Budućnost je bezgotovinska, ali keš se ne predaje tako lako
U EU se gotovinom obavi 59 posto svih plaćanja, posljednji su podaci Europske središnje banke za 2022. To je ipak znatno manje nego prije pandemije, kada se gotovinom plaćalo u 72% slučajeva
Trend je jasan. Budućnost je u bezgotovinskom plaćanju. Ono postaje sve popularnije razvojem modernih tehnologija i stasanjem generacija rođenih s njima, a potpomognuto je i ograničenjima koja se nameću za plaćanje gotovinom primarno kako bi se spriječilo pranje novca, financiranje terorizma ili svakodnevnije – izbjegavanje plaćanja poreza.
Prema procjeni Europola, oko jedan posto godišnjeg bruto domaćeg proizvoda EU, a riječ je o oko 190 milijardi eura, otkrije se u sumnjivim financijskim aktivnostima. Uniji je cilj u svakoj zemlji ograničiti plaćanje gotovinom na 10 tisuća eura u jednoj transakciji, a da je namjera ozbiljna, pokazuje raspoloženje u Njemačkoj koja je ograničenje spremna uvesti iako su Nijemci tradicionalno skloni plaćanju gotovinom.
Gotovina je još uvijek najučestaliji način plaćanja, u EU se njome obavi 59 posto svih plaćanja, govore posljednji podaci Europske središnje banke za 2022. To je ipak znatno manje nego prije pandemije kada se 2019. gotovinom plaćalo u 72 posto slučajeva. Prema anketi ECB-a, 55 posto Europljana preferira bezgotovinska plaćanja, ali ih istodobno 60 posto želi zadržati mogućnost plaćanja gotovinom.
Posljednji podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da je u 2022. otprilike svaki četvrti račun plaćen karticom, premda potrošači u Hrvatskoj sve češće odabiru plaćanje karticom, posebno za veće iznose.
Pravo na plaćanje gotovinom javlja se i kao dio političkog narativa, uglavnom konzervativnih, desnih opcija. Najglasnije je odjeknuo apel kancelara Austrije Karla Nehammera da se pravo na plaćanje gotovinom mora uvrstiti u Ustav.
Prelazak s kune na euro unio je snažnu promjenu u hrvatske navike plaćanja, uobičajeno sklone gotovini. Zvonimir Galić, profesor na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ističe kako je u jednom istraživanju, koje njegova istraživačka grupa provodi za privatnog naručitelja, 50 posto ispitanika u Hrvatskoj reklo da otkad je euro domaća valuta češće nego prije plaćaju karticama. – Vjerujem da idemo prema budućnosti u kojoj se neće plaćati gotovinom – kaže Galić koji se bavi psihologijom novca. Međutim, na putu do takve budućnosti ima ozbiljnih prepreka, a neke su posebno sažete u studiji ‘Pravo na plaćanje gotovinom u Europi’ koju je sastavila češka organizacija Iuridicum Remedium (IuRe), članica EDRi-a, europske mreže koja se sastoji od 50 nevladinih organizacija i bavi se pravima i slobodama na internetu. Studija analizira europske pristupe plaćanju gotovinom i u njoj se zaključuje da, iako EU ima pravilo prema kojem je obvezno omogućiti plaćanje gotovim novcem, veliki broj iznimaka može stvoriti stvarnost u kojoj to uopće nije obvezno. U studiji se ističe kako gotovina igra važnu ulogu u društvu, njome se plaća bez uključivanja treće strane, može biti dostupna svim slojevima društva, neobrazovanima, siromašnima, starima kojima je nužna kako ne bi bili društveno isključeni. Potom se ističe kako je korisna u planiranju potrošnje jer se bezgotovinski načini plaćanja više povezuju s nepažljivim trošenjem, a u konačnici plaćanje gotovinom je anonimno, ne ostavlja digitalni trag i tako se ostvaruje pravo na privatnost i zaštitu podataka. Dodjeljuju li se važnosti gotovinskog plaćanja racionalni argumenti, pitali smo profesora Galića.
– Smatram da su ti argumenti kombinacija racionalnih i iracionalnih. Zanimljivo je da se iracionalni nerijetko pojavljuju u društvu sa skepsom prema cijepljenju, odbojnosti prema migracijama i zaziranju od promjena – kaže Galić. Ipak, tumači što se može smatrati racionalnim u zazivanju opstanka gotovine kao sredstva plaćanja. Iskovana prije 28 godina, a za nju je zaslužan Ofer Zellermayer, sintagma ‘bol plaćanja’ fenomen je koji omogućuje lakše kontroliranje troškova koristimo li se plaćanjem gotovinom. Galić drži da je doista racionalno vjerovati da nas plaćanje gotovinom čuva od prekomjerne i impulzivne potrošnje. – U Hrvatskoj imamo relativno niske plaće i za naše građane uglavnom vrijedi pravilo da će potrošnjom putem kartica i takvim odgađanjem potrošnje sutra raspolagati s manje novca pa je s te strane razumljiva potreba za plaćanjem gotovinom – tumači Galić. Koliko god racionalnim smatra zadržavanje gotovine radi iskustva boli plaćanja, toliko iracionalnim smatra argument da plaćanjem gotovinom čuvamo privatnost.
– Plaćanje gotovinom jest anonimno, ali zanimljivo je da ljudi istodobno žele tako čuvati svoju privatnost, a osobne podatke dijele na svim društvenim mrežama. To već nije racionalan razlog i postaje sredstvo političke borbe – kaže Galić.
Prema posljednjim podacima Europske središnje banke, građanin eurozone prosječno je u novčaniku imao 83 eura na početku dana tijekom 2022. godine.
Galić potrebu za sigurnošću smatra još jednim racionalnim razlogom za zadržavanje gotovine. Riječ je o prijetnji porastom kibernetičkog kriminala.Također, objašnjava da ljudi, kada čuju vijesti o ratnim sukobima ili prirodnim katastrofama, reagiraju odlaskom po novac u banku jer se osjećaju sigurnije imajući ga uz sebe.
Naš sugovornik zaključuje, međutim, da nakon što je 50 posto ljudi u istraživanju reklo kako češće koristi bezgotovinske načine plaćanja otkad je uveden euro – više nema povratka: To je civilizacijsko pitanje, nećemo se vraćati gotovini kad se jednom priviknemo na bezgotovinska plaćanja.