Najbolja motivacija susjed: kad on krene, slijede ga svi u ulici
Za fotonaponske panele subvencija je 50 posto, za toplinsku zaštitu 60 do 80 posto
Dokaz legalnosti kuće, njezini nacrti, fotografije, energetski certifikat, ali i ponuda izvođača radova, odnosno glavni projekt ako prijava ide za sufinanciranje fotonaponskih panela – što će građani morati priložiti kad 13. ožujka krenu prijave za energetsku obnovu kuća, pojasnila je Maja Rajčić, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost pri Fondu za zaštitu okoliša, na panelu “Kuća časti”. Upravo za posljednje spomenute, fotonaponske panele, subvencija je i najmanja, 50 posto, dok se 60 ili 80 posto može dobiti za ostale “zahvate”, odnosno za mjere povećanja toplinske zaštite ovojnice koja uključuje bolju toplinsku izolaciju vanjskih zidova i krova kuće, za zamjenu vanjske stolarije, za ugradnju dizalica topline te kotlova na pelete. Postoci su različiti i u tim kategorijama jer 80 posto subvencije mogu ostvariti kuće oštećene u potresu, one neoštećene 60 posto, s tim da maksimalni iznos poticaja iznosi 62.120 eura po prijavi. Novost je i poticaj koji se može dobiti za kućnu punionicu električnog vozila. Sam proces prijave uopće nije kompliciran, istaknula je Maja Rajčić, a u cijelom je procesu novost i pomoć koju građani mogu dobiti ne snalaze li se najbolje s “papirima”.
E-Građani ključni za poticaje
– Ono što treba imati na umu jest da kuća mora biti legalna, a vlasništvo 1/1. Ovaj tip projekta provodimo više od deset godina, a i dalje se dosta građana susreće s problematikom legalnosti kuća i neriješenih imovinskopravnih odnosa. Sam tehnički dio prijave je, u principu, vrlo jednostavan, a i sredstava ima, ovog puta nitko neće ostati bez sufinanciranja – kazala je M. Rajčić. A da je najveći dio fonda zgrada u Hrvatskoj stariji od 50 godina, istaknula je ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije pri Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Irena Križ Šelendić.
– Te kuće gradile su se kad nije bilo strogih tehničkih propisa, zato im sada treba obnova i modernizacija. Cjelovitu sliku fonda nemamo, ali otprilike devet posto je nekretnina energetskog razreda A++. Međutim, po zainteresiranosti i za samu energetsku obnovu, vidi se da su ljudi svjesni potrebe za njom, a najboljom se motivacijom uvijek pokaže susjed: kad on obnovi, onda svi u ulici krenu – rekla je I. Križ Šelendić pa dodala kako je cilj u 10 godina obnoviti 11,5 milijuna kvadrata, što je investicija od dvije milijarde eura. Sam sustav prijave Fondu za zaštitu okoliša objasnio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić. E-Građani bit će, kaže, ključni za dobivanje sufinanciranja.
– Država sad već deset godina ima e-Građane i logično je da se koristi taj mehanizam prijave, tim više što 50 posto Hrvata koristi sustav, a dosad je zabilježeno gotovo 175 milijuna prijava. Oni koji se prijavljuju, moći će koristiti jednu od 23 vjerodajnice, najčešća je obično osobna iskaznica, a bitno je da građani znaju i da se ne moraju prijaviti svi odmah u 9 ujutro jer sredstava ima dovoljno – činjenicu da je prethodnih godina sustav “padao” zbog navale, komentirao je Gršić, koji je dodao da oni koji internetu možda nisu vični, mogu opunomoći svoje bližnje koji to jesu.
A o tome ima li dovoljno radne snage za obnovu, govorila je Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet.
– Nedostatak radne snage evidentan je i o tome govorimo od 2015. godine. Trenutačno u građevinskom sektoru radi 115-120 tisuća ljudi, što je najveća brojka od 2008., a građevinara na birou gotovo uopće nema. Trend o kojem se govori posljednjih dana jest onaj o egzodusu građevinskih radnika iz Njemačke i njihovu povratku, a ako ih se barem dio vrati, to će biti fantastično jer prije 16 godina, kad je 40 posto radnika nestalo, to su bili oni najbolji koji su otišli van. Trenutačno je u Hrvatskoj i 70 tisuća stranih radnika, oni iz BiH tradicionalno su dobri građevinski radnici, dok su oni iz trećih zemalja uglavnom nekvalificirani te nisu iz građevinskog zanimanja, već samo radnici koji žele raditi. Pokrećemo zato akciju Welcome to Croatia, što će zapravo biti edukacija stranih radnika, ali ne samo u vještinama već i u socijalnom segmentu. Tridesetak sati trajat će program za različite sektore u kojima će se naučiti, primjerice, gdje su trgovi, koji se jezici govore, kakva je naša kultura, što je društveno prihvatljivo, ali i kako posao raditi, što je zaštita na radu... Trudimo se biti dobri domaćini – objasnila je M. Čagalj.
Da su građani ti koji troše 40 posto ukupno proizvedene energije, a cilj bi trebao te može biti samodostatnost u obiteljskoj kući, kazala je ravnateljica Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Kristina Čelić.
– Samodostatnost se može ostvariti, osim izolacijom i ostalim tehničkim segmentima, i obnovljivim izvorima. Energija dobivena na taj način može se koristiti ne samo za struju nego i za toplinu. A kad već imamo kućanstvo kao proizvođača, ono energiju može razmjenjivati sa sustavom, a dio svega toga jest i prelazak prema električnim vozilima, što je iskorak i za društvenu korist – kazala je K. Čelić pa dodala da u vrijeme kad su se cijene energije povećale, paneli imaju održanu, ako ne i nižu cijenu, a PDV na njih je nula eura. Dodala je i da se konstantno prati energetsko zakonodavstvo, a za one koji možda nemaju mogućnost postavljanja solara, istaknula je geotermalnu energiju. Jer, kaže, očekuju se zajednički sustavi toplinarstva, a prvi grad priključen na geotermalnu energiju Hrvatska bi trebala imati 2026.-2027. godine.
Sami građani itekako su zainteresirani za proizvodnju električne energije, objasnio je Anton Marušić, direktor Elektre Zagreb.
Manji računi za energiju
– Još donedavno borili smo se sa smjenom generacije, ali toga je sada sve manje. Lani smo, primjerice, izdali 50 posto više dozvola za trajni pogon nego u 2022., točnije u 2023. na nivou Hrvatske bilo ih je 7534 – rekao je Marušić pa dodao kako Elektra za sve elektrane olakšava procedure, kao primjer naveo je i činjenicu da su sve one do 50 kW prestale biti obveznici pokusnog rada, a priprema se i sustav u kojem će građani jednim klikom moći provjeriti imaju li pravo na priključenje svoje solarne elektrane mreži. Kakva je uopće hrvatska energetska bilanca, otkrila je Vesna
Bukarica, voditeljica Odjela za energetsku učinkovitost pri Energetskom institutu “Hrvoje Požar”.
– Stanje u energetskom sektoru pratimo 30 godina, a energetska bilanca nije ništa drugo nego proizvodnja i potrošnja energije. Napredak kod nas je vidljiv, u smislu povećanja udjela obnovljivih izvora, a sad čekamo još “bum” geotermalne energije. Što se potrošnje tiče, u zgradama se troši više od 40 posto ukupne energije, a ono što nas čeka, u skladu s ciljevima EU, jest smanjivanje te potrošnje. To će biti izazov i upravo to programe poput energetske obnove čini ključnima. U samom sektoru zgradarstva nema dramatičnog porasta potrošnje jer novogradnja je dobar doprinos, a muku ćemo mučiti i dalje s prometom, zato je dobro da je ovaj poziv Fonda integrirao i tu malu komponentu, stanicu za punjenje električnih vozila – kazala je V. Bukarica, a kao benefite energetske obnove kuće istaknula je manje račune za energiju, povećanje vrijednosti nekretnine, estetiku samog zdanja, ali i činjenicu da su to radovi koji će bilo kakve sljedeće odgoditi za najmanje trideset godina. •
Čagalj: Građevinara na birou nema. U Hrvatskoj je 70.000 stranih radnika, pokrećemo akciju Welcome to Croatia...