U 27 europskih i prekomorskih država živi 3,2 milijuna naših iseljenika i njihovih potomaka
Oko 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi u 27 europskih i prekomorskih država, objavio je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na temelju procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija i procjena hrvatskih zajednica u nekim državama, kao i popisa stanovništva u državama u kojima borave naši iseljenici i njihovi potomci. Broj naših iseljenika tako se približio broju stanovnika Hrvatske jer, prema popisu stanovništva iz 2021., imamo 3,871 milijuna stanovnika.
Najviše ih u SAD-u
Najviše iseljenika i njihovih potomaka živi u SAD-u, oko 1,2 milijuna, zatim u Njemačkoj oko 500.000, te po 250.000 u Argentini, Australiji i Kanadi. Čile broji oko 200.000, Novi Zeland oko 100.000, Austrija oko 90.000, te Švicarska oko 80.000 naših iseljenika i njihovih potomaka. Slijede Brazil s njih oko 70.000, Italija oko 60.000, Francuska i Švedska s po 40-ak tisuća, te Irska s oko 20.000 i Nizozemska s oko 10.000 iseljenih iz Hrvatske. U Južnoj Africi živi oko 8000 naših iseljenika i njihovih potomaka te oko 7000 u Belgiji i oko 6000 u Peruu. Po pet tisuća ih je u Boliviji, Paragvaju, Urugvaju, Velikoj Britaniji i Venezueli. U Ekvadoru ih je oko 4000, Luksemburgu oko 3000, Danskoj oko
Najviše iseljenika i njihovih potomaka živi u SAD-u, 1,2 milijuna, u Njemačkoj oko 500.000, te po 250.000 u Argentini, Australiji i Kanadi
2500 i Norveškoj oko 2000. Valovi iseljavanja iz Hrvatske započeli su od 19. stoljeća i traju, nažalost, do danas. Inače, prema Leksikonu hrvatskog iseljeništva i manjina iz 2015. u drugoj polovici 19. stoljeća prvi naši iseljenici na Novi Zeland bili su uglavnom s područja Makarske, Brača, Hvara, Visa te Pelješca. Dalmatinci su se prvi otisnuli u daleki svijet poput Novog Zelanda, Argentine, Bolivije, Čilea, SAD-a. Gotovo 80% naših iseljenika u prvom i drugom valu iseljavanja krajem 19. i početkom 20. stoljeća koji su otišli u prekomorske zemlje dolazilo je iz pasivnih krajeva Dalmacije, Istre, otoka. Od 1918. do 2. svjetskog rata, navodi Ured za Hrvate izvan RH, iz Hrvatske se najviše iseljavalo u Njemačku, Francusku, Belgiju, a na kraju i neposredno poslije 2. svjetskog rata u Argentinu i druge zemlje u Latinskoj i Sjevernoj Americi. Hrvati su se iseljavali zbog ekonomskih i političkih razloga. Nakon 1965. odlaze u Zapadnu Europu, Australiju, Novi Zeland i Kanadu, a nakon 90-ih u Njemačku, Švicarsku, Austriju, Kanadu, SAD, Australiju i Novi Zeland. “Tipično je za sve hrvatske iseljenike, bilo one koji žive u prekomorskim državama bilo one koji žive u neposrednoj blizini svoje domovine, da žele surađivati sa svojom domovinom. Naš glavni cilj temelji se na tome kako očuvati identitet hrvatskih iseljenika, bez obzira na vrijeme odlaska, razlog napuštanja, razinu obrazovanja i ukupni profil hrvatskih iseljenika”, navode iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.
Vrhunski znanstvenici
Inače, kad govorimo o iseljenicima među kojima mnogi više nisu među nama, podsjetimo na one koji su bili vrhunski u znanosti, umjetnosti od izumitelja Nikole Tesle, nobelovaca kemičara Vladimira Preloga, Lavoslava Ružičke, izumitelja Ivana Vučetića, sopranistice Zinke Kunc, kipara Ivana Meštrovića... Prelog, koji je umro u Zürichu 1998., bio je jedan od 127 nobelovaca koji su 1991. potpisali Apel za mir u Hrvatskoj. Američki akademik Mirjan Damaška zalagao se za hrvatsku neovisnost u SAD-u, sada pokojni Mirko Dražen Grmek, povjesničar medicine i biomedicinskih znanosti, bitno je utjecao na francusko javno mnijenje te pridonio priznanju RH. Hrvatski iseljenici su danas svjetski priznati znanstvenici Nenad Ban, Nenad Šestan, Ivan Đikić, Igor Rudan, Luka Čičin – Šain, Marin Soljačić, Igor Štagljar...