Geotermalni projekti traže velika početna ulaganja, ali isplativost je nemjerljiva
Proteklih mjeseci geotermalni izvori energije, njihovo istraživanje i korištenje, doživjeli su svojevrsnu renesansu, kako zahvaljujući aktivnostima Agencije za ugljikovodike tako i politikama i nastojanjima jedinica lokalne samouprave. Zbog toga se ovog mjeseca u Bjelovaru održava forum o ekonomskim potencijalima geotermalne energije u našoj zemlji. Suorganizator je Hrvatsko društvo ekonomista, kojemu je na čelu Darko Tipurić. Bila je to prigoda za razgovor o temi foruma i potencijalima geotermalne energije.
U Bjelovaru se održava forum pod nazivom “Ekonomski potencijali geotermalne energije u Republici Hrvatskoj” u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista i Rotary kluba Bjelovar. Kako se razvila ideja i potreba za progovaranjem o toj temi?
Geotermalna energija može pružiti i električnu i toplinsku energiju, kao i osigurati ekstrakciju minerala s dodanom vrijednošću poput litija za proizvodnju baterija. Kao izvor električne energije pruža pouzdanu proizvodnju s visokom energetskom učinkovitošću, niskim emisijama stakleničkih plinova i malim ekološkim otiskom; dugoročno je održiv izvor kada se njome pravilno upravlja. Kao izvor topline geotermalna energija je skalabilna, ima niske operativne troškove, nudi povećanu učinkovitost osiguravanjem topline izravno i smanjuje potrošnju električne energije za grijanje i hlađenje. Korištenjem geotermalne energije smanjuje se potrošnja konvencionalnih energenata, što rezultira pozitivnim utjecajem na okoliš. Prije deset godina u Bjelovaru smo održali forum na kojem smo među prvima raspravljali o gospodarskim potencijalima geotermalne energije u Hrvatskoj, pa smo htjeli na istome mjestu razgovarati o istoj temi.
Što sudionici mogu očekivati na Forumu, koje panele i rasprave mogu poslušati?
Hrvatska ima velik potencijal za razvoj geotermalne energije, posebno na područjima gdje se nalaze geotermalni izvori, poput Podravine, sjeverozapadne Hrvatske, Međimurja i Zagorja, u kojima je temperaturni gradijent (povećanje temperature po jediničnom metru) 60 posto veći od europskog prosjeka. Forum će biti organiziran u formi uvodnih izlaganja i panel-rasprave na kojima će sudionici izložiti svoja razmišljanja o ekološkim i ekonomskim koristima iskorištavanja geotermalnih izvora i prikladnim strategijama lokalnih zajednica kako bi se maksimizirale društvene koristi. Osim toga, razmotrit će se i njezin pozitivan ekonomski utjecaj i potencijal stvaranja novih poslovnih kapaciteta i projekta naslonjenih na iskorištavanje geotermalne energije, ali i istaknuti mogući nedostatci i zapreke.
Koje su glavne ekonomske koristi za iskorištavanje geotermalne energije u Hrvatskoj?
Proizvodnja geotermalne energije moguća je cijele godine te je uz proizvodnju električne energije moguće korištenje toplinske energije geotermalne vode u različite svrhe kao što su grijanje i hlađenje stambenih i poslovnih zgrada, sušare, plastenici, turistički sadržaji itd. Korištenje postojećega geotermalnog potencijala može imati multiplikacijski efekt na razvoj, posebno u razvitku industrijskih i poduzetničkih parkova, uz dugoročnu predvidljivost proizvodnje energije. Ovaj oblik energije može se također iskoristiti u sinergiji u različitim industrijama kroz međuindustrijske projekte, uključujući ostale obnovljive izvore energije, no isto tako naftu i plin, zeleni vodik, ekstrakciju minerala, pohranu energije u rudnicima te hvatanje i skladištenje ugljika.
Što može pogodovati iskorištavanju geotermalne energije te imaju li lokalne zajednice ulogu u tome?
Lokalna zajednica treba biti jedan od krucijalnih dionika u procesu razvoja geotermalnih resursa. Strateški energetski razvoj brojnih općina i gradova može se nasloniti na geotermalnu energiju, i to za raznovrsne turističke, balneološke, industrijske i poljoprivredne svrhe.
Osim razvitka poduzetničkih eko parkova i potencijala za grijanje prostora, treba podcrtati mogućnosti koje geotermalna energija može imati u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, posebno ako se fokusiramo na plitke bušotine gdje se može naći topla voda od 30 do 50 Celzijevih stupnjeva, što je dovoljno za grijanje staklenika, eventualno uz dodatak dizalice topline. Ta ulaganja ne zahtijevaju velike iznose i mogu se relativno brzo vratiti.
Kako biste ocijenili ulogu Agencije za ugljikovodike u popularizaciji, istraživanju, pomoći ulagačima i lokalnoj zajednici, smanjenju birokratskih i legislativnih prepreka glede geotermalnih izvora energije?
Agencija za ugljikovodike, prema mojem mišljenju, odlično radi svoj posao, što pokazuje broj koncesija za istraživanje koje su rezultat njihove dobro zamišljene politike razvoja geotermalnih energetskih izvora, kao i razvijen sustav jedinstvene baze geoloških i geofizičkih podataka koji olakšava upoznavanje potencijalnih investitora s mogućnostima ulaganja.
No, u Hrvatskoj je vrlo složen postupak realizacije geotermalnih projekata, nerijetko je opterećen visokom administracijom i birokratskim zaprekama. Nema sumnje kako je potrebno pojednostavniti postupak za geotermalne projekte na maksimalno dvije godine te jasnije definirati nacionalnu politiku prema takvoj vrsti energije, ponajprije vezano uz sudjelovanje u ukupnih elektroenergetskim kapacitetima i pristupu mreži.
Koliko geotermalnih elektrana trenutačno radi u Hrvatskoj i kako ta brojka odgovara potencijalu geotermalne energije u zemlji? Je li birokracija glavni razlog zašto je ta branša manje zastupljenija?
Na području Hrvatske, na temelju preliminarnih procjena Agencije za ugljikovodike, postoji 75 geotermalnih prostora koji imaju potencijal za proizvodnju energije, od čega je nešto više od dvije petine pogodno za proizvodnju električne energije, a ostali za dobivanje toplinske energije. Ukupan energetski potencijal procjenjuje se na više od 1 GW, što nije malo. Trenutačno je u funkciji samo jedna geotermalna elektrana na području Bjelovara.
Zapravo smo u vrloj ranoj fazi iskorištavanja geotermalne energije. Zasad imamo 7 eksploatacijskih polja geotermalne vode i 28 istražnih prostora geotermalne vode koji su regionalno rasprostranjeni na području Međimurja, Podravine, Pokuplja i Slavonije. Od 28 istražnih prostora njih čak 11 pripada privatnim investitorima koji su zainteresirani za proizvodnju električne energije, a pet onima koji su prepoznali potencijale geotermalne energije u toplinskoj energiji ili poljoprivredi. Preostalih 12 istražnih prostora pripada jedinicama lokalne samouprave koje su prepoznale potencijal iskorištavanja geotermalne energije. Procjene od potencijalnih 400 milijuna eura ulaganja vrlo su okvirne, ali pokazuju koliki je investicijski prostor u ovom energetskom području.
Geotermalni projekti trebaju znatna ulaganja. Primjerice, 4 do 5 milijuna eura po bušotini, s tim da su potrebne barem dvije takve bušotine po lokaciji, jedna za proizvodnju, a druga za povrat vode i podržavanje ležišnog tlaka, dok rezultat istraživanja i ispitivanja može biti negativan zbog nedovoljne izdašnosti polja i drugih geoloških rizika. Treba naglasiti da 1 MW iz geotermalne energije prema procjenama košta 5 do 6 milijuna eura. Svaki taj istražni prostor treba barem 10 do 20 MW.
Na području RH je 75 geotermalnih prostora s potencijalom za proizvodnju energije. Trenutačno je u funkciji samo jedna geotermalna elektrana na području Bjelovara
Stanari Zvijezde sve su probleme prijavili i državnom inspektoratu, DORH-u i ministarstvu, a prijavit će ih i EU, jer projekt se plaća iz EU
Je li branša geotermalne energije rezervirana isključivo za velike igrače s velikim kapitalom? Gdje i kako Hrvatska može privući takve ulagače?
Velike su kompanije već prisutne u geotermalnim pothvatima u Hrvatskoj. Tu su prije svega IGeoPen u vlasništvu britanske kompanije A14 Energy i turska kompanija Soyak, ali i naše kompanije Ina, Energija Naturalis, EES Dravacel Energetika, Ensolx i nekoliko drugih.
Više je smjerova u kojima trebamo graditi strategiju. Investitorima u geotermalne elektrane trebamo osigurati, u okviru nacionalne strategije, lakši pristup kako bismo imali što je moguće više takvih projekata. Usto, trebamo osvijestiti gradove i općine kako bi počeli razmišljati o uporabi geotermalnih toplinskih potencijala. Takva vrsta energije idealna je za poslovne zone, poljoprivredne i industrijske projekte, turizam, grijanje javnih objekata i ustanove lokalnog karaktera i slično. Ključno je pronaći adekvatan model financiranja, ponajprije razmotriti mogućnost financiranja iz europskih fondova i analizirati opcije javno-privatnog partnerstva. daleko viša. U obližnji zatvor kamion dolazi stalno čistiti kanalizaciju. Ovo je i sanitarni problem usred grada, ali to nikoga nije briga. Uputili su me da prijavim slučaj policiji, a onda s policijskim zapisnikom podnesem zahtjev Croatia osiguranju za odštetu. No za ovu štetu trebala bih dobiti 500 eura?! Tko će to sanirati?! – kazala je Mirna Hauswirth. Drugi je slučaj stravičan na svoj način. Renata Dupin Rumora vlasnica je kuće stare 300 godina, koja je uredno održavana i proglašena spomenikom kulture, a njezina obitelj u kući kontinuirano živi gotovo dva stoljeća.
– U studenom je izvođač bagerom, kako bi lakše postavio cijev za odvod oborinskih voda, izvukao ispod pročelja zgrade temeljne kamene blokove koji drže kuću. Naše stare kuće nemaju temeljnu deku, već kamene blokove. To uopće nije bilo prema projektu. Nakon postavljenih cijevi rupe ispod kuće samo su zatrpali šoderom i pijeskom, kamene blokove nisu vratili pod kuću pa ona na tom dijelu u dužini od 60 centimetara sa svake strane visi u zraku. Statičar i nadzorni inženjer utvrdili su da se kameni blokovi nisu smjeli izvlačiti – kazala je Renata Dupin Rumora. Sličnih je problema puno, zato su stanari Zvijezde cijeli slučaj prijavili državnom inspektoratu, DORH-u i ministarstvu, a prijavljivat će ga, kažu, i tijelima EU.