Prijeti li Hrvatskoj slom tržišta nekretnina i može li ga spasiti neki novi oblik subvencija?
Uvijek nostalgično gledamo na nešto čega više nema. Primjerice, pjevači su nakon smrti još slavniji no što su bili za vrijeme života, kada dobijemo prvi posao pričamo o fakultetu/srednjoj školi i ‘slavnim danima’, najboljim društvima i iskustvima, a budimo realni, nitko taj fakultet nije baš istinski volio dok ga je pohađao. Posljednjih dana pratio sam podatke realiziranih ugovora kupoprodaje nekretnina u Hrvatskoj za siječanj te sam se prisjetio za nekog slavnog i omiljenog, a za neke lošeg ‘APN-a’. Kada se kaže ‘APN-a’ misli se na subvencionirane kredite, a ne na Agenciju, da bude sasvim jasno. Jesmo li jedna od rijetkih europskih država koja je uz inflaciju i povišene kamatne stope dobila dodatni udarac, a to je gašenje ‘APN kredita’ nakon pet godina uzastopnog tržišnog prisustva?
Posljednjih pet godina obilježili su, a ponegdje nas i udarili, potresi, Covid 19 kriza, niske kamatne stope, ‘APN krediti’, prelazak na euro, ulazak u Schengen... Naravno, potresi i pandemija definitivno nisu pozitivno utjecali na tržište nekretnina već su ga kao nepogoda zamrznuli. Potres možemo gledati i kroz pozitivnu paradigmu, koliko god to zvučalo malo čudno. Ta prirodna nepogoda može, a zapravo i treba, biti pokretač razmišljanja o kvaliteti gradnje, načinu gradnje i ulaganja u nekretnine.
Rekordno niske kamatne stope i ‘APN krediti’ upogonili su tržište i kupovalo se šakom i kapom. Čak i oni koji su imali novca (svima znan kao ‘keš’) nisu ga trošili, već su dizali kredite kako bi gotovinu ostavili za crne dane. Kada su kamatne stope polako krenule rasti, ušli smo u eurozonu i dobili novu valutu, euro, pa su građani krenuli s ‘viškom kuna’ kupovati nekretnine šakom i kapom. Ušli smo i Schengen,
očekivanja su velika. No, stižu loše vijesti iz Njemačke gdje kamatne stope rastu, pa ‘Hans i Greta’ staju na loptu i odlučuju da u ljeto neće u Hrvatsku na ljetovanje. Da stvar bude gora, ni nekretninu na koju su ‘bacili oko’ neće još kupiti jer stižu teška vremena i Njemačku, polako ali sigurno, natkriva crni oblak. S obzirom na negativni narativ svjetskih medija, možemo zaključiti da se njemački crni nekretninski oblak polako približava Hrvatskoj. Tržište je počelo s usporavanjem već krajem prošle godine, pogotovo nakon što su kupci doživjeli nerealna očekivanja prodavatelja. Kako su kamate skočile, kupcima se više ne žuri kao prije. Kupac koji ima ‘keš’, pak, razmišlja o prinosu, ulaganjima i trudu oko nekretnine te se neki radije odlučuju na oročenje novca gdje su prosječne kamatne stope (prosinac 2023.) 3,35 posto, a dok su u razdoblju od sredine 2016. pa sve do siječnja 2023. bile ispod jedan posto. “Nula zarez nula nešto” obilježilo je to razdoblje, kada je, slobodno to recimo, novac propadao u bankama.
Dakle, imamo alternativu (štednju) i imamo visoke kamatne stope na stambene kredite. Ovako rečeno zaključit ćemo da to nije ništa posebno jer to imaju sve ostale države u EU. Međutim, mi imamo dvije otegotne okolnosti. To su ‘APN krediti’ kojih više nema i superizborna godina. Standard građana raste, to je neminovno i nadajmo se da će nastaviti rasti. No zakonodavac je ipak trebao poduzeti određene radnje kako bi tržište nekretnina održao na životu.
Naime, dodatan udarac ukidanjem ‘APN kredita’ tržište može samo dodatno destimulirati. ‘APN krediti’, naravno, nisu bili idealni, no u ovim trenucima ukidanje nekog vida subvencioniranja kupnje nekretnine moglo biti samo dodatan uteg.