DAVOR BRUKETA

GALERIJA MAISON DIOR OTKRIVA SPEKTAKULARNI IZLOŽBENI PROSTOR KOJI ODAJE POČAST PARIŠKOM UMIJEĆU ŽIVLJENJA

Iu ovom broju Ekrana ostajemo u francuskoj prijestolnici, i to s još jednom sjajnom izložbom koja slavi moć umjetnosti i mode. Smještena na adresi 30 avenue Montaigne, galerija Maison Dior otkriva spektakularni izložbeni prostor koji odaje počast pariškom umijeću življenja. Već sam dolazak na lokaciju vodi vas kroz urbani dio poznat pod nazivom pariški Zlatni trokut, a sada je tamo smješten i prvi muzej ovog francuskog brenda koji već desetljećima privlači pažnju ljubitelja mode, ali i onih koji to nisu.

Sama zgrada u kojoj je smještena sadašnja galerija povijesni je prostor koji se veže uz brend još od 1946. godine i vladavine Monsieura Diora koji spaja prošlost i sadašnjost, dugu povijest ovog modnog brenda. Iako se na istoj lokaciji nalazi i sada već legendarna trgovina koja je sama po sebi postala turistička atrakcija, ulaz u galeriju odvojen je od trgovine, no ono što ih spaja je upečatljiva fasada ukrašena detaljima iz druge polovice 19. stoljeća.

Na samom ulasku dočekat će vas djelo britanskog umjetnika Marca Quina koji je nastao na temelju jednog od otisaka prstiju velikog modnog kreatora te njegov portret iza kojeg stoji francusko-kineski umjetnik Yan Pei-Ming, dok do samog izložbenog prostora vodi impozantno stubište s preko 1500 minijaturnih predmeta iz svijeta Diora, svih raspoređenih po nijansama boja, kako biste ste otkrili neke od najupečatljivijih modela ovog poznatog brenda.

Od New Looka do kultnih Corolla suknji Christiana Diora, od mladog Yvesa Saint Laurenta do ekstravagantnog Johna Galliana, od Rafa Simonsa do Marca Bohana, Gianfranca Ferréa i trenutne dizajnerice Marije Grazie Chiuri, kompletna povijest kuće otkrivena je u 13 tematskih soba galerije. Torba Lady Dior, uzorak štapića, zvijezde, đurđice i pčele, samo je dio simbola koje usko vežemo uz ovaj brend, a možemo ih povezati i s brojnim drugim francuskim modnim kućama koje su nekad bile simbol elegancije i pomicanja granica ženske mode. No kakva je situacija danas?

Je li Francuska i njezine modne kuće još uvijek simbol elegancije, društvenih promjena i napretka ili je jednostavno postala centar za određeni društveni sloj, odnosno bogate domaćice čiji nam stil vrišti ‘’pretjerivanje i kič’’ koji graniči s dobrim ukusom? Čini se kako je to postala realnost jer, iako Francuska, odnosno Pariz, nikada neće izgubiti titulu prijestolnice mode, trendovi se mijenjaju, a konkurencija je nikad veća. Iako gotovo sigurno možemo reći da Europa gotovo da nema konkurenciju kada je moda u pitanju, u posljednjih nekoliko godina u središtu pozornosti su neki novi igrači, nove metropole i novi dizajneri.

London, Barcelona, Madrid, ali i skandinavski gradovi poput Stockholma i Kopenhagena, postavljaju nova modna pravila i nove trendove, a brojni bi podosta mogli naučiti upravo od Skandinavaca koji su postali pioniri minimalizma, održive mode i trenda tihog luksuza. Pravi primjer pozitivnih trendova upravo je Švedska, vođena inovacijama mladih dizajnerskih talenata koji će zasigurno prodrmati modnu scenu, a sve u suradnji sa Swedish Fashion Councilom koji u fokusu ima promicanje nove ere modne industrije koja u središte poslovanja stavlja jedno od ključnih pitanja, a to je ono održivosti.

Modna industrija prolazi kroz revoluciju koja mijenja način na koji razmišljamo o odjeći, stilu i izražavanju. S fokusom na održivost, raznolikost, tehnologiju i modu bez spolova, industrija postaje sve društveno odgovornija, inkluzivnija i inovativnija, mnogo manje kičasta, okrenutija širokim masama, a ne samo odabranim grupama ljudi koji sada, čini se, preferiraju nekad poželjnu francusku modu koja danas kao da živi na staroj slavi i moćnim modnim imenima. Žele li ostati u korak s trendovima, morat će također prigrliti modni zaokret i poslovicu ‘’manje je više’’.