’Čekate tašnu, mašnu i tajnicu, tko bi bez mog imena za vas glasao’
Nesuglasice između Njemačke i Francuske o pristupu ratu u Ukrajini se nastavljaju, a njemački ministar obrane Boris Pistorius reagirao je na komentar francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je rekao kako Europi nisu potrebne kukavice.
– Po mome mišljenju rasprava o postrojbama NATO zemalja u Ukrajini ili o tome tko je kukavica ili nije ne donosi nam ništa – rekao je Pistorius prilikom posjeta Švedskoj. Kazao je da se treba usredotočiti na ono što je trenutno relevantno, a to je pomoć Ukrajini u streljivu. Pistorius je reagirao na izjavu francuskog predsjednika Macrona, koji je tijekom razgovora s predstavnicima francuske zajednice u Pragu rekao da europski partneri moraju odlučnije reagirati kada je u pitanju podrška Ukrajini.
– Približavamo se trenutku u Europi u kojem zasigurno ne pomaže biti kukavica – rekao je Macron. Između Njemačke i Francuske već neko vrijeme vladaju nesuglasice o obliku pomoći Ukrajini. Njemačka je odbacila ideju francuskog predsjednika o mogućem slanju vojnika u Ukrajinu, a Francuska žestoko kritizira odbijanje njemačkog kancelara Olafa Scholza da Ukrajini pošalje krstareće rakete Taurus. Scholz je svoje odbijanje obrazložio time da bi isporukom Taurusa bila neophodna prisutnost njemačkih vojnika u Ukrajini, što on oštro odbacuje. Prema anketama, većina građana Njemačke podržava ovo stajalište kancelara. Macronova ideja o mogućem slanju vojnika NATO-a u Ukrajinu gura svijet na rub nuklearnog rata, izjavio je šef Ruske obavještajne službe (SVR) Sergej Nariškin.
– Ovo pokazuje visok stupanj neodgovornosti današnjih europskih čelnika... Tužno je vidjeti, promatrati i shvatiti da je sposobnost pregovaranja sadašnjih elita u Europi i Sjevernom Atlantiku na vrlo niskoj razini – rekao je Nariškin.
Predsjedništvo vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) odlučilo je da se ide u nove izbore u Beogradu koji bi se trebali održati u svibnju ili lipnju ove godine. Razlog tome je činjenica što, kako su rekli, nisu uspjeli osigurati komotnu većinu kojom bi upravljali Beogradom. Kamen spoticanja bili su razgovori s listom “Mi – glas iz naroda”.
Pod pritiskom Zapada?
Govoreći o skorim izborima u Beogradu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji više nije službeno član SNS-a, ali je vodio kampanju i pita se za sve u stranci, ponudio se da opet nosi listu.
– Ako budete htjeli, spreman sam vam pomoći. Ako niste zainteresirani, hvala vam na dosadašnjoj podršci – rekao je Vučić obraćajući se naprednjacima na sastanku beogradskog odbora SNS-a. Kritizirao je dužnosnike SNS-a da “samo čekaju tašnu, mašnu i tajnicu”. Svoje stranačke kolege upitao je: “Zamislite da se maknem s liste – koliko bi ljudi za vas glasalo?” Pozvao je čelnike SNS-a da na izbore izađu u što široj fronti.
– To nam je važnije od svega. Prekinite s međusobnim svađama i pokušajte da se ujedinite u jedan zajednički front za pobjedu u Beogradu i Srbiji – kazao je Vučić.
SNS je u prosincu uvjerljivo pobijedio u cijeloj Srbiji, ali ne i u Beogradu gdje je bio primoran na razgovore o koaliciji. Međutim, prošle izbore u Beogradu obilježile su i brojne optužbe za SNS-ovu krađu izbora. Ukazivalo se na pritiske, verbalne i fizičke napade, a posebno na organizirano dovođenje glasača iz Republike Srpske za koje oporba kaže da su i odlučili pobjednika izbora. Odmah potom uslijedili su prosvjedi, razbijanje Skupštine Beograda, kao i štrajkovi glađu nekih oporbenih političara. Raspisivanjem novih izbora u Beogradu zadovoljne su sve strane. Oporba jer je dobila nove izbore koje predstavlja kao svoju prvu veliku pobjedu nad SNS-om i Vučićem, ali i SNS koji može reći kako nije podlegao pritiscima oporbe, nego su odluku donijeli stoga što nisu mogli osigurati komotnu većinu. Neki tvrde da Vučić ponavlja izbore u Beogradu zbog pritiska Zapada.
Novinar i urednik BBC-ja Srbija Aleksandar Miladinović smatra da su novi izbori u Beogradu očekivani poslije svih događanja sa slaganjem većine u Skupštini Srbije. Pojašnjava i kako iz SNS-a govore da ne žele voditi Beograd s tijesnom većinom iako su tako vladali tim gradom od 2022. godine kada su imali samo jednu ruku više. Kada je riječ o novim izborima, kaže da se u Beogradu nije puno toga promijenilo.
– I jedna i druga strana prikazale su svojim biračima da su ostvarile svoje ciljeve. Vladajući navode da su ostvarili najbolji rezultat, ali da žele još bolji, a iz oporbe ističu kako su pobijedili jer SNS nije uspio formirati vlast. Mislim da ne treba očekivati bitno drugačije rezultate, s tim da treba računati na to da SNS raspolaže velikom državnom i stranačkom mašinerijom – rekao je Miladinović.
Za oporbu Bodiroga?
Napominje i kako su izbori za Beograd vrlo važni za obje strane. SNS bi pobjedom učvrstio svoju vladavinu Srbijom, dok bi oporba u slučaju pobjede dobila vjetar u leđa za budućnost. Pri tome je Beograd i centar moći Srbije, a sam gradonačelnik smatra se trećom najmoćnijom osobom u državi. Miladinović podsjeća i kako je nekadašnja srpska oporba svoju prvu pobjedu nad Slobodanom Miloševićem ostvarila baš u Beogradu nakon čega su preuzeli i neke druge gradove u Srbiji.
Bit će zanimljivo vidjeti i tko će biti kandidati za gradonačelnike oporbe i vladajućih. Zasad nije izvjesno hoće li dosadašnji gradonačelnik Aleksandar Šapić ponovno biti kandidat za gradonačelnika. Vučić je, kako pišu mediji, rekao da bi oporbeni kandidat za gradonačelnika mogao biti i nekadašnji košarkaš Dejan Bodiroga, što nije potvrđeno.
Rasprava o tome tko je kukavica ili nije ne donosi nam ništa, odgovorio je njemački ministar obrane francuskom predsjedniku