USPRKOS KRIZI BRODOGRADNJE, NAŠI MLADI INŽENJERI U TOJ SU INDUSTRIJI IZRAZITO NA CIJENI

Već dugi niz godina postoji percepcija javnosti kako je brodogradnja u Hrvatskoj u poprilično lošem stanju, što ne čudi zbog propasti brodogradilišta, ali i Brodarskog instituta u Zagrebu koji više nije ni sjena onoga što je bio. Svjetsko ime, velika tvrtka i simbol našeg pomorskog identiteta. Sve je to bio Brodarski institut utemeljen još davne 1948. godine, a osnovan je kao znanstveno-istraživačka institucija za potrebe ratne i trgovačke brodogradnje. U institutu je projektirano mnoštvo ratnih brodova, uz razvijanje sustava njihova naoružanja i opreme, uključujući podmornice kao najzahtjevniji segment ratne brodogradnje. Nemjerljiv doprinos dao je Institut gradnji trgovačke mornarice, i to ne samo u projektantskom dijelu.

Hrvatska brodogradnja u posljednjih nekoliko desetljeća prošla je kroz duboku krizu, zatvarali su škverovi koji su temelj industrije, no jedan ključni dio koji je itekako konkurentan u svijetu konstantno se razvija - brodograđevno i strojarsko inženjerstvo, čije je središte u Rijeci, a ključna je tvrtka Lürssen. Zapošljavaju se mladi i stručni ljudi koji bruse svoja znanja i vještine. Taj sektor također je plod minule tvrtke Brodoprojekt. Opseg posla stalno raste pa je tako i potražnja za inženjerima sve veća, a upravo su mladi stručnjaci razlog zašto tvrtke i brodogradilišta dolaze u Hrvatsku. Njemački Lürssen bavi se gradnjom luksuznih megajahti projektiranih po specijaliziranim željama klijenta. Poznati su po sjajnom dizajnu i vrhunskoj kvaliteti te predstavljaju statusni simbol među milijarderima, a uskoro će u Rijeci otvoriti Lürssen Design Center Kvarner, najmoderniji inženjerski ured, te će hrvatski inženjeri biti integralni dio projektnog tima. Novi život šibenskom škveru udahnula je kompanija Iskra koja je brodogradilište usmjerila u smjeru održivog rasta i razvoja, visoke produktivnosti i profitabilnosti, brodogradnje s većom dodanom vrijednošću i bez pomoći države, proizvodnje tehnološki visokozahtjevnih, energetski učinkovitih i ekološki prihvatljivih brodova. Sve do sankcija Rusiji, Brodosplit je radio na brojnim projektima ukupne vrijednosti oko 270 milijuna eura, među kojima je gradnja polarnog kruzera i luksuzne jahte i gradnja 15 ophodnih brodova za Egipat. Također, radili su na Janssonius, Golden Horizon, Viterlef Management i seriji obalnih ophodnih brodova za MORH.

Splitsku tvrtku Pulse Yacht Design osnovalo troje mladih stručnjaka. Leo Ćurin specijaliziran je za sisteme i brodograđevne elemente, Maja Bućan bavi se dizajnom i uređenjem interijera, za a programiranje je zadužen Krešimir Prlić. Suradnja s najvećim njemačkim brodogradilištem Bavaria Yacht učinila je ove splitske dizajnere svjetski poznatima, a interes za njih pokazali su i veliki prodajni distributeri. Mlada hrvatska dizajnerica Marlena Dapčić u Veneciji je završila fakultet industrijskog dizajna, a potom je fokus usmjerila na svoj dizajnerski studio i Hrvatsku, u okviru vlastite tvrtke A.D. Group s kojom odrađuje zapažene projekte i u našu brodograđevnu praksu unosi elemente “pravog” jahtinga. Trenutno radi na jednoj od najluksuznijih jahti građenoj u Hrvatskoj.

Još jedna mlada dizajnerica, Ana Čeović iz Zagreba, proglašena je mladom dizajnericom godine, a prestižno priznanje ostvarila je na natječaju renomiranog engleskog magazina ‘Boat International, jednog od vodećih u svijetu nautike. Mlada dizajnerica žiri je osvojila megajahtom Phenix dugačkom 90 metara, odnosno plovilom osmišljenom prema željama fiktivnog klijenta, uz tehničke sugestije kapetana broda.

Tvrtka Rand sa sjedištem u Kopenhagenu, čiji je vlasnik Carl Random, promijenila je paradigmu morske mobilnosti, a dio ukupne proizvodnje odrađen je i u partnerskoj tvrtki Rand Shipyard, koju vode menadžer Davor Paić i projekt menadžer Fabjan Viđak. Brodogradilište nalazi se u Kaštel Sućurcu nadomak Splita, na skoro 5000 četvornih metara s odjelima za izradu kalupa, obradu drvenih elemenata, implementaciju elektronike i instalaciju električnih pogona, a u planu je i daljnje širenje.

Davor i Fabijan tako grade nautičku budućnost, a u prilog tome ide i suradnja s Fakultetom strojarstva i brodogradnje iz Zagreba, gdje će nastojati financirati mlade i stručne ljude željne izazova.

Tu je i niz malih brodograditelja poput tvrtke Zazini iz Vodica, Bura Boats koji su se specijalizirali za proizvodnju hrvatskog gumenog čamca BURA, obrta Leidi iz Pule koji je poznat po motornim brodica Leidi 600 i Leidi 800 koje već nekoliko godina najbolje prodaju u skandinavskim zemljama - Švedskoj, Finskoj, Norveškoj i Danskoj. Treba spomenuti i tvrtku Horvat i kćeri, koja proizvodi gumene čamce poznate pod brendom Falkor 22, te jedno od novijih malih brodogradilišta na hrvatskoj nautičkoj sceni - zagrebačko brodogradilište Grginić Jahte, koje od 2008. proizvodi luksuzne motorne jahte Mirakul dužine 10 i 11 metara. Godinama se pričalo kako je domaća brodogradnja i dizajn nasukana, no mladi stručnjaci dokaz su kako je potencijal Hrvatske izrazito velik.

Opseg posla stalno raste pa je tako i potražnja za inženjerima sve veća, a upravo su mladi stručnjaci razlog zašto tvrtke i brodogradilišta dolaze u Hrvatsku