Kancelar Olaf Scholz i čelnici vlada saveznih država o nekontroliranim migracijama Njemački zaokret prema azilantima, umjesto novca dobivat će vrijednosne kartice
Migracije su sve više u fokusu njemačke politike. Tako su kancelar Olaf Scholz (SPD) i čelnici vlada saveznih država jučer započeli konferenciju posvećenu upravo pitanjima politike migracija i azila. Zadnji put to su učinili početkom studenog kada su, među ostalim, donijeli odluke o načinu financiranja smještaja izbjeglica. Sada je tema moguće zadržavanje tražitelja azila izvan Njemačke i EU, ali i uvođenje vrijednosnih kartica umjesto gotovine koja je davana migrantima do rješenja njihova statusa.
Pod pritiskom birača
U siječnju je podneseno više od 28.000 zahtjeva za azil u Njemačkoj, otprilike koliko i u siječnju prošle godine. Tijekom 2023. u Njemačku je došlo 352.000 tražitelja azila. Ako se tome doda spajanje obitelji i 124.000 tako odobrenih viza, ukupno je stiglo 475.000 migranata u prošloj godini. Tu nije uključeno oko milijun ukrajinskih ratnih izbjeglica koji ne moraju podnositi zahtjev za azil.
Zbog gotovo pola milijuna novih migranata brojni gradonačelnici i okružni upravitelji diljem Njemačke i iz svih stranaka traže pomoć Berlina. Jer trend je isti kao i lani pa svi strahuju da bi i ove godine još pola milijuna migranata moglo preplaviti Njemačku, što stvara probleme na njemačkom tržištu stanova, ali i školama te provedbi integracije, pišu njemački mediji.
Neki lokalni dužnosnici donose i samostalne odredbe vezane uz obeshrabrivanje dolazaka. Tako je okružni upravitelj okruga Saale-Orla Christian Herrgott (CDU) donio odluku kojom se tijekom prva tri mjeseca svakog migranta obvezuje na društveno koristan rad prije nego što mu uopće bude dopušteno raditi u redovnom radnom odnosu koji podliježe doprinosima za socijalno osiguranje.
Savezna vlada, kao odgovor na traženje i zabrinutost brojnih gradova i okruga, želi deportirati mnogo više ljudi nego dosad, i to onih nemaju pravo na azil u Njemačkoj zbog političkog progona pa zbog toga sklapa sporazume o readmisiji s trećim zemljama. Zadnji takav sklopljen je nedavno s Moldavijom. Ali za razliku od Moldavije, odakle je vrlo malo migranata, velika većina dolazi iz Sirije, Afganistana i Turske. A te zemlje ne primaju natrag “svoje” migrante.
”Zakon o poboljšanju povratka” donesen 18. siječnja predviđa strože mjere za tražitelje azila, ali navodi broj deportacija koje će se zbog toga povećati na samo 600 ljudi mjesečno, dok svaki dan dođe novih oko 1000 tražitelja azila. Dakle, to ne rješava problem.
A cijela ta situacija utječe na raspoloženje biračkog tijela u Njemačkoj gdje slijede državni i europski izbori. Prema svim istraživanjima, dvije trećine Nijemaca odbija trenutačnu, uglavnom nekontroliranu migraciju. U ovom trenutku gotovo 40 posto od 1,546 milijuna radno sposobnih ljudi iz osam zemalja iz kojih dolazi najviše podnositelja zahtjeva za azil živi samo od socijalnih beneficija, ne uključujući se na tržište rada.
Popustili i Zeleni
Savezna vlada stoga priprema novi Zakon o deportaciji, vrijednosnu karticu za tražitelje azila i uvodi raspravu o prenošenju postupaka dobivanja azila u treće zemlje. Sve tri mjere nailaze na otpor Zelenih – i snažnog proazilantskog lijevog lobija u Njemačkoj.
Cilj uvođenja vrijednosne kartice je, između ostalog, sprečavanje migranata da daju novac krijumčarima ili da ga šalju obitelji i prijateljima u matičnim zemljama.
Dosad je zakonom bilo propisano da se potrebe tražitelja azila izvan prihvatnih centara prvenstveno zadovoljavaju novčanim naknadama. Sada su vrijednosne kartice opcija, a savezne države trebale bi samostalno regulirati može li se podizati gotovina s kartice i, ako može, koliko.
Iako su Zeleni donedavno govorili da su savezni propisi za platne kartice nepotrebni, ipak su popustili. Savezno ministarstvo gospodarstva, predvođeno Zelenima, sada je poručilo: “Vrijednosna platna kartica ima smisla kako bi se spriječio prijenos novca u inozemstvo. Sukladno tome, odobrava se formulacijska pomoć za uvođenje jedinstvene nacionalne pravne osnove za platne kartice.”
Karticom se, između ostalog, želi spriječiti migrante da novac daju krijumčarima ili da ga šalju obitelji i prijateljima u matičnim zemljama