Torta od čokoladnog biskvita, kirscha, tučenog vrhnja i višanja. Okusom neodoljiva, a vizualno bliska i lokalnoj nošnji i lijepoj Snjeguljici, s kojom dijeli boje: lice bijelo kao snijeg, usne crvene kao krv, kosa crne poput ebanovine

Tajanstvene šume Schwarzwalda nisu inspirirale samo braću Grimm. Na tom je kraju prije 100 godina nastala i slavna švarcvaldica,

njima, njena se preteča pojavila na ovom području još u kasnom 16. stoljeću, a zna se da su u 19. stoljeću bili poznati deserti načinjeni od kuhanih višanja, kirscha i vrhnja ili tučenog vrhnja. Navodno se prva poznata kirschtorte pojavila u švicarskom kantonu Zug na prelasku u 20. stoljeće, ali prvotno nije sadržavala kirschwasser. Unatoč različitim pričama, slastičar Josef Keller tvrdio je da je Schwarzwaldsku tortu kakvu poznajemo danas upravo on osmislio 1915. godine dok je radio kao slastičar u caféu Ahrend, danas Agner, u gradu Bad Godesberg. Tortu je nazvao Schwarzwälder Kirsch (Schwarzwaldska višnja). Nakon odsluženog vojnog roka, otvorio je vlastiti café u Radolfzellu. Tamo je od 1924. do 1927. godine naukovao, a kasnije i radio August Schäfer, kojemu je Keller nakon višegodišnje uspješne suradnje darovao svoju knjigu recepata u kojoj se nalazio i originalni recept torte. Schäferov sin Claus, trenutačni majstor slastičar caféa Schäfer u Tribergu, naslijedio je knjigu te i danas priprema Kellerov original. Točnost ovih tvrdnji donekle je uzdrmao Udo Rauch, gradski arhivist Tübingena, koji je otkrio fotografiju iz 1930. na kojoj ovu tortu priprema slastičar Erwin Hildebrand iz gradskog caféa Walz. Kako bilo, Schwarzwälder Kirschtorte se u pisanom obliku prvi put spominje 1934. godine u knjizi autora, izdavača i majstora slastičara Johannesa Martina Ericha Webera iz Dresdena gdje se opisuje povijest i podrijetlo čak 250 slastica. Torta je u to vrijeme bila iznimno popularna u Berlinu, a 1949. godine našla se na 13. mjestu liste najpoznatijih torti Njemačke, gdje danas zauzima prvo mjesto. Slavna delicija ima i svoj festival, Schwarzwälder Kirschtorten Festival, koji se u Crnoj šumi održava svakog lipnja u selu Todtnauberg. Neki autori tvrde da je izgled torte zapravo preslik tradicionalne ženske narodne nošnje pojedinih djelova Crne šume. Crnu haljinu utjelovila je tamna čokolada, a bijelu košulju bogatih napuhnutih rukava tučeno vrhnje. Jedanaest vunenih pompona na tradicionalnom Bollenhut šeširu, čija boja označava vjenčani status pa su tako žarkocrveni za djevojke, a crni za žene, predstavljaju višnje, i konačno crni valoviti čipkasti veo, koji prekriva oči djevojaka, krupno je naribana čokolada. Čak je i težina torte slična težini tipičnog šešira – oko dva kilograma, no sasvim je moguće da je riječ o simpatičnoj slučajnosti. Iako se imitacije Schwarzwaldske torte danas pripremaju posvuda, najbolja se uživa na području na

Na tradicionalnom šeširu neudanih djevojaka crveni pomponi simboliziraju višnje

Schwarzwald ili Crna šuma brdovito je šumsko područje u Baden-Württembergu