Hoće li tržištem rada u Hrvatskoj do 2030. ovladati stranci?
Stranih je radnika u Hrvatskoj iz godine u godinu sve više, a čini se kako je u njihovu zapošljavanju popriličan nered.
Traži se način kako smanjiti administrativnu proceduru u njihovu zapošljavanju, no mnogi se pitaju hoće li, kada se sve to odradi, na hrvatskom tržištu rada dominirati stranci?
Država s jedne strane povećava trajanje radnih dozvola stranim radnicima s jedne na tri godine i regulira njihov smještaj, a s druge strane ograničava zapošljavanje stranaca u nedeficitarnim zanimanjima.
Samo je prošle godine stranim radnicima izdano više od 172 tisuće radnih dozvola.
Država pokušava uvesti red
Prema predviđanju Hrvatske udruge poslodavaca, realno je očekivati da će broj radnih dozvola ove godine premašiti 200 tisuća pa bi ukupan broj stranih radnika već do 2030. mogao dosegnuti od 400 do 500 tisuća, pod pretpostavkom prosječne stope rasta BDP-a od oko 2,5 posto. U tom bi slučaju strani radnici činili četvrtinu ukupne radne snage u Hrvatskoj.
– Ne bih ulazio u tu vrstu projekcija, budući da smo na kraju godine imali 90 tisuća registriranih stranih radnika, bez obzira na to što je izdano 172 tisuće radnih dozvola. Ova razlika od 82 tisuće odnosi se na sezonsko zapošljavanje i ljude koji dođu povremeno, odrade dio poslova i odu – kaže Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Iako su radnici iz BiH i Srbije i dalje najbrojniji, sve je više radnika iz Nepala, Indije, Filipina, Bangladeša... Većinom su nižih kvalifikacija, a zapošljavaju se uglavnom u graditeljstvu, turizmu i ugostiteljstvu te u metaloprerađivačkoj industriji.
Paralelno s porastom broja stranih radnika raste i broj agencija koje se bave posredovanjem u njihovu zapošljavanju. Danas ih je više nego dvostruko više otprije tri godine i na tržištu ih je prisutno gotovo 700.
U HZZ-u priznaju da su se, kao i u svakom drugom procesu, i u zapošljavanju stranih radnika pojavile “određene situacije” koje bi trebalo poboljšati, tako da je u saborsku proceduru pušten novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima.
Regulirat će se uvjeti za agencije za posredovanje, ali i za radnike koji pristižu. Primjerice, sezonsko zapošljavanje produljit će se sa šest na devet mjeseci.
– S obzirom na to da je rast hrvatskog gospodarstva konstantan, da smo nakon korone imali 13 posto rast BDP-a, da je u ovoj godini najavljen rast od oko 2,8 posto, a u sljedećoj također na toj razini, hrvatsko gospodarstvo bez stranih radnika jednostavno ne može egzistirati – ističe Lončar.
Jedan je od problema s kojima se suočavaju strani radnici i taj što, prema nekim svjedočenjima, ne mogu promijeniti poslodavca. Naime, kada mijenjaju poslodavca, oni moraju dobiti i novu radnu dozvolu, a da bi im se izdala nova, stara se mora ukinuti. Međutim, po ukidanju radne dozvole radnici dobivaju rješenje da moraju napustiti Europsku uniju u roku od 15 ili 30 dana.
Prema novom zakonu, strani će radnici nakon isteka ugovora imati dopušteno vrijeme nezaposlenosti od 60 dana. Unutar Hrvatske pod istim će uvjetima moći promijeniti i drugoga poslodavca, a radnu će dozvolu izgubiti tek ako nakon gubitka posla u roku od dva mjeseca ne nađu novi.
No da bi se ipak zaštitili domaći radnici, predviđeno je i određivanje omjera. Domaće će tvrtke morati imati zaposleno barem 16 posto hrvatskih radnika za nedeficitarna, odnosno osam posto za deficitarna zanimanja.
Test tržišta rada
Ravnatelj Uprave za tržište rada i zapošljavanje pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Luka Čirko podsjeća da je 2021. godine ukinut kvotni sustav zapošljavanja stranaca i donesen novi, fleksibilniji zakon o strancima, kako bi se zadovoljile potrebe hrvatskog tržišta rada.
– Nakon nekoliko godina provođenja tog zakona uočili smo određene nedostatke i sada zakonskim izmjenama pokušavamo to ispraviti. Mi smo već u prošlim izmjenama zakona uveli institut testa tržišta rada, čiji je primarni cilj zaštititi domaću radnu snagu. I ako utvrdimo da na tržištu rada u određenoj djelatnosti nema dovoljno domaće radne snage, tek se onda mogu uvoziti strani radnici – istaknuo je Čirko.
Svaki treći građanin smatra da zbog izmjene zakona općenito kupuje manje, odnosno smatra da troši manje na kupnju osnovnih proizvoda za svakodnevnu upotrebu, zbog toga što pojedine trgovine nedjeljom ne rade, pokazalo je istraživanje agencije Valicon o kupovnim navikama i utjecaju izmjena Zakona o trgovini, kojima se trgovcima ostavilo na raspolaganju svega 16 radnih nedjelja tijekom godine. Online istraživanje Valicona za magazin Ja trgovac, u kojemu su sudjelovali građani od 18 do 75 godina, pokazalo je da gotovo dvije trećine njih, odnosno čak 62%, češće odlaze u trgovine radnim danom ili subotom nego nedjeljom. Kupnji osnovnih namirnica, hrane, pića, osnovne kozmetike i sredstava za čišćenje u neke druge dane nešto su sklonije žene, kao i građani u dobi od 30 do 44 godine.
Među osobama koje percipiraju da troše manje nešto je više starijih građana (u dobi od 60 godina ili više) te onih s nižim prihodima kućanstva, do 1000 eura. To ne znači da se takve navike moraju odražavati i na stvarnu potrošnju i financijske pokazatelje trgovina. Veći broj izdanih računa ne znači automatski i veći promet, dok povećanje prometa
Prema istraživanju, 43% građana želi da se vrati “stari” raspored rada trgovina nedjeljom, a njih 34% zadovoljno je “novim”
trgovina treba uvijek promatrati tako da se vidi u kojoj je to mjeri rezultat inflacije, a koliko stvarno povećane potrošnje građana, kažu iz Valicona. Ističu kako oko petine građana nedjeljom ipak odlazi u kupnju u trgovinu koja taj dan radi, iako im ta trgovina nije najomiljenija (19%) ili najbliža (18%). Takvoj strategiji kupnje najskloniji su građani koji žive u urbanim sredinama te mlađi kupci u dobi od 16 do 29 godina – uglavnom generacija Z i mlađi pripadnici generacije Y, koji većinom nisu glavne osobe unutar kućanstva zadužene za svakodnevnu kupnju. Što se tiče njihovih uobičajenih kupovnih navika, mlađi kupci općenito su u manjoj mjeri skloni planirati odlaske u kupnju, za razliku od starijih kupaca te su manje lojalni brendovima. Na upit kako im se sviđa novi raspored rada trgovina nakon izmjene Zakona, oko trećine građana, njih 36%, reklo je kako im se novi raspored rada sviđa, a njih 43% da im ne sviđa. Toliko njih želi i da se vrati “stari” raspored rada trgovina nedjeljom, dok 34% njih želi da i dalje funkcioniraju po “novom” rasporedu.
– Izmjena Zakona u najvećoj je mjeri utjecala na najstarije sugrađane, one u dobi od 60 godina i više, koji se teže od ostalih prilagođavaju novim promjenama na tržištu kada je riječ o svakodnevnoj kupnji – zaključuju iz Valicona.