Zuhur u južnom Libanonu, nedaleko od izraelske granice. Nisu se htjeli smjestiti po stanovima pa su digli šatore jer su rekli da ne žele ostati u Libanonu već se vratiti u Pojas Gaze kada to bude moguće. Haniyeh se, nakon što je u Libanonu proveo punu godinu deportacije (egzila), vratio u Pojas Gaze nakon što je potpisan sporazum iz Osla. Kada sam radio veliku priču o deportiranim Palestincima, Haniyeh mi je rekao da je on jednostavan i običan čovjek koji ne teži ničemu drugom već samo želi da njegova zemlja bude oslobođena. Tada se, kao 30-godišnjak stvarno i doimao kao običan čovjek i nisam mu pridavao toliko pažnje jer je puno važnijih i traženijih osoba bilo od njega. Nisam slutio da će taj mladić danas biti najvažnija i najtraženija osoba u Hamasu, koji živi u samonametnutom egzilu između Katara i Turske, a opisuju ga kao “tihog” čovjeka.
Za šefa političkog ureda pokreta Hamas izabran je 6. svibnja 2017. od Vijeća Islamskog pokreta otpora, naslijedivši svog kolegu Khaleda Meshaala.
Ismail Abdel Salam Ahmed Haniyeh, zvani Abu al-Abd, rođen je 23. siječnja 1962. u logoru Al-Shati, nedaleko od Gaze, dječak čije će ime jednog dana odjekivati između zidina sukoba i beskrajnih pregovora na Bliskom istoku. Ismail Haniyeh, dijete iz izbjegličkog kampa, nikada nije slutio da će postati jedna od ključnih figura u palestinsko-izraelskom sukobu. Njegova mladost protekla je u sjeni okupacije, okružena tjeskobom i željom za slobodom. Obrazovanje na Islamskom sveučilištu u Gazi, gdje je diplomirao arapsku književnost, bilo je tek korak prema političkoj pozornici koju će uskoro osvojiti. U vremenima nemira, Haniyeh se uzdigao kao glasnogovornik Hamasa, predstavljajući očajnički glas palestinskog naroda. Njegova retorika i vizija borbe za neovisnost odjekivali su među masama, stvarajući kontroverzije i potičući otpor.
Haniyeh je bio poznat po svojim moćnim govorima i elokvenciji, a tome je pomogao njegov interes i proučavanje arapske književnosti. Mogao je privući mnoge palestinske studente u redove islamskog bloka.
Kao dugogodišnji politički lider Hamasa, Haniyeh je igrao ključnu ulogu u političkom i vojnom djelovanju organizacije. Bio je glasnogovornik Hamasa tijekom intifada (ustanka) i kasnije je postao palestinski premijer nakon izbornih pobjeda Hamasa u 2006. godini. Međutim, nakon unutarnjih sukoba između Hamasa i Fataha, Haniyehova vlada izgubila je kontrolu nad Zapadnom obalom, dok je Fatah preuzeo kontrolu nad dijelom te regije. Haniyeh je također poznat po svojim stajalištima protiv Izraela te zagovaranju otpora i borbe za palestinsku neovisnost. Njegova retorika i politički stavovi često su bili predmet kritika, kako izraelskih vlasti, tako i međunarodne zajednice, koja svojim velikim dijelom Hamas smatra terorističkom organizacijom zbog njegovih taktika i ciljeva. Haniyeh je bio izložen raznim izazovima tijekom svog političkog angažmana, uključujući gospodarske krize u Gazi, izraelske vojne operacije, diplomatske napore za rješavanje palestinskog pitanja i unutarnje podjele među Palestincima. Ipak, ostao je ključni akter palestinske političke scene i često se smatra jednim od najutjecajnijih lidera Hamasa.
U svojim ranim godinama Ismail Haniyeh posvetio se kur’anskoj knjizi kako bi zapamtio Časni Kur’an i naučio njegove nauke, pravila intonacije i recitacije. Nakon što je napunio zakonsku dob za polazak u osnovnu školu, pridružio se školi pri Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA), gdje je učio osnovnu i srednju razinu dok nije diplomirao. Zatim se pridružio Vjerskom institutu Al-Azhar dok nije stekao diplomu srednje škole (bakalaureat), prije nego što se pridružio Koledžu za obrazovanje Islamskog sveučilišta u gradu Gazi 1987., gdje je stekao diplomu (idžaza) arapske književnosti. Ismail Haniyeh bio je poznat po svojim velikim studentskim aktivnostima, dok je bio student na Islamskom sveučilištu u Gazi, gdje se pridružio redovima Islamskog bloka u Palestini, koji se smatra studentskim krilom Muslimanskog bratstva, iz kojeg je nastao pokret Hamas nakon 1987. Riječ je o palestinskoj studentskoj organizaciji koja djeluje na palestinskim sveučilištima, a usvaja sveobuhvatnu islamsku viziju pitanja vezanih za obrazovne, pedagoške i socijalne aspekte, u skladu s percepcijama Muslimanskog bratstva, prije nego što se Hamas odvojio od potonjega 2017. godine.
Haniyeh je više puta bio uhićen zbog svojih političkih i militantnih aktivnosti unutar i izvan Islamskog sveučilišta, što je uznemiravalo izraelske snage i obavještajne službe. Prvi je put uhićen 1987. godine, kada je svjedočio prvoj palestinskoj intifadi (ustanku), odnosno što je danas poznata kao “Intifada djece kamenja”, čija je prva iskra pokrenuta u gradu Jabaliji, u sjevernom Pojasu Gaze, 8. prosinca 1987. godine. Haniyeh je proveo oko 20 dana u izraelskim zatvorima prije nego što je pušten. Međutim, ponovno je uhićen 1988. godine, gdje je proveo više od šest mjeseci u pritvoru. Ponovno je uhićen, po treći put, 1989. godine pod optužbom da se pridružio Hamasu i da je vodio sigurnosni aparat pokreta. Njegov pritvor trajao je više od tri godine, prije nego što je kasnije pušten.
U mladosti se Ismail Haniyeh pridružio Islamskom bloku, koji je bio studentsko krilo Muslimanskog bratstva unutar palestinskih sveučilišta. Ovaj se islamski blok kasnije pretvorio u Islamski pokret otpora, poznat jednostavno kao Hamas, budući da mu se Haniyeh pridružio u ranim danima nakon što ga je utemeljio pokojni šeik Ahmed Yassin. Tijekom tog razdoblja, Haniyeh je vodio privatni sigurnosni aparat unutar pokreta. Nakon što je osnivač Islamskog pokreta otpora Hamas, Ahmed Yassin, pušten iz izraelskih zatvora, Ismail Haniyeh 1997. godine imenovan je na mjesto direktora ureda šeika Yassina, gdje je odnos između dviju strana brzo ojačao. Također je imenovan čelnikom Islamskog bloka unutar Islamskog sveučilišta u opkoljenom sjevernom Pojasu Gaze, prije nego što je u prosincu 2005. predvodio Listu za promjene i reformu, koja je uspjela osvojiti parlamentarnu većinu unutar Palestinskog zakonodavnog vijeća tijekom izbora koji su održani početkom siječnja 2006. kada je počeo rat u Pojasu Gaze. Palestinci su bili ogorčeni pa se tako na društvenim mrežama moglo čitati da Haniyeh uživa s obitelji u luksuznoj vili u Kataru i nije ga briga za Palestince koji gladuju i ginu. Međutim, ljudi koji su ga optužili javno su mu se ispričali kada je izraelska vojska na prvi dan Bajrama ubila njegova tri sina i tri unuka u zračnom napadu na izbjeglički kamp u Gazi.
Prije nego što su mu ubijeni sinovi i unuci, policijske snage i Služba opće sigurnosti (Shin Bet) uhitile su 57-godišnju Sabah Abdul Salam, sestru Ismaila Haniyeha zbog njezine povezanosti s pripadnicima Hamasa te je optužena za terorizam. Na Haniyeha je bilo mnogo pokušaja atentata, prvi 2003. godine te dva 2006., kao i 2014. godine. Haniyeh je uvijek bio poznat po tvrdim i radikalnim stavovima i tvrdio je da ne pristaje ni na kakve pregovore s Izraelom već da je cilj Hamasa uništiti izraelsku državu. Mnogi se danas pitaju slaže li se sa stavom člana Hamasova političkog vijeća, Khalila al-Hayye, čija je izjava odjeknula kao bomba. Prvi je put izgovoreno kako je Hamas spreman položiti oružje ako se provede dvodržavno rješenje i dođe do priznanja palestinske države. Svojom je izjavom Khalil al-Hayya šokirao
Hamas poručuje da je spreman pristati na primirje s Izraelom, odložiti oružje i pretvoriti se u političku stranku, ako se uspostavi neovisna palestinska država u granicama otprije 1967. godine
prije devet dana bio je u Istanbulu, gdje je podršku dobio od turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana
mnoge s obzirom na to da je Hamasova vojna doktrina oslobađanje Palestine “od rijeke do mora” i da svi Izraelci koji danas žive na teritoriju Izraela moraju otići.
”Pokret Hamas spreman je pristati na primirje od pet ili više godina s Izraelom, odložit će oružje i pretvoriti se u političku stranku, ako se uspostavi neovisna palestinska država u granicama otprije 1967. s Jeruzalemom kao glavnim gradom”, poručio je Khalil al-Hayya.
Vođa Hamasa Ismail Haniyeh prije devet dana bio je u Istanbulu, gdje je podršku dobio od turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, čelnika države članice NATO-a, koji je pozvao Palestince “na jedinstvo” u borbi protiv Izraela.
Brz obzira na ishod rata u Pojasu Gaze, sigurno je da će Ismail Haniyeh među Palestincima ostati simbol borbe za neovisnost, suočen s izazovima vlastitog naroda i pritiscima Zapada koji ga optužuje za terorizam, osobito nakon napada Hamasa na Izrael 8. listopada, kada je ubijeno oko 1200 Izraelaca, a oko 200 ih je
• zatočeno kao taoci.
Zimske olimpijske igre u Sarajevu, prve u nekoj socijalističkoj državi, po mnogima su najbolje organizirani ovakav sportski događaj. Vučko, maskota spektakla iz 1984. koju je nacrtao slovenski crtač stripova Jože Trobec, a glas joj posudio Zdravko Čolić, i danas se pamti. Nastupila su 1272 natjecatelja iz 49 zemalja. Baklju je zapalila klizačica Sanda Dubravčić. Organizacija je koštala 142,6 mil. dolara, izvješćivalo je više od 4500 novinara, prodano 250.000 ulaznica...
Osvojio srebro na Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu 1984. godine, a 40 godina poslije skijaška staza za olimpijskoj planini na Bjelašnici nosi naziv “Jure Franko”. Koliko skijaša rodom iz Slovenije ova zemlja voli, potvrđuje i činjenica da je proglašen prvim ambasadorom SOS Dječjih sela u ovoj zemlji, kojoj se redovito vraća, te se prisjeća slavnih dana. I planinarski dom na Trebeviću nazvan je po legendi zimskog sporta.
Liječnik koji ugrađuje printane kosti u lubanje pacijenata. S dr.
Anesom Mašovićem i inženjerom strojarstva Denisom Spahićem uradio najkompleksniju 3D rekonstrukciju lubanje 19-godišnjaku koji je preživio tešku ozljedu glave nakon koje je ostao veliki defekt svih kostiju lijeve polovice, uključujući dio baze lubanje i zida očne šupljine. Uradio vjerodostojnu estetsku i funkcionalnu rekonstrukciju glave. 3D printer napravio kalup za transplant.
Gabriela je članica ERK “Periska” Ploče, a podvodnim ribolovom bavi se od
2015. godine. Blista i na domaćoj i na međunarodnoj sceni. Uz izvrsne nastupe u Španjolskoj i Portugalu, zapažena je bila na Europskom prvenstvu za žene u Danskoj, gdje je osvojila fantastično deveto mjesto te se nada nastavku uspjeha u sportu koji je atipičan za žene. Također je uspješna i na studiju sestrinstva na Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru.
Postao europski seniorski prvak na 50 metara prsno u Portugalu i još jednom pokazao koliko je izvanredan. Od dječaka koji nije imao fizičke aktivnosti do osvajača četvrtog mjesta na 50 metara prsno i sedmog na 150 metara mješovito na Svjetskom seniorskom prvenstvu u paraplivanju u Manchesteru. Cilj mu je pokušati osvojiti medalju na Paraolimpijadi. Njegova poruka djeci je da ustraju u onome što žele: - Ako se nešto istinski želi i voli, onda će doći i rezultat.
Te 1941. ispuštao je paru iz kotlova broda i gasio ih kako bi se stotine mornara i vojnika spasile, svjestan da će izgubiti život u bici protiv Japanaca. Bio je jedan od 15 pripadnika Američke mornarice koje je tadašnji predsjednik Roosevelt odlikovao Medaljom časti. Po njemu je nazvan i razarač američke Ratne mornarice - USS Tonich, koji je plovio Pacifikom u 2. svjetskom ratu. Počasni je građanin države Utah, a ime po njemu dobila je i dočasnička škola u SAD-u.
Predsjednica Udruge obitelji s četvero i više djece provodila brojne aktivnosti u Šipovu, Jezeru i na Kupresu. Željela je omogućiti bolji život majkama s više djece i slala je jasne poruke o važnosti obitelji. - Zar bismo mi majke trebale hodati pognute glave zato što smo rodile djecu? Neka nam barem otvore put u neke države u kojima će nas i našu vrijednu djecu objeručke prihvatiti - govorila je jedna od najpoznatijih volonterki koja je preminula u 66. godini.
Pokrenuo kampanju “I ti možeš biti ta osoba” te u 14 dana prikupio 285 tisuća maraka za nabavu i opremanje Dnevne onkološko-hematološke klinike na UKC-u Tuzla, kao i nabavu dijela opreme za onkološke odjele kliničkih centara u Zenici, Banjoj Luci i Mostaru. Sa svijetom podijelio i priču o ubojstvu svoga oca, djeda i strica u Brčkom 1992. u trenucima dok je njegova majka nosila Mirzu u utrobi. Zbog želje za pravdom završio pravo. Promovira suživot.
Na čelu tvrtke koja se specijalizirala za primjenu najnovijih tehnoloških dostignuća u oblasti visokogradnje; stambeno-poslovnih objekata, šopingcentara, hotela i nebodera koji su otporni na potrese. Radi na velikim projektima u Sloveniji, Crnoj Gori, Srbiji, BiH, Hrvatskoj. Potpisuje beogradski Skyline, zagrebačku Arenu..., prima nagrade u Maleziji. Inženjer građevinarstva primjerom pokazuje važnost povećanja plaća u ovom sektoru.
Direktorica čiji je sajam postao lider u
BiH i šire. Na 30 tisuća četvornih metara 25. put okupila oko 800 izlagača iz 30 zemalja svijeta te 100 tisuća posjetitelja... Fokus, uz gospodarstvo, usmjerila i na konferencije, forume, stručne skupove, radionice i okrugle stolove. Potpisan je i sporazum o korištenju europskih fondova, prekograničnoj suradnji, zapošljavanju mladih... Razvijene države bore se da budu zemlja partner na Mostarskom sajmu.
Tvorac najjačeg brenda na dva kotača svoje gospodarske uspjehe ostvario na granici Azije i Europe.
U tvrtki na 46 tisuća četvornih metara ima 252 različita modela bicikla i gotovo 1000 zaposlenih. Svojedobno odbio milijun maraka jer nije htio prodati prvi bicikl, ideju, brend, ime i čast. Prvi je biznismen koji je iz Turske došao u BiH poslije rata želeći pokrenuti proizvodnju legendarnog “Ponija” u Unisu, no otjerala ga je ondašnja politika.
Posušje zamijenio Kanadom prije 60-ak godina. Magistrirao elektrotehniku, doktorirao menadžment u inženjeringu pa se dao u biznis. Sudjelovao u gradnji više stotina objekata u Torontu i postao jedan od najuspješnijih poslovnih ljudi. U Hrvatskoj je Importanne Centar otvorio u ožujku 1993. godine, a pohvalio ga je i predsjednik Tuđman jer je to bila prva velika strana investicija u Hrvatskoj. U svom portfelju ima i pet luksuznih hotela u Dubrovniku.
Generalna direktorica koja je, kako kaže, srcem ušla u posao i postigla vrhunske rezultate. Kolektiv, tvrtka koja stoji iza portala MojPosao, prvo se bavio izradom IT rješenja i softvera, a onda, prije globalne krize 2008. godine, u svoj portfelj ih stavlja britanski Daily Mail. Razvili dodatne usluge koje su razvijale tržište rada. Njihove usluge koristilo stotinu tisuća tvrtki, a prodaju udjela u Posao.ba iskoristili za nove ideje i investicije.
Nizozemac sa suprugom Sarajkom ulaže velika sredstva i prenosi znanja i iskustva u znanstveni i obrazovni razvoj BiH. Zahvaljujući njemu ostvarena suradnja CERN-a, međunarodne institucije za nuklearna istraživanja, i Univerziteta u Sarajevu. S rektorom Škrijeljom odlučilo napraviti laboratorij za razvoj ionskih izvora. Kaže kako je najveći kapital Bosne i Hercegovine ljudski kapital. Supružnici najzaslužniji i za rekonstrukciju Trebevićke žičare.
Zeničanin već godinama glavni analitičar podataka i specijalist za umjetnu inteligenciju u najvećem dobavljaču električne energije u
Austriji - Verbund AG. U Frankfurtu doktorirao iz oblasti nuklearne i fizike elementarnih čestica. Cilj mu je omogućiti svakodnevno funkcioniranje zahvaljujući novim tehnološkim alatima koji bi stvorili podlogu za jednostavniji život u budućnosti. Objavio više od 30 znanstvenih radova.
Mladi svećenik od kojeg mnogi mogu učiti svojim primjerom pokazuje kako se grade mostovi među religijama i među narodima. Predstavnik Srpske pravoslavne parohije čeka dan kad će se blagdani slaviti u sabornoj crkvi svete Trojice, a ulaže maksimalne napore da se to što prije dogodi. Vjeruje kako će svi građani BiH moći s ponosom gledati na renovirani objekt kao simbol suživota i poštovanja za sve vjere u ovoj zemlji, koja je umorna od brojnih podjela.
Radi na rješavanju ugovora Islamske zajednice i BiH te na procesuiranju onih koji prodaju vakufsku zemlju, iako joj nisu stvarni vlasnici. Zemljište stavlja na raspolaganje obrazovanju, brizi o starijim osobama i nizu drugih intencija. Kao energetski stručnjak i predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog vijeća za velike električne sustave, stava je da Islamska zajednica treba ulagati u fotonaponske elektrane kao isplativu investiciju.
Provincijal franjevaca trećoredaca glagoljaša Provincije sv. Jeronima u Hrvatskoj nakon Papina imenovanja dolazi na mjesto mons. dr. Antuna Škvorčevića. Na Papinskom lateranskom sveučilištu u Rimu magistrirao pastoralnu teologiju. Rođen u Županji, odrastao u oraškome selu Matići. Bio član Prezbiterijanskoga vijeća Splitsko-dalmatinske nadbiskupije, voditelj Povjerenstva za trajnu formaciju pri Hrvatskoj redovničkoj konferenciji...
Godinama pomaže svojim susjedima katoličke vjeroispovijesti. O njegovim se dobročinstvima govori i u Međugorju. Vjernike iz sela Slatina vozi na misu u selo Gračac. Fra Mato Topić, župnik župe sv. Ante u Gračacu, ističe kako su u izgradnji crkve pomagali i muslimani, a nakon što je potopljena, hodže su naređivali džematlijama da dovoze kamen za ponovnu gradnju. Katolici su pak prvi počeli prikupljati pomoć za oboljelu djevojčicu Ajlu.
Svoje iskustvo u radu s međunarodnim organizacijama koristi da BiH dodatno učvrsti na europskoj karti. Bila je izravno uključena i u proces reforme obrane u BiH. Članica je Radne skupine za političke kriterije u sustavu koordinacije procesa europskih integracija BiH te se nalazi na listi stručnjaka za europske integracije za izbor državnih službenika. U kontinuitetu je nadograđivala i svoje dugogodišnje iskustvo u civilnom, vojnom i diplomatskom sektoru.
Od Dubrovnika, preko Budimpešte do New Yorka obrazovao se na prestižnim sveučilištima i stekao bogato iskustvo u diplomaciji. Bio je i veleposlanik - šef Misije BiH pri UN-u, OESS-u i drugim međunarodnim organizacijama u Beču, a poslije i šef Odjela za Vijeće Europe. Od 2012. obavljao dužnost veleposlanika BiH u Njemačkoj. Direkciju za europske integracije BiH vodio od 2015., a danas kao tajnik Ministarstva vanjskih poslova ostaje posvećen europskom putu.
Dobitnik Medalje Europskog pokreta u BiH i priznanja Općine Srebrenice za doprinos razvoju, svojedobno glavni pregovarač
BiH s EU. Poziva vlasti da ubrzaju svoj rad ako ne žele da pregovori s EU traju više od desetljeća. Ne spori manjkavosti Unije, ali naglašava da one nisu takve da nas trebaju odvraćati od pridruživanja. Političarima koji koče procese poručuje da alternative europskom putu nema, a zbog geopolitičkih procesa optimističan je glede EU puta.
Dolaskom u turski nogometni velikan kapetan reprezentacije BiH pokazao kako je i na pragu 40. jedan od najboljih ikad. Za kratko vrijeme zasjeo na čelo ljestvice najgolgetera prvenstva. Uz golove, dodaje i asistencije. Koliko ga cijene u Feneru, govori i to da mu je osiguran i poseban tretman kada su u pitanju treninzi te prehrana. Sa suprugom Amrom uspješno plovi i biznisom. Osim ugostiteljstva, uložili i u poznati svjetski brend obuće.