’Der Leyen nam je pomogla kad je najviše trebalo’
Europski pučani potvrdili su jučer na stranačkom kongresu u Bukureštu, na kojem su se okupili predstavnici 83 stranke iz 44 države, predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen za vodeću stranačku kandidatkinju na lipanjskim europskim izborima, premda se njezino ime neće pojaviti ni na jednoj izbornoj listi. Time je Ursula von der Leyen napravila važan korak prema osvajanju drugog mandata na čelu Europske komisije, čime bi se njemačka konzervativka, radoholičarka i nekadašnja štićenica Angele Merkel pridružila Joseu Manuelu Barrosu, Jacquesu Delorsu i Walteru Hallsteinu, jedinim čelnicima Europske komisije s dva mandata. U EPP-u očekuju da će na lipanjskim izborima osvojiti najviše mandata u Europskom parlamentu, što bi im onda osiguralo najvažniji i najutjecajniji položaj, onaj na čelu Europske komisije, premda će o tome odlučivati čelnici zemalja članica na svom sastanku na vrhu koncem lipnja, a njihovu će odluku onda još morati potvrditi Europski parlament. Ideja vodećih kandidata predviđa da vodeći kandidat pobjedničke stranke koja je na izborima osvojila najviše mandata postane predsjednik Europske komisije, premda je Ursula von der Leyen 2019. postala predsjednica iako nije bila vodeća kandidatkinja EPP-a.
Protiv delegati Janšine stranke
Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković samouvjereno je poručio u svom govoru da će i na sljedećem kongresu pučana ponovno nastupiti u ulozi hrvatskog premijera, uvjeren u pobjedu HDZ-a na skorim parlamentarnim izborima. “Ovo je treći put da pozivamo građane da obnove povjerenje u naš program, naše vrijednosti i naša postignuća”, kazao je Plenković.
Dobar dio svog sedmominutnog govora na kongresu premijer Plenković posvetio je upravo dosadašnjoj šefici Europske komisije, za koju je kazao da je imala “velike odgovore na velike probleme” i da je Hrvatskoj pomogla “kada joj je pomoć najviše trebala”, tijekom pandemije i nakon razornih potresa. Zahvalivši Ursuli von der Leyen i snažno podržavši njezin drugi mandat, premijer Plenković najavio je nastavak potpore
Ukrajini, koja se bori protiv ruske agresije, “sve dok Ukrajina ne prevlada”. Ponovno je pozvao i na otvaranje pristupnih pregovora s BiH, kao i na ulazak Rumunjske i Bugarske u Schengen, što je u Rumunjskoj iznimno bolno pitanje.
Potpora EPP-a Ursuli von der Leyen za još jedan mandat nikad nije bila upitna, unatoč brojnim kritikama koje na njezin račun dolaze ne samo iz suparničkih političkih skupina nego i iz EPP-a. Prije kongresa EPP-a podržala ju je i EPP-ova skupina u Europskom parlamentu, kao i najmoćnije i najmnogobrojnije delegacije EPP-a, osobito njemačka, s njezinom matičnom Kršćansko-demokratskom unijom (CDU), koja ju je formalno i predložila za vodeću kandidatkinju. Francuski Republikanci među rijetkima su u EPP-u koji ne podržavaju vodeću kandidatkinju EPP-a smatrajući je kandidatkinjom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, i to zato što je Macron imao ključnu ulogu pri njezinu izboru za predsjednicu Komisije 2019. godine, a protiv su i delegati stranke bivšeg slovenskog premijera Janeza Janše, koji nisu zadovoljni njezinim dosadašnjim radom na čelu Europske komisije, optužujući je za brojne pogrešne odluke, osobito na području poljoprivrede, zelene politike i gospodarstva.
Plenković najavio nastavak potpore Ukrajini, pozvao na otvaranje pristupnih pregovora s BiH te na ulazak Rumunjske i Bugarske u Schengen
Odnos pučana prema desnijima
Kako je najvažnija tema sljedećih izbora svakako rast ekstremne desnice, tako i budući odnos EPP-a prema grupacijama koje su desnije od pučana izaziva veliku pozornost i u Bukureštu. Tako se već dugo spominje mogućnost poslijeizborne suradnje pučana s Europskim konzervativcima i reformistima (ECR), kojima je na čelu talijanska desničarka Giorgia Meloni, a jučer je utjecajni Antonio Tajani, šef talijanske diplomacije i čelnik stranke Forza Italia, na marginama kongresa pučana prvi objavio da Forza Italia želi da se Giorgia Meloni pridruži EPP-u kako bi “ojačala utjecaj Italije u Europskom parlamentu”, podsjetivši pritom kako je nekadašnji čelnik i osnivač njegove stranke Silvio Berlusconi zamišljao da talijanski desni centar okupi sve talijanske desničarske stranke, pa tako i Braću Italije Giorgije Meloni, pa čak i neofašističku ligu Mattea Salvinija, koja je sada dio ekstremno desnog ID-a.