Bruxelles vidi da korupcija vladajućih nije mit
SDP-ova europarlamentarka Romana Jerković najzaslužnija je što je EU parlament usvojio zakon o europskom digitalnom identitetu zahvaljujući kojemu ćemo sve osobne dokumente moći pohraniti u aplikaciji na zaslonu mobitela. Kada digitalni novčanici stižu i koliko će njihova primjena biti sigurna, razgovarali smo sa zastupnicom Jerković koja je i kao članica vodstva SDP-a komentirala nadolazeće izbore, ali i kako se na sve afere koje su tresle Plenkovićevu Vladu gleda u Bruxellesu.
Stižu digitalni novčanici. Koliko će nam olakšati živote?
Dolazak digitalnih novčanika vidim kao svojevrsnu mini tehnološku revoluciju jer će građanima biti korisni u svakodnevnom životu, a državu će natjerati na prijeko potrebnu modernizaciju i digitalizaciju. Bilo da govorimo o praktičnosti prilikom plaćanja u trgovinama ili restoranima, većoj sigurnosti i boljoj zaštiti podataka korisnika korištenjem enkripcije i drugih sigurnosnih mjera ili lakšem pristupu uslugama bez obzira na to gdje živimo, građani će uskoro na korištenje dobiti vrlo moćan alat koji će im koristiti na dnevnoj bazi. Mogućnosti je bezbroj. Moći ćemo jednim klikom na mobitelu zatražiti promjenu mjesta stanovanja, upisati dijete u knjigu rođenih, zatražiti kredit u banci, upisati se na fakultet, kupiti lijek u Trstu ili Beču, ispuniti poreznu prijavu ili pak elektronski glasati. Uvjerena sam da će nakon određenog perioda prilagodbe svi, a posebno mladi, brzo prigrliti ovu novinu. Digitalni novčanici bit će besplatni i na dobrovoljnoj bazi, a moći ćemo ih koristiti u svim zemljama Europske unije.
Kada očekujete primjenu digitalnog novčanika?
Mi smo na Europskoj razini napravili svoj posao, ali sada zakon treba usvojiti Sabor. Trebat će uskladiti neke postojeće zakone, donijeti provedbene akte, informirati građane o mogućnostima digitalnog novčanika i još mnogo toga. Vlada će napraviti veliku pogrešku ako prenošenje ove uredbe u nacionalno zakonodavstvo bude tretirala samo kao puku formalnost jer ovaj zakon je prilika za pokretanje velikih i potrebnih transformacijskih procesa – tu prije svega mislim na reformu javnog sektora koji vapi za modernizacijom.
Koliko će biti sigurno koristiti se digitalnim novčanikom?
Tehničke specifikacije za izradu digitalnog novčanika su takve da će osigurati punu kontrolu nad osobnim podacima. Vlasnik novčanika u svakom trenutku odlučivat će koju količinu osobnih podataka želi dijeliti i s kim. Europski digitalni novčanici bit će certificirani u skladu s Europskim zakonom o kibernetičkoj sigurnosti i Općom uredbom o zaštiti podataka. Ako se dogodi da izgubimo mobitel, ne treba strahovati za sadržaj digitalnog novčanika jer će biti zaštićen pinom i biometrijskim podacima. Svakako ćemo morati prijaviti krađu nadležnom tijelu i nakon toga podnijeti zahtjev za novim. Ne trebamo se bojati moderne tehnologije. Osim za elektronsko potpisivanje dokumenata, Estonci već dva desetljeća koriste svoje digitalne identitete za podnošenje prijava poreza na dohodak, elektronsko glasovanje i za rutinske stvari poput bankovnih transakcija i kupnje lijekova. Na godišnjoj razini uštede dva posto BDP-a samo zato što se koriste elektronskim potpisima.
Pomaže li zapravo digitalni novčanik i u borbi protiv eksploatacije našim podacima koje se već događaju?
Apsolutno da! Podaci o našoj online aktivnosti danas se obrađuju i pakiraju kao proizvodi poslovnim korisnicima s komercijalnim interesom kako bi što preciznije mogli predvidjeti što ćemo učiniti sada, što uskoro, a što kasnije. Google je bio taj koji je prvi naučio kako unovčiti podatke o našim navikama i ponašanju. Ovaj zakon ide protiv status quo jačanjem zakonske regulative koja će natjerati globalne igrače poput Googlea i Facebooka da se zaštiti podataka građana pristupi sustavno i da pravo na privatnost bude zagarantirano.
Prije EU izbora,čekaju nas parlamentarni izbori. SDP je okupio oko sebe devet stranaka. Kasni li se s okupljanjem?
Ne, ne mislim da se kasni. Sa strankama ljevice i centra već dugo razgovaramo. I to svi znaju. Pa dogovor je postignut samo dan nakon objave odluke o raspuštanju Sabora. To se nije moglo dogoditi preko noći. Pogotovo ne kasnimo s programima s kojima ćemo ići na izbore. U posljednjih godinu dana izašli smo s brojnim prijedlozima za bolji život građana. Polazne točke za reformu zdravstva, za reorganizaciju lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj, za reformu radnog zakonodavstva, SDP-ove mjere za borbu s inflacijom, mjere priuštivog stanovanja, unapređenje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, samo su neke od njih. SDP je i dalje najveća i najjača oporbena stanka. Kada nudi suradnju drugima, to ne čini iz nemoći, već iz iskustva. Vrijeme je za promjenu jer državu ne bi trebali voditi “lipi” i “radosni” koji misle da je mogu tretirati kao vlastitu krčmu, već kompetentni ljudi koji znaju, hoće i mogu. A to je ono što koalicija za bolju Hrvatsku i nudi.
Korupcijske afere obilježile su oba Plenkovićeva mandata. Kako se na to gleda u Europskoj uniji?
Hrvati već tako dugo žive u suživotu s korupcijom da su je prihvatili kao normalno ponašanje. A nije normalno. To je bolest koja nagriza sve segmente društva. Ako smo mi odrasli inficirani njome, trebali bismo misliti na mlade koji dolaze i ostaju poslije nas. Prema njima je neodgovorno gledati na ovo što se događa i šutjeti. Neodgovorno je ne izaći na izbore i ne pokušati to promijeniti. Da, točno je, EU sada vidi što se u Hrvatskoj događa i da korupcija vladajuće stranke nije samo mit ili legenda već realnost. Dva su lica Andreja Plenkovića. Jedno je za domaću upotrebu, lice autokrate koji je zarobio sve institucije u Hrvatskoj, a sada i DORH. Drugo je lice za njegove pučane i Europu, demokratsko lice koje to nije. U posljednje vrijeme na tom istom licu vidimo i nervozu. Možda zato što mu se bliži kraj.
Premijer je “zaratio” i s europskom javnom tužiteljicom. Je li to prošlo Bruxellesu ispod radara?
Premijer jedne države miješa se u rad europske javne tužiteljice. Pa kako bi to moglo proći ispod radara? Slikovito rečeno, europska javna tužiteljica trenutačno je najbolja prijateljica svih Hrvata, a istodobno najveći neprijatelj Andreja Plenkovića. U aferi vezanoj uz Geodetski fakultet premijer je poslao strašnu poruku; mi ćemo novac krasti, a EU istražitelji u Hrvatskoj nisu dobrodošli. Pa naravno da mu nisu dobrodošli kad je EPPO-ov ured u Hrvatskoj do sada pokrenuo 47 istraga, u kojima je šteta procijenjena na gotovo 278 milijuna eura. Njih čak 36, s ukupnom štetom od 69 milijuna eura, pokrenuto je tijekom prošle godine. Koje li sramote da smo prvi u EU po broju prijava građana europskom javnom tužitelju. HDZ je zaista srozao međunarodni ugled Hrvatske.
Državu ne bi trebali voditi “lipi” i “radosni” koji misle da je mogu tretirati kao vlastitu krčmu, već kompetentni ljudi koji znaju, hoće i mogu.