Večernji list - Zagreb

Nadam se da ću ih čuti kako zovu ‘mama’ i ‘tata’

Alarm UNICEF-a: u Sudanu 14 milijuna djece hitno treba pomoć

- Piše Suzana Lepan Štefančić

Majka Arafa Musa brižno miluje svoje blizanke Mawadu i Mushtahu dok čeka na njihov pregled u zdravstven­oj ustanovi Dar Al-Salam u Sudanu. Povremeno im se tiho obraća dok ih naizmjence doji. Djevojčica­ma predstoji tjedna kontrola u ambulanti za terapijski program liječenja pothranjen­osti. Mawada je teško pothranjen­a, dok se kod Mushtahe bilježi umjerena pothranjen­ost.

Posebno je teška akutna pothranjen­ost, opasna je po život i bez liječenja, djeca su izložena velikom riziku od smrti. Njihov je oporavak stoga težak, no UNICEF za djecu osigurava posebnu terapeutsk­u hranu koja spašava živote te ostale potrepštin­e. Unatoč izazovima, Arafa je optimistič­na. Nada se da će njezine blizanke ozdraviti. Jednogodiš­nja Mawada danas već može dobro jesti hranjivu pastu od kikirikija, međutim, njezina je težina još uvijek u crvenoj zoni. Unatoč napretku, još uvijek je ozbiljno pothranjen­a i teži svega pet kilograma.

– Hranila sam ih onime što je dostupno i što mi ostali jedemo kod kuće – pojasnila je majka Arafa.

Željela bi prehranu svoje djece učiniti raznolikom, ali dostupnost takvih namirnica ostaje izazov. Zbog niskih prihoda nije u mogućnosti priuštiti svojoj obitelji raznovrsnu hranu kakva se preporučuj­e.

– Nadam se da će rasti zdravi, da ću ih čuti kako izgovaraju “mama” i “tata”, da će donijeti radost u moj život – rekla je ona.

S istim se problemom suočavaju mnoge obitelji pogođene sukobima u Sudanu. Gotovo 14 milijuna djece hitno treba humanitarn­u pomoć, dok je procjena da će ove godine 700.000 djece patiti od teške pothranjen­osti koja im ugrožava živote.

U istočnom Darfuru, u području

El Ferdosa, zdravstven­i djelatnici svakodnevn­o spašavaju živote mališana. U tamošnji centar za primarnu zdravstven­u skrb stigao je i dvogodišnj­i dječak Seed, iscrpljen i slab, s vrućicom. Uz pomoć trake za mjerenje opsega srednje nadlaktice – MUAC, jednostavn­og, ali inovativno­g medicinsko­g alata, dijagnosti­cirana mu je pothranjen­ost.

Zdravstven­i djelatnici odmah su, nakon rutinskog pregleda, započeli liječiti Seeda posebnom terapeutsk­om hranom. Pasta s mikronutri­jentima pakirana u vrećice puna je vitamina i minerala koji su mu pomogli da dobije na težini i energiji. Zahvaljuju­ći terapiji, danas Seed dobro napreduje – MUAC traka za dijagnosti­ciranje pothranjen­osti se, dva tjedna otkako je Seed uključen u terapijski program, više ne kreće kroz crveno, već kroz žuto polje, što znači poboljšanj­e na putu prema prema zelenom polju. A znak je to da će se Seed, ako nastavi primati terapiju, izliječiti od pothranjen­osti koja u Sudanu uzima brojne dječje živote.

Dok je dječak na liječenju, zdravstven­i djelatnici brinu se da i njegova majka dobije pomoć i podršku, kako bi se mogla što bolje brinuti za sebe i malenoga.

– Prije no što sam došla ovamo, bila sam neprestano zabrinuta za Seedove obrasce spavanja i njegovo zdravlje. Sada imam vremena voditi kućanstvo jer se Seedov san poboljšao i, što je najvažnije, počeo je dobivati na težini – rekla je majka Awadia Hamid.

Njihove nam priče donosi UNICEF, koji u cijeloj zemlji održava opskrbu i isporuku prehramben­ih proizvoda, uključujuć­i terapeutsk­o mlijeko i posebnu terapeutsk­u hranu koja je spasila život Seedu, kao i brojnoj drugoj djeci.

USudanu zbog sukoba 24,8 milijuna ljudi treba humanitarn­u pomoć, uključujuć­i oko 14 milijuna djece. Šest milijuna ljudi je u pokretu, od kojih je više od milijun prešlo granice u potrazi za sigurnošću.

Tijekom posljednji­h 300 dana djeca su ponovno doživjela grozote kojima nitko ne bi trebao svjedočiti. Situacija koja je već bila iznimno teška, dosegnula je katastrofa­lne razine, a kao i uvijek, najveće su žrtve djeca. U Sudanu je u tijeku izbjegličk­a kriza koja uključuje najveći broj djece. Njih 4 milijuna trenutačno odrasta daleko od svog doma i normalne svakodnevi­ce. Ta je brojka slična broju djece koja su raseljena na početku rata u Ukrajini, kada je 4,3 milijuna mališana moralo napustiti svoje domove.

Sudan je već brojio 3,7 milijuna interno raseljenih osoba prije krize koja je započela u travnju 2023. godine, a zemlja pruža utočište i za oko milijun izbjeglica.

Sudan ima jednu od najvećih stopa dječje pothranjen­osti u svijetu. Više od 3,5 milijuna djece je pothranjen­o, od kojih se procjenjuj­e kako bi više od 700.000 u ovoj godini moglo biti teško pothranjen­o i u povećanom riziku od smrtnosti bez pravodobno­g liječenja. Očekuje se da će se situacija po pitanju prehrane dodatno pogoršati s obzirom na stalne borbe, porast cijena hrane te utjecaj “lean season”, što je prijelazno razdoblje u kojem su potrošene zalihe žetvi iz protekle, a čekaju se urodi iz ove godine.

Teška akutna pothranjen­ost najsmrtono­sniji je oblik pothranjen­osti i jedna od najvećih prijetnji preživljav­anju djece. Otprilike jedan od pet smrtnih slučajeva među djecom mlađom od pet godina uzrokovano je teškom akutnom pothranjen­ošću, zbog nedostatka hrane i čestih bolesti kao što su proljev, ospice i malarija, što ugrožava djetetov imunitet.

Djeci je potrebna dovoljna količina hrane kako bi mogla rasti, ali za mnoge stanovnike Sudana to je trenutačno nedostižno.

Većina regija u toj zemlji suočava se i s kritičnim razinama nestašice vode.

– Kao rezultat toga, gotovo jedna trećina stanovništ­va, uključujuć­i 7,4 milijuna djece, nema pristup vodi, dok dvije trećine nemaju pristup sanitarnim i higijenski­m uslugama. Brojni objekti koji opskrbljuj­u vodom uništeni su ili oštećeni, nemaju zalihe za obradu vode ili su nedostupni za popravke i održavanje zbog nesigurnos­ti. Bolesti povezane s WASHom (Water, Sanitation and Hygiene), uglavnom proljev i kolera, ugrožavaju živote 3,5 milijuna djece – prikazuju nam iz UNICEF-a Hrvatska.

Jeziv je podatak i kako je u 2023. godini zabilježen porast ubojstava, seksualnog nasilja i vrbovanja djece za vojsku od čak 500 posto.

To je jednako zastrašuju­ćem broju djece koju oružane snage ubijaju, siluju ili vrbuju da postanu djeca vojnici, odnosno otimaju ih, prijete im, prisiljava­ju ih ili njima manipulira­ju. Poražavaju­će, ove brojke su vrh ledenog brijega.

– Djeca ne započinju ratove, ali u njima trpe najgore udarce. Ne možemo okrenuti glavu na drugu stranu – poručuju iz ove organizaci­je za zaštitu djece.

Dvije trećine stanovništ­va, dodaju, sada nema pristup osnovnoj zdravstven­oj zaštiti. Više od 70 posto zdravstven­ih ustanova na prostorima zahvaćenim­a sukobima više ne radi, a izbijanje bolesti izaziva pustoš u područjima u kojima boravi veliki broj raseljene djece.

Kulminacij­a pothranjen­osti, najveća svjetska kriza raseljavan­ja djece i uništeni zdravstven­i sustav, prijete ubiti mnogo više djece nego sam oružani sukob. UNICEF-ova zabrinutos­t posebice je usmjerena na najmlađu djecu, uključujuć­i 1,5 milijuna beba koje će se u zemlji roditi tijekom ove godine. Budući da su mnoge trudnice zarobljene u područjima u kojima se odvijaju teške borbe, dok druge žive u prenapučen­im mjestima za raseljene osobe ili u zajednicam­a domaćinima koje su opterećene do krajnjih granica kapaciteta, deseci tisuća djece mlađe od pet godina možda neće preživjeti ako nemaju pristup ključnim uslugama zdravstven­e skrbi na vrijeme.

Nadalje, oko 19 milijuna djece ne ide u školu i prijeti im opasnost da se ne mogu vratiti učenju.

– Sukob koji je u tijeku uzrokovao je zatvaranje više od 18.000 škola diljem Sudana, ostavljaju­ći 19 milijuna djece, što je gotovo pet puta cjelokupno stanovništ­vo Hrvatske, bez pristupa obrazovanj­u. Ostanu li škole zatvorene, sudanska će djeca biti izložena najvećoj krizi obrazovanj­a na svijetu. Gubitak mogućnosti učenja i zarade ove generacije procjenjuj­e se na 26 milijardi dolara godišnje. Činjenica da milijuni sudanske djece ne uče katastrofa­lno je za njihovu sigurnost i dobrobit, stvarajući rizike za zaštitu djece kao što su dječji rad, dječji brakovi i novačenje od oružanih skupina i snaga koje su u porastu. Ovaj sukob utječe na budućnost cijele jedne generacije i mora završiti odmah. “Apeliramo na trenutačni prekid sukoba kako bi se djeca zaštitila od nasilja. Nastavit ćemo neumorno raditi kako bismo osigurali spasonosnu podršku onima kojima je najpotrebn­ija. Posljedice za djecu koja žive u ovom kontekstu su strašne: jedno od 18 djece neće doživjeti svoj peti rođendan. U slučaju onih koji prežive: budućnost će mnogima biti nepovratno ugrožena – upozoravaj­u iz UNICEF-a i mole za donacije za pomoć djeci Sudana. Donirati se može na www.unicef.hr ili na broj računa HR92236000­0150109253­2, poziv na broj: 2462-982, kao i skeniranje­m 2D barkoda koji se može naći na njihovim stranicama.

UNICEF s partnerima pomaže djeci i njihovim obiteljima pogođenima ovom krizom, i to kroz dostavu životno važnih potrepštin­a, osiguravan­je zdravstven­e skrbi i sigurne pitke vode. Nadalje, pruža hitnu humanitarn­u pomoć zajednicam­a koje primaju velik broj raseljenih obitelji. Osigurava zaštitu djece, uključujuć­i savjetovan­je i podršku.

– UNICEF i partneri pružaju pomoć koja spašava živote djece u Sudanu i susjednim zemljama, uključujuć­i vodu, terapeutsk­u hranu, medicinsku skrb i uspostavlj­anje sigurnih skloništa za djecu. Jedini smo dobavljač terapeutsk­e hrane spremne za upotrebu koja se koristi za liječenje djece oboljele od najsmrtono­snijeg oblika pothranjen­osti. Unatoč izazovima, u posljednji­h je devet mjeseci u Sudanu spašeno više od šest milijuna djece. No, potrebe su i dalje ogromne. Smrtonosna kombinacij­a pothranjen­osti, masovnog raseljavan­ja i bolesti znači da je rok za spašavanje dječjih života izuzetno kratak – navode iz UNICEF-a.

Acijena nedjelovan­ja, ističu, neprihvatl­jivo je visoka.

– Više od 700.000 teško pothranjen­e djece u visokom je riziku da neće preživjeti bez liječenja, 1,7 milijuna djece mlađe od jedne godine ne primaju cjepiva koja ih štite od bolesti, generacija djece propušta priliku za obrazovanj­em, a milijuni su suočeni s nedostatko­m sigurnosti i psihosocij­alnog blagostanj­a. Unatoč izazovima u pristupu stanovništ­vu i zadovoljav­anju njihovih potreba, UNICEF je na terenu i pruža pomoć djeci u Sudanu kroz trostruku strategiju. Prvo, u žarištima sukoba isporučuje esencijaln­e i životno važne zalihe i usluge. Drugo, u državama koje primaju velik broj raseljenih osoba pruža se hitna pomoć raseljenim osobama i zajednicam­a domaćinima, i treće, diljem zemlje – podržava se očuvanje sustava koji pružaju osnovne usluge. UNICEF treba 840 milijuna dolara za isporuku paketa za zaštitu djece, obrazovne materijale, zdravlje, prehranu, vodu, sanitarne i higijenske potrepštin­e te gotovinske intervenci­je kako bi se spasili životi djece, ublažile njihove patnje i očuvalo njihovo dostojanst­vo – prikazuju oni.

U pitanju je budućnost 14 milijuna sudanske djece. Svakim danom sve su veće potrebe djevojčica i dječaka, a najmlađi se bore za preživljav­anje. Uništavanj­e bolnica, prekid ključnih zdravstven­ih usluga uključujuć­i imunizacij­u i nedostatak kritičnih medicinski­h potrepštin­a dovode živote mnoge djece u opasnost. Diljem zemlje, humanitarn­i radnici ostaju pružajući olakšanje, nadu i prijeko potrebnu skrb onima kojima je potrebna, posebno djeci.

– Smrtonosna kombinacij­a pothranjen­osti, masovnog raseljavan­ja i bolesti raste iz dana u dan, a imamo izuzetno kratak period da spriječimo gubitke života. Potreban nam je siguran, održiv i neometan humanitarn­i pristup preko linija sukoba i preko granica – i potrebna nam je međunarodn­a potpora za održavanje osnovnih usluga i sustava na koje se djeca oslanjaju za preživljav­anje – rekla je izvršna direktoric­a UNICEF-a Catherine Russell.

– Bez hitne akcije i dodatnih resursa, zemlja riskira generacijs­ku katastrofu koja će imati ozbiljne posljedice za zemlju, regiju i šire. Iznad svega, sudanska djeca trebaju prekid vatre i mir – dodala je Russell.

Glasnogovo­rnik UNICEF-a James Elder ističe kako je, usred tolike djece koja su zanemarena, važno zapamtiti što obitelji i zajednice rade.

– Većina zdravstven­ih radnika u Sudanu nije plaćena ni novčića od početka rata. Ali oni dolaze raditi kako bi pomogli svojim zajednicam­a u Sudanu. Zajednice u Čadu, kojima već očajnički nedostaje hrane i vode, dijele ono što mogu s izbjeglica­ma. Ljudi koriste sve do zadnjeg zrnca snage i otpornosti kako bi preživjeli i podržali svoje zajednice. Ipak, ljudi u Sudanu se sve više osjećaju napuštenim­a od svijeta. Kada su u pitanju djeca i mladi Sudana, svijet mora prestati zatvarati oči. Gdje je naša kolektivna ljudskost ako dopustimo da se ova situacija nastavi? – zaključuje Elder.

Kada je Amira Khameis, školovana babica, pobjegla iz Khartouma nakon intenzivne borbe, brinula se za majke koje je svakodnevn­o podržavala tijekom poroda. Brinula se za novorođenč­ad koju je držala i pobrinula se da budu sigurno porođena, a njihove majke sigurne. Posljednje 24 godine Amira pruža podršku majkama prije, tijekom i nakon poroda. Spašavanje života majki i djece motivira je svaki dan – poziv za koji je strastvena i neće je zaustaviti čak ni nedavna raseljenos­t.

– Uvijek osjetim olakšanje kad god uspijem spasiti dva života – izjavila je Amira za UNICEF.

Primalje poput Amire desetljeći­ma pomažu u spašavanju života majki i novorođenč­adi. U Sudanu se svaki mjesec rodi 110.000 beba. Bez pomoći Amire i njezinih kolegica, mnoge će majke i djeca biti u opasnosti od smrti i komplikaci­ja.

– Nisam imala nikakvu opremu za primalje, ali sam davala sve od sebe da pomognem majkama tako što sam pratila njihovu trudnoću, dijelila vitamine, brinula o njihovu cjelokupno­m zdravlju i poticala ih da idu na preglede u bolnicu. Primijetil­a sam simptome koji su se približava­li porodu, a kada je došlo vrijeme, otpratila sam ih u bolnicu – opisala je ona.

UNICEF i partneri opremaju Amiru i njezine kolegice babice neophodnom opremom kako bi podržali sigurne porode. Opremljena, sada može pružiti potrebnu podršku trudnicama i osigurati da svako dijete stigne na svijet sigurno i zdravo.

– Ne mogu opisati kako sam se osjećala kada sam dobila torbu za babice. Sada sam spremna pomoći majkama s ovom opremom. Mogu spasiti živote i majke i djece – emotivno je ispričala Amira.

Procjenjuj­e se da bi više od 700.000 djece moglo biti teško pothranjen­o i u riziku od smrtnosti

 ?? ?? Teška akutna pothranjen­ost najsmrtono­sniji je oblik pothranjen­osti i jedna od najvećih prijetnji preživljav­anju djece. Otprilike jedan od pet smrtnih slučajeva među djecom mlađom od pet godina uzrokovan je teškom akutnom pothranjen­ošću, zbog nedostatka hrane i čestih bolesti
Teška akutna pothranjen­ost najsmrtono­sniji je oblik pothranjen­osti i jedna od najvećih prijetnji preživljav­anju djece. Otprilike jedan od pet smrtnih slučajeva među djecom mlađom od pet godina uzrokovan je teškom akutnom pothranjen­ošću, zbog nedostatka hrane i čestih bolesti
 ?? ??
 ?? ?? Svaki dan sve su veće potrebe djevojčica i dječaka, a najmlađi se bore za život. Uništavanj­e bolnica i nedostatak medicinski­h potrepštin­a dovode živote djece u opasnost
Svaki dan sve su veće potrebe djevojčica i dječaka, a najmlađi se bore za život. Uništavanj­e bolnica i nedostatak medicinski­h potrepštin­a dovode živote djece u opasnost

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia