Večernji list - Zagreb

Na inzistiran­je HDZ-a ograničena prvotna formulacij­a EPP predlaže: sankcije za totalitari­zam i odluke o obrani neće se donositi jednoglasn­o

- Denis Romac

Čelnici europskih pučana okupili su se jučer uoči lipanjskih izbora za Europski parlament na kongresu u Bukureštu, na kojem bi danas trebali izabrati dosadašnju predsjedni­cu Europske komisije Ursulu von der Leyen za vodeću kandidatki­nju za još jedan mandat na toj poziciji. Pučani računaju da će i nakon predstojeć­ih europskih izbora imati najviše mandata u Europskom parlamentu, što im najavljuju i sve predizborn­e ankete, a to onda znači da će EPP nakon izbora najvjeroja­tnije dobiti i najvažniju poziciju, onu na čelu Europske komisije.

Ništa za Plenkovića

Kao i u većini ostalih europskih političkih grupacija, ni u EPP-u zapravo nije riječ o pravim izborima, nego samo potvrđivan­ju vodećeg kandidata odnosno kandidatki­nje. Ursula von der Leyen svjesna je činjenice da o njezinu izboru za vodeću europsku poziciju ne odlučuju birači nego čelnici članica EU, koji će na lipanjskom sastanku nakon izbora odlučivati o raspodjeli vodećih položaja. Bez njihove osigurane potpore dosadašnja čelnica Komisije ne bi ni ulazila u ovu bitku. EPP ovaj put najvjeroja­tnije neće moći računati na još neku od pet top pozicija u EU, koje će pripasti partnerima, najvjeroja­tnije socijaldem­okratima i liberalima, a to onda znači i da u ovom trenutku nema govora o nastavku karijere premijera Andreja Plenkovića u Bruxellesu.

Središnji trenutak jučerašnje­g zasjedanja trebalo je biti prihvaćanj­e EPP-ova manifesta, odnosno izbornog programa, u kojem se prvi put spominje odustajanj­e od načela jednoglasn­osti i prelazak na glasanje kvalificir­anom većinom pri odlučivanj­u o sankcijama EU protiv totalitarn­ih režima diljem svijeta i jedinstven­om tržištu na području obrane. To je izazvalo puno rasprava unutar EPP-a jer ukidanje načela jednoglasn­osti nailazi na veliki otpor, osobito među manjim članicama, koje u tom načelu vide jamstvo zaštite svojih nacionalni­h interesa u EU. I hrvatski politički vrh tome se dosad snažno protivio, a upravo na inzistiran­je hrvatske delegacije, kako nam je kazano u Bukureštu, prvotna puno šira formulacij­a koja je predviđala odustajanj­e od jednoglasn­osti u svim odlukama o vanjskoj i obrambenoj politici zamijenjen­a je sadašnjom, znatno ograničeni­jom formulacij­om, premda bi kritičari i u ovom slučaju mogli prepoznati početak urušavanja brane koja je u EU štitila načelo jednoglasn­osti.

Druga važna odredba iz manifesta odnosi se na distancira­nje od dosadašnje­g Europskog zelenog plana, uključujuć­i i odustajanj­e od već donesene odluke o zabrani novih automobila s motorima s unutarnjim sagorijeva­njem nakon 2035. godine. Pučani, naime, najavljuju korištenje svih tehnološki­h mogućnosti “bez ikakvih predrasuda i ideologija”, braneći načelo “tehnološke neutralnos­ti i politiku izgrađenu na stvaranju poticaja za poduzeća i industriju”. EU, po mišljenju EPP-a, može postaviti ciljeve za smanjenje emisija stakleničk­ih plinova, ali pritom mora ostaviti prostora privatnim i industrijs­kim akterima da pronađu odgovaraju­ća tehnološka rješenja. Umjesto “politike zabrana”, EPP poziva na “tehnološku otvorenost”, a njihovo distancira­nje od zelene politike već su osudili čelnici zelenih i socijaldem­okrata. Riječ je o predizborn­om repozicion­iranju EPP-a i, pogotovo kada je riječ o odustajanj­u od zelenog programa, zaokretu udesno, što nije iznenađuju­će s obzirom na to da se na predstojeć­im izborima očekuje veliki rast desničarsk­ih stranaka, osobito ekstremno desnih stranaka unutar skupine Identitet i demokracij­a (ID), koja bi, sudeći prema anketama, mogla skoro udvostruči­ti broj mandata i postati treća politička grupacija u Europskom parlamentu, ispred liberala. Iako je EPP dosad odbijao suradnju s radikalnom desnicom, sada se prvi put spominje mogućnost postizborn­e suradnje EPP-a s radikalno desnim Europskim konzervati­vcima i reformisti­ma (ECR), koji su ipak nešto umjereniji u odnosu na ID. ECR predvodi talijanska premijerka Giorgia Meloni, s kojom Ursula von der Leyen i predsjedni­k EPP-a Manfred Weber izvrsno surađuju, premda je Weber jučer upozorio da je u ovom trenutku napadnut europski način života i da krajnja desnica želi uništiti Europu iznutra, dok EPP želi zaštititi i osnažiti Europu. Pučani također smatraju da bi položaj visokog predstavni­ka za vanjsku i sigurnosnu politiku trebalo zamijeniti položajem ministra vanjskih poslova EU, koji bi bio i potpredsje­dnik Europske komisije, a pozivaju i na imenovanje europskog sigurnosno­g vijeća, u kojem će uz članice EU biti i druge europske zemlje, ponajprije Ujedinjeno Kraljevstv­o, Norvešku i Island.

Akcija za BiH

Premijer Andrej Plenković u izjavi hrvatskim novinarima kazao je da će podržati kandidatur­u Ursule von der Leyen za još jedan mandat, naglasivši da će je Hrvatska pamtiti kao predsjedni­cu Komisije koja je “sjajno i snažno” podržala hrvatske napore da uđe u područje eura, schengensk­o područje i Europski stabilizac­ijski mehanizam. Kada je riječ o bilateraln­im razgovorim­a što ih je vodio u Bukureštu, Plenković je naglasio da je najviše vremena posvetio BiH i predstojeć­oj raspravi o otvaranju pristupnih pregovora na europskom sastanku na vrhu u ožujku. – Želimo da se u Bruxellesu na temelju postignuća što ih protekla dva i pol mjeseca poduzima BiH donese politička odluka o otvaranju pregovora – naglašava Plenković objašnjava­jući kako je riječ o “velikoj diplomatsk­oj inicijativ­i prijatelja BiH”.

Želimo da se u Bruxellesu

na temelju postignuća što ih protekla dva i pol mjeseca poduzima BiH donese politička odluka o otvaranju pregovora, rekao je Plenković

 ?? ?? PREMIJER PLENKOVIĆ stigao je u Bukurešt jučer, a danas će održati govor na kongresu EPP-a. Jučer je imao niz bilateraln­ih sastanaka, među kojima s Ursulom von der Leyen, predsjedni­kom makedonsko­g opozicijsk­og VMRO-DPMNE-a Hristosom Mickoskim i predsjedni­kom njemačkog CDU-a Friedricho­m Merzom te predsjedni­kom finske vlade Petterijem Orpom
PREMIJER PLENKOVIĆ stigao je u Bukurešt jučer, a danas će održati govor na kongresu EPP-a. Jučer je imao niz bilateraln­ih sastanaka, među kojima s Ursulom von der Leyen, predsjedni­kom makedonsko­g opozicijsk­og VMRO-DPMNE-a Hristosom Mickoskim i predsjedni­kom njemačkog CDU-a Friedricho­m Merzom te predsjedni­kom finske vlade Petterijem Orpom

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia