Prvi put pokazane fotografije socijalne bijede Zagreba
Izložba u Etnografskom muzeju prikazuje fotografije koje su prije sto godina snimila dvojica liječnika – Vladimir Ćepulić i Lujo Thaller
U Etnografskom muzeju u Zagrebu 21. ožujka otvara se zanimljiva izložba koja donosi nikad viđene, prve hrvatske fotografije socijalne tematike. U ne tako dalekoj prošlosti, 20ih godina prošlog stoljeća, snimila su ih dvojica liječnika – predsjednik Hrvatskoga liječničkog zbora Vladimir Ćepulić i začetnik hrvatske medicinske historiografije Lujo Thaller.
Sirotinja iz užeg centra
Snimanje je provedeno u okviru epidemiološkog istraživanja Antituberkuloznog dispanzera u Zagrebu, na lokacijama u užem centru grada – Vlaška ulica, Tkalčićeva ulica, Nova Ves, Pod zidom, stara Ciglana – Klaićeva, iza današnjeg Muzeja Mimara, vagonski stanovi iza Botaničkog vrta i na tadašnjoj periferiji Savska cesta, Trešnjevka, Zavrtnica, Novi naselak, Kanal.
Tako izložba, koja donosi 132 fotografije Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU, daju zanimljiv uvid u zagrebačku stambenu bijedu optikom socijalne patologije s naglaskom na tuberkulozu jer žarištem pojave tuberkuloze i njezina širenja smatrao se upravo sirotinjski sloj stanovništva i radništvo koje je živjelo u navedenim kvartovima u barakama i vagonskim naseljima u kojima su cijele obitelji živjele u jednoj prostoriji.
Fotografije treba sagledati u kontekstu rane hrvatske socijalne fotografije koje su snimljene bez ikakvih umjetničkih pretenzija i u skladu s fokusom interesa liječnika u međuratnom razdoblju, a pod utjecajem Štamparove socijalnomedicinske ideologije, kada se obrađuju teme poput tuberkuloze, stambene problematike, spolnih bolesti i alkoholizma.
Širenje tuberkuloze
Liječnici su bili fokusirani i na principe gradnje kuća s higijenskog stanovišta te proučavali stambene prilike siromašnog stanovništva i njihov utjecaj na širenje tuberkuloze.
Zanimljivo je kako je Thaller u jednom radu zapisao: “Trsimo se da u Zagreb uvedemo engleske običaje i u stanju smo onemogućiti čovjeka, koji bi k fraku metnuo crnu kravatu, a naš seljak kupa se svake godine jedamput! Gospodin dr. D. ustvrdio je, da izmedju Beča i Donjeg Lapca mora čovjek da izgubi svoje ideale, a ja velim, da ih mora izgubiti izmedju Jelačićeva trga i Tkalčićeve ulice.”
Uz izložbu je izrađen i dvojezični hrvatsko-engleski katalog koji sadržava i uvodni tekst upraviteljice Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU Stelle Fatović-Ferenčić, znanstvenog suradnika u Odsjeku za povijest medicinskih znanosti HAZU Martina Kuhara i upraviteljice Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU Silvije Brkić Midžić, koji su ujedno i autori koncepcije. Izložba je organizirana u povodu 150. obljetnice osnutka Hrvatskoga liječničkog zbora, a otvorena ostaje do 19. svibnja.