Rumunjski Nijemac Klaus Iohannis povezao bi istok i zapad NATO-a

Predsjednik Rumunjske odlučio se natjecati za čelnika NATO-a, poziciju za koju je favorit Nizozemac Mark Rutte

Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis rekao je da se odlučio natjecati za čelnika NATO-a, poziciju za koju mnoge države članice podržavaju nizozemskog premijera u odlasku Marka Ruttea.

U veljači su Sjedinjene Države, Velika Britanija, Francuska i Njemačka podržale Ruttea da naslijedi Jensa Stoltenberga na čelu NATO-a, dajući mu odskočnu dasku da dođe na čelo transatlantskog saveza. Dosadašnjim se favoritom smatra bivši nizozemski premijer Mark Rutte koji iza sebe očito već ima dvije trećine svih članica. Ali izbori su tradicionalno jednoglasni. Rutteovi protivnici ističu da Nizozemska posljednjih godina nikada nije postigla NATO-ov cilj da dva posto ekonomske proizvodnje uloži u obranu. To bi, kako se navodi, Ruttea moglo staviti u slabiji položaj ako Donald Trump ponovno postane američki predsjednik. Johannis se nada potpori istočnoeuropskih država koje su posebno pogođene ruskom prijetnjom i koje su godinama uzalud na to upozoravale.

Međutim, u utorak je Iohannis rekao da će se natjecati za to mjesto, tvrdeći da istočnoeuropskim državama treba bolja zastupljenost u euroatlantskim čelnim ulogama.

- Mislim da NATO treba obnoviti pogled na svoju misiju. Istočna Europa daje vrijedan doprinos razgovorima i odlukama NATO-a. S uravnoteženom, snažnom i utjecajnom zastupljenošću iz ove regije, savez će moći donositi najbolje odluke kako bi odgovorio na sve potrebe i brige država članica - rekao je Iohannis. Rumunjska, članica EU-a i NATO-a, podigla je izdavanja za obranu na 2,5 posto BDP-a kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. U toj zemlji koja dijeli 650 kilometara granice s Ukrajinom nalazi se američki protubalistički sustav kao i stalna borbena skupina NATO-a.

Rumunjski predsjednik Klaus Johannis pripadnik je njemačke manjine u Rumunjskoj, i kao takav može povezati istočnu i zapadnu Europu.

Čelnici NATO-a imenuju se konsenzusom, što znači da sve članice moraju pristati na konačnu odluku. Savez ima 32 člana nakon nedavnog pristupanja Švedske.

“Nakon vrlo intenzivnih rasprava među saveznicima, sada smo došli do točke kada je više od 20 članica NATO-a spremno podržati nizozemskog premijera Ruttea kao sljedećeg glavnog tajnika”, rekao je potkraj veljače dužnosnik NATO-a koji nije imenovan kako bi razgovarao o osjetljivim internim raspravama. Rutte, koji je vodio kampanju za tu dužnost od studenog, jedini je kojeg su predložile vlade 31 članice Saveza.

Kao kandidatkinja se u više navrata spominje i estonska premijerka Kaja Kallas, no mnogi šefovi zapadnih i srednjoeuropskih vlada kritiziraju je zbog beskompromisnog stava prema Rusiji. Prošlog je tjedna “Politico Europe” citirao anonimni izvor iz EU koji je pitao: “Želimo li stvarno na ovu poziciju staviti nekoga tko za doručak voli jesti Ruse?” Kallas je zatim objavila fotografiju svog doručka na X: zobenu kašu s borovnicama.