Cvijeće za konzumaciju najbolje je brati rano ujutro, kad je puno vode. Jedan od cvjetova koji doživljava veliki povratak u cvjetnjake je dragoljub, a konzumira se na razne načine

različitih agruma, tratinčice, djeteline, komorača, frezije, fuksije, nama dostupnih gotovo stotinjak različitih biljaka.

Jedite što sami uzgojite

No, oprez! Nikad se ne smije jesti cvijeće kupljeno u cvjećarnici ili ono iz komercijalnog uzgoja, zatim ono koje raste u blizini poljoprivrednih površina, jer se često tretira različitim kemijskim sredstvima, ili cvijeće koje raste u blizini prometnica. U nas ne postoji nitko tko se bavi uzgojem cvijeća koje se koristi u kuhinji. Pa ako želite cvijeće u salati, najbolje je uzgojiti ga sam. Cvijeće, osim što

Ali, kao što smo rekli, valja biti oprezan, ne samo s podrijetlom cvijeća već valja paziti i na činjenicu da nije svaki cvijet jestiv! I popis nejestivog cvijeća je podugačak, poput ciklame, kukurijeka, narcisa, oleandra... Neke vrste mogu stvoriti ozbiljne probavne probleme, a neko je cvijeće doista otrovno. Osobe koje pate od različitih vrsta alergija ili astme, za svaki slučaj, ne bi trebale konzumirati cvijeće ni u kojem obliku.

Valja konzumirati samo lijepe i neoštećene latice cvijeća. Posebno treba izbjegavati latice koje su nagrizli kukci ili koje je na bilo koji drugi način oštećeno. Cvijeće za konzumaciju najbolje je brati rano ujutro, kad je puno vode. Jedan od cvjetova koji doživljava veliki povratak u cvjetnjake je dragoljub, a cvijet je to koji se konzumira na razne načine. Listovi, cvjetovi, cvjetni pupoljci i ostruge nektarija mogu se jesti kao salata. Svježe isjeckani listovi daju ljuti začin za mekane sireve ili jela od jaja. Zbog svojih ljekovitih svojstava, dragoljub bi trebao biti u svakom vrtu. Velike količine vitamina C sastavni su dio ove biljke pa su zato cvjetovi i mladi listovi idealni za salate. Nedozrele sjemenke mogu se kiseliti kao zamjena za kapare.

A osim toga, dragoljub je sjajan saveznik u vrtu. Naime, zasaditi voće i povrće nije bilo dovoljno. Potrebno je zasaditi i cvijeće koje će privući pažnju tamo gdje treba, a upravo je dragoljub jedna od najboljih biljaka zaštitnica. Treba naglasiti i jednostavnost uzgoja jer, osim sunčanih položaja, ova biljka ne traži ništa više. Prihranjivanje treba izostaviti, jer previše plodno tlo rezultira slabijom ili gotovo nikakvom cvatnjom. Odlučimo li se dodati salati pokoji cvjetić dragoljuba, najbolje je ubrati ga ujutro dok je još svjež. To pravilo vrijedi i za sve druge vrste, bez obzira na to hoćemo li ih upotrebljavati odmah ili ćemo ih sušiti.

Retro jela opet su ‘in’

Uz dragoljub, najčešće se konzumira lavanda. U tijesto za biskvit dodaju se osušeni cvjetovi lavande koji mogu biti vrlo zanimljiv dodatak raznim slatkim kremama, sladoledu i, naravno, koktelima. Upotreba cvijeća u koktelima odavno je poznata pa se u njima često mogu pronaći i cvjetovi metvice ili bergamota (Monarda didyma). No, ponovo su u trendu i stara jela poput prženih cvjetova bagrema koji su nekada bili omiljena poslastica, a danas su gotovo iščezli s naših jelovnika.

Pomiješajte u većoj posudi brašno i sol pa u sredinu razbijte jaje. Sve lagano izmiješajte prstima uz postupno dodavanje vode. Kad ste dobili kompaktnu smjesu, prebacite tijesto na radnu površinu pa još mijesite rukama. Gotovo tijesto ostavite da odmori, zatim ga razvaljajte vrlo tanko, na otprilike 2 mm debljine. Narežite ga na trakice širine 3-4 cm pa na isti razmak stavite malo pekmeza od šljiva. Preklopite drugom trakom, nježno pritisnite rubove da pekmez tijekom kuhanja ne bi iscurio pa narežite taškice rezačem za tijesto. Ubacite ih u kipuću vodu i, čim isplivaju, prebacite u tavu u kojoj ste karamelizirali šećer i prezle. Sve lagano promiješajte, premjestite na tanjur i poslužite s domaćim kajmakom.