Laptoš tvrdi “EPPO je izvijestio DORH”, Hrvoj Šipek “Nije”
Na predstojeće parlamentarne izbore Domovinski pokret mogao bi izići u koaliciji sa strankom Pravo i pravda Mislava Kolakušića, a istu bi kombinaciju rado ponovili i na euroizborima u lipnju. Potvrdio je to jučer zamjenik predsjednika ove stranke Mario Radić u Političkom intervjuu tjedna Večernji TV-a. Riječ je o prilično intrigantnom planu, s obzirom na to da Kolakušić vodi izrazito antisistemsku stranku, a DP ne odbacuje mogućnost poslijeizbornog dogovora s HDZ-om, tim više što euroizbori slijede nakon parlamentarnih, nakon kojih bi trebali početi pregovori o sklapanju nove većine. Radića, međutim, ova situacija ne brine s obzirom na to da će, kaže, Domovinski pokret u poslijeizbornim pregovorima inzistirati na svojim politikama, a jedna od njih je i izlazak RH iz Istanbulske konvencije, dokumenta koji je Andrej Plenković svojedobno platio otvorenom pobunom nemalog dijela HDZ-ovih zastupnika. Na pitanje hoće li deratifikacija Istanbulske konvencije biti jedna od mjera bez kojih DP neće pristati na sudjelovanje u novoj većini i Vladi Radić je odgovorio potvrdno. Među “uvjetima bez kojih se ne može” je i onaj da u toj većini ne bude SDSS, a Radić je uvjeren da njihovo mišljenje kako u Vladi ne bi trebalo biti mjesta za stranku u čijem je vodstvu okupacijski gradonačelnik
DP je bio zainteresiran za suradnju s Karamarkom, ali Radić kaže: Vrata su bila otvorena, ali čovjek je i dalje član HDZ-a
Vukovara dijeli i dobar dio HDZ-ovaca, iako to javno ne govore. – Nama je to nenormalno. Ne znam jesmo li mi jedini kojima je to nenormalno – kaže Radić. Osim SDSS-a, potpuno im je neprihvatljiva i poslijeizborna suradnja s Možemo, a kad je riječ o SDP-u, kaže da bi to dolazilo u obzir kad bi SDP bio moderna stranka ljevice, lišena jugonostalgije. A na pitanje iz čega iščitava SDP-ove simpatije prema bivšoj državi, navodi kako dio članova te stranke redovito odlazi na skupove kojima se u Kumrovcu obilježava Titov rođendan.
Iz DP-a su posljednjih tjedana slane poruke kako su otvoreni za suradnju s blokom Most/Suverenisti, no ni jedni ni drugi za takvu opciju ne žele ni čuti, tvrde kako ih je DP blatio putem “svojih” medija. Na pitanje kako to da nitko od desno orijentiranih parlamentarnih stranaka oporbe ne želi s njima, Radić uzvraća: “Nitko ne želi s njima, ako ćemo tako gledati.” Podsjeća na to da su zastupnici Hrvatskih suverenista u Sabor ušli s DP-ove liste i poručuje kako “tu knjigu DP želi zatvoriti” jer, tvrdi, ankete koje su za njegovu stranku radile renomirane agencije DP-u prognoziraju 15 mandata u novom sazivu Sabora. – Mislim da će Most i Suverenisti popiti gorku pilulu nakon izbora, samo to ću reći – zaključuje.
S druge strane, potvrđuje kako je DP bio zainteresiran za suradnju s Tomislavom Karamarkom, koji je, čini se, odustao od ideje za političkom reaktivacijom.
– Ne mogu pregovarati s nekim tko je član HDZ-a. Ako želi osnovati svoju nezavisnu listu i izaći na izbore, treba napraviti prvi korak da možemo razgovarati. Vrata su bila otvorena, ali čovjek je i dalje član HDZ-a – kaže Radić.
Premijerovo njurganje oko nadležnosti EPPO-a zbog podrijetla novca u predmetu Geodetskog fakulteta rezultiralo je reakcijom USKOK-a. Ispostavlja se da EPPO ipak nije nevinašce, kakvim su predstavljeni novi institucionalni miljenici većine hrvatskih medija i oporbe, za što prilične zasluge ima upravo predsjednik Vlade Andrej Plenković, svojim propitivanjem njihove nadležnosti u tom sada predizborno izuzetno važnom predmetu na kojem oporba očigledno gradi svoju izbornu kampanju, nadajući se kako će upravo na tom slučaju motivirati birače.
”Apsolutna nadležnost EPPO-a”
Međutim, prema jučerašnjem očitovanju glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek proizlazi da su Uredu EPPO-a u Zagrebu predlagali održavanje inače uobičajenog sastanka u takvim “europsko-hrvatskim” predmetima kako bi razjasnili tko je nadležan, ali kako do tog sastanka nije došlo, USKOK se morao obratiti. Tako da u suradnji između EPPO-a i DORH-a ne teče uvijek med i mlijeko premda je i hrvatska tužiteljica u Luksemburgu Tamara Laptoš u intervjuima rekla kako nema problema u suradnji s DORH-om. Za Jutarnji list Laptoš je govorila da hrvatsko rješenje po kojem sukob nadležnosti europskog i hrvatskog tužilaštva rješava Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske nije kao što su i prema njezinu a i očitovanju Hrvoj Šipek to radili u nizu drugih predmeta. To što su sudovi donosili neke odluke kroz koje je, kako Laptoš tvrdi, sudski potvrđena nadležnost EPPO-a, to je njezino tumačenje. Može li sud, ako je uopće i postavio pitanje ovlaštenog tužitelja, o tome odlučivati ako je našim zakonom propisano da sukobe nadležnosti rješava Glavni državni odvjetnik? Može li nadležnost EPPO-a biti potvrđena samo zato što je sud u tom predmetu donosio neke odluke, ne postavljajući pitanje ovlaštenog tužitelja? To je pitanje to intrigantnije što i Laptoš ističe da nadležnost EPPO-a postoji kada se radi o kaznenim djelima na štetu financijskih interesa EU već i za s njima “neodvojivo povezana kaznena djela” i to “vremenski, prostorno, dokazima ili nekim drugim okolnostima”. Što je vrlo rastezljiv pojam. Laptoš je izvukla još jedan argument: “Osim toga, Uredba određuje da kada EPPO pokrene istragu i o tome izvijesti nadležno nacionalno tijelo, to tijelo, kako to određuje Uredba, neće izvršavati svoju nadležnost u pogledu istog kažnjivog postupanja. U konkretnom slučaju izvijestili smo DORH.”.
Tu imamo problem jer Hrvoj Šipek jučer je novinarima izričito rekla da se Uskok morao javno očitovati o obraćanju Uredu EPPO-a jer do sastanka u konkretnom predmetu nije došlo. Obrazložila je i da su od predstojnika Ureda Vlade dobili izvješća Ministarstava financija, kulture i graditeljstva, te SAFU-a. Objasnila je
Stoga je Uskok dopisom tražio od Ureda europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj pravomoćno rješenje o provođenju istrage i sudske odluke vezane za pitanje nadležnosti u slučaju sumnje u subvencijsku prijevaru na Geodetskom fakultetu, te su tražili i da ih se obavijesti što je predmet daljnje istrage EPPO-a.
Dakle, uz pitanje tko govori istinu, a i iz intervjua Tamare Laptoš očito je da nije bilo razgovora o pitanju nadležnosti u tom predmetu, valja postaviti i pitanje zašto je EPPO-u bilo tako važno da u tom predmetu mimoilaze ustaljenu proceduru. Ako su ministrica kulture i predsjednik Vlade sve vrijeme izričiti da je riječ o hrvatskim sredstvima, te stoga nadležnosti DORH-a, onda se može i razumjeti da u njihovim očima iz toga slute i o nekim drugim namjerama upravo na njihovu štetu. Premda, predsjednik Vlade to nije tako izričito komunicirao pa se postavlja pitanje i zašto je njemu tako stalo da istragu vode naši državni odvjetnici, a ne europski, iako su i oni “naši” samo što su hijerarhijski i u svakom drugom pogledu neovisni od našeg DORH-a.
Političko produbljivanje nepovjerenja
Inače, s gledišta građana posve je svejedno tko će istraživati kriminal, pa i ako je riječ o suverenosti našeg pravnog sustava, to više jer konačni sud dat će naši sudovi. Pravne dvojbe oko nadležnosti tužiteljstava postoje, ali njih ne treba sistemski rješavati na konkretnim predmetima, a osobito ne u predizborno vrijeme. To osobito ne treba predsjedniku Vlade u predmetu u kojem je vrlo zainteresiran za tijek istrage. S druge strane, već smo istaknuli, i EPPO, DORH, USKOK i druge institucije, za koje nam je važan dojam neovisnosti, u vrijeme predizborne kampanje ne bi trebali donositi odluke koje mogu utjecati na tijek izbora, osim ako na to nisu prisiljeni objektivnim i zakonom predviđenim razlozima. To više jer svjedočimo da politički akteri i njihovi simpatizeri sada koriste sva sredstva kako bi naštetili drugima, a za sebe izvukli političku korist. Na žalost, i pod cijenu dodatnog izazivanja institucionalnog nepovjerenja, kod jednih u DORH, a kod drugih u EPPO. Smisao osnivanja EPPO-a nije bio u tome da se stvara konkurencija, pogotovo ne nelojalna, kako bi se dodatno produbilo nepovjerenje građana u DORH, odnosno nacionalna tužiteljstva. To je kod nas dodatno potaknuo nesretni predmet Žalac iako to nije razlog da se EPPO stavlja na pijedestal, a DORH i USKOK ponižavaju.