Umrežavanje seljaka i tehnoloških tvrtki olakšat će proizvodnju
’Digitalno selo’ Strizivojna, novi projekt Poslovnog dnevnika
Strizivojna, mala općina u Osječko-baranjskoj županiji, za godinu bi dana trebala biti prvo digitalno selo u Hrvatskoj. Projekt Digitalno selo pokrenuo je Poslovni dnevnik, a cilj mu je, umrežavanjem poljoprivrednika s tehnološkim kompanijama i stručnjacima, pokazati i dokazati da nove tehnologije mogu unaprijediti i olakšati poljoprivrednu proizvodnju. Njegov službeni početak označen je konferencijom u Strizivojni, a podršku mu je dalo i Ministarstvo poljoprivrede.
Zašto baš Strizivojna?
Za provođenje projekta Digitalno selo odabrana je Općina Strizivojna, koja broji oko 2500 stanovnika i oko 15 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, i to na prijedlog vladajućih u Osječko-baranjskoj županiji. Ovu županiju Poslovni dnevnik nije slučajno odabrao za provođenje svog projekta.
Regionalna samouprava na istoku zemlje, poznatom po poljoprivrednoj proizvodnji, posljednjih se godina suočava sa sve većim demografskim problemima. Poslovni dnevnik stoga je odlučio uključiti se i dati svoj doprinos spajanjem onoga što je naša budućnost – digitalnih tehnologija – i onoga što je naša prošlost, ali i budućnost bez koje nema života – proizvodnja hrane.
– Ovo je još jedan u nizu društveno odgovornih projekta koji je Poslovni dnevnik odlučio provesti – rekla je Ivana Krajinović, direktorica Večernjeg lista, na konferenciji koja je označila početak Digitalnog sela. – Riječ je o prvom projektu ovakvog tipa što ga čini jedinstvenim u Hrvatskoj. Želimo potaknuti sve ključne dionike na suradnju te stvoriti platformu za dijeljenje digitalnih znanja u ovom važnom sektoru za hrvatsko gospodarstvo – istaknula je. No projekt ima i drugu vrlo važnu komponentu – demografsku, naglasila je direktorica Večernjeg lista. – Ostanak mladih cilj je svih nas, a zajedničkim radom to im moramo i možemo omogućiti – rekla je dodavši da je Strizivojna prvo, ali ne i posljednje digitalno selo u Hrvatskoj. – Razvoj digitalnih sela inicirat ćemo i drugdje – poručuje.
Zašto baš Strizivojna? Zato što je ta općina poznata po poljoprivrednoj proizvodnji, ali i po broju mladih poljoprivrednika čiji je udio u njihovu ukupnom broju gotovo 20 posto, kaže Mato Lukić, zamjenik župana koji obnaša dužnost Osječko-baranjske županije. – Zadržavanje mladih na zemlji i u zemlji naš je prioritet. Da bismo to osigurali, poljoprivrednicima želimo biti podrška. Projekt Digitalno selo stoga nam je odmah sjeo i instinktivno smo osjetili da je idealan za nas – rekao je Lukić.
Strizivojna je, naime, kraj koji je poznat po stočarstvu te je bio prva asocijacija vlastima u županiji kada su dobili priliku savjetovati Poslovnom dnevniku tko bi bio najprikladniji za njegovo provođenje.
U Strizivojni posluje 15-ak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te se uzgaja između 1000 i 1300 grla junadi. Poljoprivrednici u toj općini na raspolaganju imaju oko 1500 hektara zemlje. Većina te zemlje u privatnom je vlasništvu (1300 hektara) te se na njoj uglavnom uzgajaju žitarice.
Obradiva površina u ovoj općini, zahvaljujući projektu Poslovnog
dnevnika, u budućnosti bi trebala davati bolje i veće prinose, nada se Josip Jakobović, načelnik Općine Strizivojna.
– Drago mi je da smo upravo mi odabrani za provođenje projekta Digitalno selo i na tome iskreno zahvaljujem Poslovnom dnevniku i Večernjem listu. Nadam se da ćemo kroz godinu dana već vidjeti rezultate te da će svi imati koristi od njegova provođenja – ističe Jakobović. Unapređenje poslovanja korištenjem digitalnih tehnologija i alata najveći je benefit koji bi poljoprivrednici trebali dobiti.
Što i kako koristiti savjetovat će im pak, potpuno besplatno, dvije tehnološke kompanije – InfoDom i Digital Agro – obje s dugogodišnjim iskustvom u razvoju digitalnih alata namijenjenih korištenju u poljoprivredi.
Pravim savjetima i preporukama korištenja tehnologije u poljoprivredi poljoprivrednici bi trebali dobiti više vremena, smatra načelnik Općine Strizivojna. – Naši OPG-ovi koriste određene digitalne alate, ali nedovoljno. Njihovim snažnijim uvođenjem u poslovanje povećat će, nadam se, proizvodnju, a to bi trebalo potaknuti otvaranje novih radnih mjesta, ali i zadržavanje mladih – ističe Jakobović.
Marin Mandarić, gradonačelnik Đakova, grada koji je od Strizivojne udaljen oko 13 kilometara, nada se da će mala općina biti nit vodilja i pokazni primjer i drugim općinama i gradovima da se odvaže ući u projekt.
Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, kaže da joj je drago da je projekt digitalnog sela iniciran upravo u kraju poznatom po stočarskoj proizvodnji. – Dugo govorim kako je za Hrvatsku jako važna transformacija poljoprivredne proizvodnje te isticanje važnosti miješane proizvodnje, odnosno ratarstva, stočarstva te diversifikacije u ruralnom prostoru. Jedino tako možemo na ispravan način zainteresirati mlade da se bave poljoprivredom – ističe ministrica. Važan će ulogu u tome imati i mediji. – Zahvaljujem stoga Poslovnom dnevniku na ovoj inicijativi – rekla je Vučković. Ključnu će ulogu u njegovu provođenju imati i IT kompanije pa ministrica naglašava da je projekt otvoren svima koji se žele uključiti i tako dijeliti svoja znanja i iskustvo. Navodi i da projekt Digitalno selo slijedi sve prioritete Vlade, a to su demografska revitalizacija, digitalizacija, dekarbonizacija i obrazovanje.
Nakon predstavljanja projekta dogovoren je sastanak svih uključenih – poljoprivrednika i IT kompanija – na kojem bi trebao biti dogovoren detaljan plan digitalizacije farmi u Strizivojni.
Što poljoprivredniku treba
– Ključno je shvatiti što poljoprivredniku treba te koje rješenje ili digitalni alat najbolje odgovara njegovom stupnju digitalizacije. Naš će cilj biti saznati što im je potrebno te im kroz digitalne alate ponuditi rješenja koja će im omogućiti poboljšanje poljoprivredne proizvodnje. Od nas mogu očekivati takozvani “bottom up” pristup – istaknuo je direktor tvrtke Digital Agro na panel-raspravi o perspektivi i mogućnostima digitalizacije poljoprivredne proizvodnje u Strizivojni.
Što poljoprivrednicima treba i kako tehnologiju implementirati u poslovanje, predstavnici tvrtke Digital Agro i InfoDoma, a potencijalno i drugih zainteresiranih kompanija, utvrdit će u suradnji i kroz razgovore sa samim proizvođačima i vlasnicima OPG-ova iz Strizivojne. Njima će se priključiti i drugi stručnjaci i znanstvenici koji bi ovim poljoprivrednicima trebali dati uvid i znanja o kretanju cijena poljoprivrednih proizvoda na svjetskim burzama, novim tehnologijama, metodama sadnje i uzgoja životinja...
Da bi bili kvalitetni proizvođači i što konkurentniji na tržištu poljoprivrednici moraju mnogo učiti za što često nemaju vremena. Cilj je projekta ta znanja proizvođačima hrane ponuditi kroz jednostavnu platformu i komunikaciju.
Slavko Vidović, osnivač i direktor InfoDom Grupe, ističe da je zahvaljujući rješenjima umjetne inteligencije moguće procjenjivati laktaciju, odnosno mliječnost krave te tako optimizirati dojenje. Uz pomoć tehnologije velikih podataka moguće je pak pratiti migraciju domaćih životinja te predviđati bolesti.
– Za uspjeh digitalizacije u poljoprivredi važne će biti tri strane. Prva podrazumijeva digitalizaciju administracije, odnosno javne i lokalne uprave. Druga pak industriju koja mora pružati rješenja, a treća same poljoprivrednike koji moraju biti spremni na promjene – ističe Vidović.
Igor Frljužec iz tvrtke Digital Agro navodi i važnost podataka iz satelitskih snimki u poljoprivredi, koji omogućuju bolje praćenje i planiranje proizvodnje. Tu je i GPS ogrlica za praćenje životinja, nabraja direktor tvrtke koja nudi više od stotinjak digitalnih rješenja koja implementiraju u i izvan Hrvatskoj. Doduše, kaže Frljužec, ta rješenja još nisu imali prilike primijeniti u Slavoniji.
To možda najbolje govori o stupnju korištenja novih digitalnih alata u poljoprivredi, posebno kod malih proizvođača. No Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, ističe da je digitalizacija prisutna u domaćoj poljoprivredi. – Dokaz tome je povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje i produktivnosti od 60 posto posljednjih šest do sedam godina. Takav rast, koji je među najvećima u Europi, ne bi bio moguć bez korištenja novih alata i tehnologija – kazala je ministrica Vučković.