Split ostaje bez svojeg jedinog opernog prvaka još od osnutka Hrvatske
Kao grom iz vedra neba odjeknula je vijest da jedini nacionalni prvak kojeg ima Hrvatsko narodno kazalište u Splitu, bas Ivica Čikeš definitivno odlazi iz grada podno Marjana. Kako doznajemo iz pouzdanih izvora, s upravom teatra jučer je vrlo civilizirano postigao najbolji mogući dogovor “za obje strane” koji podrazumijeva sporazumni raskid ugovora o radu. Nakon više od trideset godina bogatog umjetničkog djelovanja, od čega više od četvrt stoljeća službenog radnog odnosa u splitskoj nacionalnoj kazališnoj kući, naš operni as Ivica Čikeš odlazi u Operu HNK Zagreb, čiji će član službeno postati od 2. travnja.
Nacionalnog opernog prvaka Ivicu Čikeša zamolili smo za izjavu, međutim jedino što je za Večernji list bio raspoložen izjaviti jest da u ovom trenutku ne bi želio ništa komentirati potvrdivši da definitivno odlazi iz HNK Split u Operu HNK Zagreb.
Otišle i obje prvakinje
Nedvojbeno je da Čikešu zagrebačka Opera nije strana, da je vjerojatno doživljava kao svoju “drugu matičnu kuću” jer je upravo u njoj ostvario neke od svojih najvećih umjetničkih kreacija, međutim žalosti činjenica da splitski teatar gubi jedinog nacionalnog kazališnog prvaka. Valja naime podsjetiti da je od osnutka hrvatske države Ivica Čikeš jedini nacionalni operni prvak u HNK Split.
U dramskom ansamblu splitskog teatra status nacionalnih prvakinja imale su pok. Zoja Odak i Ksenija Prohaska koja je prije nešto više od dvanaest mjeseci otišla u mirovinu. Bivši intendant HNK Split Srećko Šestan poslao je prije više od dvije godine Ministarstvu kulture i medija prijedlog da se nacionalnim dramskim prvacima zbog umjetničkog djelovanja i sveukupnog doprinosa teatru proglase glumci Trpimir Jurkić i Nikola Ivošević. Još prije toga, iz HNK Split istom ministarstvu upućen je prijedlog da status nacionalne baletne prvakinje dobije Iryna Chaban Bilandžić.
Još nema odgovora ni na jedan od tih prijedloga. Navodno o tome odlučuje posebno povjerenstvo koje se sastaje jednom ili dvaput godišnje?!
Zvali smo intendanta HNK Split Vicka Bilandžića i zamolili da komentira što odlazak jedinog nacionalnog prvaka znači za teatar. Obećao je da će se javiti. Čekali smo. I ponovno zvali. I opet je kazao da će se javiti. Nakon dva sata poslao je poruku u kojoj stoji: “Točno je da je s Ivicom Čikešom dogovoren sporazumni izlazak iz ansambla, no to ne znači da nećemo u budućnosti uživati u njegovim izvedbama u sklopu splitske opere. Vjerujemo da će biti prisutan na splitskoj sceni i više nego do sada.”
Bez ikakvih primisli, nikako se ne možemo oteti dojmu da iz splitskog teatra odlaze neki, u “najboljim godinama”, vrlo vrijedni i stručni, poznati i dokazani umjetnici koje s pravom smatraju kulturnjačkim kadrovima u pravom smislu te riječi. Otišla je iznimno uspješna redateljica Nenni Delmestre koja je postala ravnateljicom Drame u HNK Zagreb, a otkaz je nedavno dao dramaturg, putopisac, književnik Jasen Boko.
Raspad sistema
U uvjetima “kakvi vladaju u Splitu u kojem se apsolutno sve sabotira”, barem nam je tako slikovito pojasnila, nije mogla i ne želi više raditi Ivana Srbljan, ravnateljica Opere. I ona je dala otkaz poslije nepunih osam mjeseci provedenih u fotelji direktorice Opere. I sada nacionalni operni prvak Ivica Čikeš koji je na daskama splitskog teatra dominirao kako glasom tako i stasom u više od pedeset premijernih izvedbi. Tko bi nabrojio sve ostale operne predstave i koncerte u kojima je proteklih dvadeset i pet godina nastupio? On je jednostavno kralj scene i, što je najzanimljivije, a kompetentni za muške vokale tvrde da nije baš karakteristično za basove, što je stariji, to je bolji.
Ivica Čikeš nastavlja svoju umjetničku karijeru u Zagrebu i na to ima apsolutno pravo, međutim pitanje je – ima li Split pravo izgubiti Čikeša?
I ne samo njega!
Ovi odlasci najboljih otvaraju čitavu nisku pitanja prvenstveno o stanju u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu, koje definitivno više nije “splitski hram kulture” kako mu neki vole laskati, nego o stanju kulture uopće u, kako se prečesto volimo hvaliti, “najlipšem gradu na svitu”. To nije pitanje samo za intendanta i sedam članova Kazališnog vijeća HNK Split (koje, podsjetimo, prije petnaestak dana nije prihvatilo njegov izvještaj o radu i sada svi “u niskom startu” čekaju odluku gradonačelnika) nego za sve one koji vode ovaj grad, poglavito one koji tobože brinu o kulturi. Koja zbog nestručnosti, nesposobnosti, samodopadnosti i površnosti možda polako, ali sigurno tone.
Sva je sreća pa nam glavni grad Hrvatske nije daleko. Imamo autocestu pa možemo relativno lako otići u Zagreb i guštati u dobrim predstavama u nekoliko kazališta, na više pozornica... A Čikija, koji je sinonim grada, slušat ćemo i gledati kad bude gostovao na daskama HNK Split.
Miroslav Kirin i Silba Ljutak dobitnici su nagrada 61. Goranova proljeća, festivala pjesništva posvećenog Ivanu Goranu Kovačiću te ideji pjesništva kao obliku borbe za slobodu, na kojemu će ove godine nastupiti više od 30 autora iz petnaest zemalja. Žiri je ove godine radio u sastavu: Ana Brnardić, Drago Glamuzina, Andrea Milanko, Davor Šalat i Martina Vidaić, a nagrade će tradicionalno biti dodijeljene 21. ožujka u Lukovdolu. Nagrada Goranov vijenac za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu pripala je sisačkom pjesniku Miroslavu Kirinu, koji je donedavno bio i odbornik Goranova proljeća, a žiri ga smatra autorom jednog od najkompaktnijih i najpromišljenijih poetskih opusa u hrvatskoj poeziji posljednjih desetljeća. Goran za mlade pjesnike pripao je Silbi Ljutak za rukopis “Kuća na otoku”. Prema riječima žirija, radi se o zaokruženom i cjelovitom rukopisu s “jasnom
Psihologinja i prevoditeljica Silba Ljutak osvojila je Gorana za mlade pjesnike za “Kuću na otoku”
i ujednačenom tematskom i poetskom provedbom” te “pjesničkom svjedočanstvu ženske emancipatorske snage”. Pritom se misli na emancipaciju majke od uskogrudne i okrutne male sredine te na emancipaciju kćeri od majke kako bi kreirala vlastiti svijet.
Goranovo proljeće ove će godine ugostiti više od trideset pjesnikinja i pjesnika iz petnaest zemalja, s četiri kontinenta. Program počinje 20. ožujka u zagrebačkom Kazalištu lutaka, nastupom laureata, domaćih i stranih gostiju festivala te kantautora Zorana Predina. Isti dan u Antikvarijatu Ex libris u Rijeci održat će se program posvećen europskoj pjesničkoj platformi Versopolis, a veliko čitanje u Rijeci održat će se u petak dvorani Mjesnog odbora Kozala, u kojoj će ponovno nastupiti i Zoran Predin.