Večernji list - Hrvatska - Ekran
NAPUŠTENI PROSTORI IZAZOV SU ZA SVE METROPOLE, PA TAKO I ZA ZAGREB
Ilica nekada. Obrtnici, dućani, ulica prepuna ljudi, živosti i zabave, mjesto gdje se moglo pronaći za svakog ponešto, ulica koja je davala osjećaj društva, zabave i mjesto gdje su se okupljali ljudi različitih interesa. A kako je danas? Pomalo otužno, budući da života, krenemo li od Trga bana Josipa Jelačića, gotovo i da nema. Hladni prostori bez identiteta postali su normalna pojava, kao da su ostali bez duše grada, obrtnici su svoja vrata davno zatvorili, zalogajnice više ne postoje, a tu i tamo neki kafić koji se otvori često doživi brzu propast. Nekada žila kucavica grada, mjesto koje je ponosno stajalo prije brojnih shopping centara, danas zjapi prazno.
Šetamo li centrom grada, možemo reći da život nakon Frankopanske gotovo i ne postoji, osim gomile praznih i zapušenih prostora koji su oblijepljeni plakatima, kako su umirali zanati, tako su se gasile i poslovnice. Napuštene zgrade u dvorištima i ulični lokali kroz Ilicu, Maksimirsku, Tratinsku postali su tipični prizor većeg djela ovih ulica, a slična je situacija i u drugim sredinama u Hrvatskoj. No situacija je često slična i u drugim europskim gradovima, a razlozi su brojni. Sve su češće iseljavanja iz strogog centra grada zbog skupoće i nepraktičnosti, ali i već spomenutih shopping centara na kraju grada koji preuzimaju ulogu zabave i privlače građane. U Parizu tako od 2013. godine postoji platforma Plateau Urbain. Kada je platforma pokrenuta, u Parizu je bilo više od četiri milijuna kvadrata praznog prostora, a kroz godine su aktivirali 15.000 kvadrata kroz jedan kvalitetan model u kojem se u napuštenim prostorima napravi miks korištenja za start upove, umjetnost, obrte, udruge, a kada se prostori obnove kako bi se ponovno mogli koristi, daju se u najam. Tu su i inicijative poput ‘’Public Art Lab’’ u Berlinu i ‘’Noćni gradonačelnik’’ u Amsterdamu.
A kako bi centar grada barem na kratko oživio, projekt Ilica: Q’ART već nekoliko godina uspješno oživljava pomalo zaboravljeni dio Ilice, tako nastojeći transformirati napuštene javne prostore u središtu Zagreba, pokušavajući promijeniti urbano iskustvo kroz društveno djelovanje umjetnika, udruga, sveučilišta, obrta i građana u zajednici kako bi žila kucavica grada postala šarena pozornica uljepšana pjesmom, modnim revijama, performansima i bogatom ponudom brojnih kreativaca. Jednostavno, riječ je o multidisciplinarnom projektu koji kroz društvene prakse, community art i public art postaje pokretač društvenog, ekološkog, estetskog angažmana s glavnim ciljem: transformacijom napuštenih i javnih prostora u središtu Zagreba kako bi se dugoročno promijenilo urbano iskustvo zajednice. Inače, sam projekt u Ilici počeo je prije više od dva desetljeća, kada je na inicijativu Battiste Ilića pokrenuta i udruga Community art, čije je sjedište bilo u Ilici 89, u dvorišnoj zgradi obrta za šivanje napuštenog početkom devedesetih. Aktivnosti su obuhvaćale različite kulturno-umjetničke intervencije i prakse, a Ilica Q’Art svojevrstan je nastavak koji iz godine u godinu okuplja sve više kreativaca. Ove godine, pokretači festivala Ivana Nikolić, Aleksandar Battista Ilić, Miško Šuvaković i Darko Šimičić izdali su i publikaciju ‘’Društveni procesi: Grad kao organizam’’, a kako sami kažu, može poslužiti i kao priručnik svima koji sličan pothvat ‘’oživljavanja’’ žele ostvariti i u svom kvartu.
Dugoročni cilj tako je potaknuti kulturno-umjetnički razvoj metropole i upravljanje zapuštenim prostorima, uključivanjem umjetnika, organizacija civilnog društva, obrazovnih institucija, obrta i stanovnika. Q’ Art tako oživljava najdužu zagrebačku ulicu, ali i njene prazne i zapuštene prostore raznovrsnim programom poput izložbi, koncerta, plesnih izvedbi i performansa, edukativnih radionica za djecu i odrasle, uličnih revija, buvljaka, projekcije filmova i još mnogo toga i tako nas sve vraća u prošlost, kada je Ilica vrvjela životom.