Vrijeme je za lukovice, donosimo najdetaljnji vodič za uspješan uzgoj
Pri izboru biljaka za vrt, terasu ili balkon valja voditi računa o orijentaciji, naime, biljke treba bira ovisno o položaju i dostupnoj svjetlosti. Najveći je izbor ukrasnog cvijeća za sunčane položaje, ali valja razlikovati biljke koje vole sunce i vrućinu od onih kojima je sunčeva svjetlost potrebna kako bi se razvijale. Ako imate balkon, vrt ili terasu koji su orijentirani na jug ili zapad, dakle s puno sunca, izaberite biljne vrste poput petunija, pelargonija, sukulenata, agave, verbene..
One obožavaju sunce i neće im smetati sve dok im osigurate dovoljno vode. Ako je tijekom većine dana na vašem balkonu hlad, izaberite biljne vrste poput fuksije, vodenike, lobelije, bršljana i begonije. Vodenika je popularna ljetnica jer neprestano cvate tijekom cijele sezone, a postoje niske i visoke sorte. Zahtijeva minimalnu njegu, ne podnosi direktno sunce, ali ni duboki hlad u kojem će prestati cvjetati. Ne trebaju ni svakodnevno zalijevanje, nego to možete činiti svaki drugi dan.
Ako ste preskočili jesen i odlučili se za proljetnu sadnju lukovica, imamo nekoliko sjajnih savjeta uz koje će vam sigurno uspjeti. Odlična je stvar da vam za sadnju lukovica nije potreban vrt, možete ih posaditi i u veliku teglu. Ako ste među onima koji sad kreću u sadnju, prve cvjetove možete očekivati već u travnju. I pritom vodite računa o detaljima koje donosimo. Lukovice treba saditi prema veličini, a pravilo je da je dubina sadnje 2 do 3 puta veća od njihove veličine. Prema tome, manje lukovice sade se na dubinu od 5 do 10 cm, a veće na dubinu od 10 do 20 cm.
Nisu zahtjevne
Najčešće se sade u skupinama jer tako njihova boja i oblik najbolje dolaze do izražaja. Treba paziti da ih se ne sadi pregusto kako si ne bi međusobno oduzimale hranjive tvari i vlagu. Razmak sadnje je kod manjih lukovica od 5 do 7,5 cm, a kod većih i proljeće nisu zahtjevne, a uljepšat će svako dvorište, vrt, balkon, terasu ili osunčan prozor.
Prilikom kupovine ili odabira trebamo se odlučiti za one koje nemaju oštećenja, nisu nagnječene, na njima nema tragova truleži ili drugih oboljenja ni ozljeda od štetnika. Ovojnice trebaju biti suhe, sjajne i bez znakova izloženosti suvišnoj vlazi – to ćete znati po promjeni boje na njima. Dok ostatak prirode još miruje nakon zimskog razdoblja, lukovičasto i gomoljasto cvijeće bit će u centru pažnje svojim najčešće zelenim listovima i cvjetnim glavicama intenzivnih boja. Posađene u skupinama, različitim kombinacijama boja ponudit će iznimno dojmljive cvjetne detalje. Neke od njih naći će svoje mjesto kao rezano cvijeće u prigodnim aranžmanima i buketima za ukras unutarnjeg prostora.
Dalije, gladiole, frezije, ljiljani, kale, kane, begonije, hoste samo su neke od ukrasnih vrsta koje možemo posaditi u proljeće. Kane su vrlo česte ukrasne biljke u našim dvorištima. Osim lijepih cvjetova i velikih jeta, svaki se sastoji od 8 i više kruničnih listića koji su srasli u osnovi, a tvore ljevkastu formu. Kultivari dolaze u žutoj, ciklama, ružičastoj, ljubičastoj i bijeloj bolji, a krasi ih intenzivan i ugodan miris. Cvjetna drška dužine je 60-80 cm, a listovi su uski i dugi. Cvijet frezije često se koristi u prigodnim uskrsnim stolnim aranžmanima.
Sadite u grupama
Ljiljani plijene pažnju svojim atraktivnim cvjetovima. Ove trajnice najbolje je saditi u grupi. Danas postoje mnogobrojne sorte koji se razlikuju po visini i boji. Najčešće su dvije vrste: orijentalni i azijski. Na našim terenima uglavnom se uzgajaju orijentalni. Azijski cvjetaju ranije, cvjetovi su im manjih dimenzija i nemaju intenzivan miris. Osim toga, cvjetne stabljike su čvršće i nije im potrebna armatura koja ih pridržava.
Zvonasti cvjetovi šafrana dolaze u bijeloj, žutoj, ružičastoj, ljubičastoj i plavoj boji. Kultivari su najčešće vezani za krupnoću cvijeta, a oplemenjivanjem više su ljubičastih i bijelih cvjetova. Šafrani su ukras okućnica, javnoga zelenila, a sade se i u lončanice u domovima. Lukovice se sade na otvorenijim sunčanim položajima u lako ocjedito, najbolje pjeskovito tlo, vrlo često i u kamenjare. U rano proljeće prihranjuju se dušičnim gnojivom.
Dalije su najpopularnije lukovice koje cvjetaju u nastupajućim mjesecima. Ova vrsta voli osunčana mjesta i tlo bogato humusom. Stvoreno je mnogo različitih sorti i hibrida koje se razlikuju po visini, obliku i boji cvjetova.
Begonije su vrlo izdržljive. Sade se tijekom proljetnih mjeseci, a odgovara im polusjena i malčirana zemlja. Cvjetovi lukovičastih begonija mogu biti jednostruki ili puni. Brzo rastu nakon što se pojave iznad površine zemlje.
Kvasac razmutite u 50 ml toplog mlijeka, dodajte šećer i ostavite neka se diže nekoliko minuta. Brašno pomiješajte s rastopljenim maslacem, vanilin šećerom, limunovom koricom, rakijom, kvascem i žumanjcima. Uz dodavanje preostalog toplog mlijeka izradite glatko tijesto i ostavite ga stajati oko 15 minuta. Smjesu za uštipke lagano promiješajte, a zatim žličicom vadite pripremljeno tijesto i stavljajte ga u zagrijano ulje. Uštipke pržite na srednje jakoj vatri do zlatnožute boje. Vadite ih na upijajući papir, pospite šećerom u prahu i poslužite.