Deepfake se munjevito širi, a one koje ne prevari, čini nepovjerljivima prema svim izvorima
Posljedice alata umjetne inteligencije
Na prvi pogled, slike koje kruže internetom i prikazuju bivšeg predsjednika Donalda Trumpa okruženog skupinama Afroamerikanaca koji se smiješe ne čine se neobičnim, ali pogled izbliza govori nešto drugo. Čudno osvjetljenje i presavršeni detalji upućuju na činjenicu da su svi generirani s pomoću umjetne inteligencije. Fotografije, koje nisu povezane s Trumpovom kampanjom, pojavile su se dok Trump pokušava pridobiti crne glasače za koje ankete pokazuju da su lojalni predsjedniku Joeu Bidenu, izvijestio je AFP.
Izmišljene slike, istaknute u nedavnoj istrazi BBC-ja, pružaju dodatne dokaze koji podupiru upozorenja da će se upotreba slika generiranih umjetnom inteligencijom samo povećati kako se približavaju opći izbori u studenom.
Podsjetimo, nedavno, u siječnju, primjerice, glasači u New Hampshireu primili su robotski poziv koji je oponašao Bidenov glas koji im je lažno rekao da, ako glasaju na predizborima te države, neće imati pravo glasa na općim izborima. Politički konzultant poslije je priznao stvaranje robotcalla, što bi mogao biti prvi poznati pokušaj korištenja umjetne inteligencije za uplitanje u izbore u SAD-u.
U izvješću objavljenom ovaj tjedan, istraživači neprofitnog Centra za suzbijanje digitalne mržnje (CCDH) upotrijebili su nekoliko popularnih AI programa kako bi pokazali koliko je lako stvoriti realistične “deepfakeove” koji mogu zavarati glasače.
Irezultate od svih alata, generirajući pogrešne slike u 65 posto testova istraživača, navodi se iz CCDH-a. Platforme društvenih medija i AI tvrtke moraju učiniti više kako bi zaštitile korisnike od štetnih učinaka AI-ja, smatra je Imran Ahmed, izvršni direktor i osnivač centra. “Ako slika vrijedi tisuću riječi, onda ovi opasno osjetljivi generatori slika, zajedno s jadnim naporima za moderiranje sadržaja glavnih društvenih medija, predstavljaju moćno oruđe za loše aktere da zavaraju glasače kakvo dosad nismo vidjeli”, rekao je Ahmed. “Ovo je poziv na uzbunu za AI tvrtke, platforme društvenih medija i zakonodavce – djelujte sada ili ugrozite demokraciju.”
Nije samo Imran Ahmed, pozvao na uzbunu, čine to čelnici brojnih svjetskih organizacija, stručnjaci iz svih domena, ali i sami vlasnici i lideri upravo AI tvrtki i društvenih mreža. No, unatoč obećanjima, potpisanim memorandumima, direktivama, izvršnim uredbama, dezinformacije će biti iznimno teško iskorijeniti. A ova godina je superizborna, i ne samo za Sjedinjene Države već za polovicu svijeta. Primjerice u lipnju Europsku uniju očekuju izbori za parlament, a dezinformacije svih vrsta, od onih namjerno kreiranih do “slučajnih” lažnjaka, označene su već kao jedna od najvećih prijetnji u svijetu, i prema istraživanju Svjetskog gospodarskog foruma. Ono što dodatno zabrinjava jesu rezultati dodatnih istraživanja koji kažu da deepfakeovi i ostale dezinformacije mogu imati korozivni učinak čak i kada se u njega ne vjeruje.
”Kako sadržaj koji generira umjetna inteligencija postaje sve rašireniji i teže ga je razlikovati od sadržaja koji stvaraju ljudi, pojedinci mogu postati skeptičniji i nepovjerljiviji prema informacijama koje primaju”, napisali su istraživači Sveučilišta Stanford koji su ispitivali potencijalne utjecaje umjetne inteligencije na crnačke zajednice. “Kad ljudi shvate da ne mogu vjerovati slikama koje vide na internetu, mogli bi početi odbacivati legitimne izvore informacija.” Čak i ako ne uspije prevariti velik broj birača, sadržaj generiran umjetnom inteligencijom o glasanju, kandidatima i izborima može svima otežati razlikovanje činjenica od fikcije, uzrokujući odbacivanje legitimnih izvora informacija i potičući gubitak povjerenja koji potkopava vjeru u demokraciju, a istovremeno širi političku polarizaciju. Iako lažne tvrdnje o kandidatima i izborima nisu ništa novo, AI omogućuje brže, jeftinije i lakše nego ikad stvaranje realističnih slika, videa i zvuka. Kada se puste na platforme društvenih mreža kao što su TikTok, Facebook ili X, AI deepfakeovi mogu dosegnuti milijune prije nego što tehnološke tvrtke, državni dužnosnici ili legitimne novinske kuće uopće shvate njihovo postojanje.
Zasad, digitalna pismenost i vještine kritičkog razmišljanja jedna su od najučinkovitijih obrana zavaravajuće korištenih alata umjetne inteligencije. Jer unatoč zakonima koji traže označavanje “lažnjaka” to je vrlo teško uočljivo i može se zaobići, a i dalje kvalitetnog alata koji bi učinkovito ukazao na lažni ili ilegalni sadržaj te spriječio njegovo širenje.