Kako su Hrvatska i šefica EK lomili Nizozemsku i Finsku
POZADINA OTVARANJA PREGOVORA EU S BIH
Nizozemski premijer Mark Rutte u četvrtak je na sjednici Europskog vijeća u Bruxellesu ipak podignuo ruku za otvaranje pristupnih pregovora EU s Bosnom i Hercegovinom, iako ga je njegov parlament umalo blokirao u tome. Takav razvoj događaja do sada – s uvijek teškom Nizozemskom kada je riječ o proširenjima – nije zabilježen. Ovaj presedan uslijedio je nakon što su Hrvatska i šefica Europske komisije Ursula von der Leyen inzistirale i uvjeravale Ruttea da ne blokira BiH. Proces lobiranja i pritisaka odvijao se u nekoliko faza. Ključna su bila dva trenutka – siječanjski posjet Sarajevu, kada su hrvatski premijer Andrej Plenković i Von der Leyen nagovorili krajnje skeptičnog Ruttea da krene s njima, te dogovor Plenković – Von der Leyen ili, preciznije, nagovor hrvatskog premijera da Komisija da pozitivno izvješće o BiH, bez kojeg odluka Vijeća ne bi mogla biti moguća.
U širem okviru, rat u Ukrajini stvorio je moment u Europskoj uniji da se promijeni politika proširenja, no ona nije automatizmom zahvatila i BiH. Ukrajina, Moldavija i Gruzija dobile su europsku perspektivu, odmah im je dan kandidacijski status i otvorile su pregovore, no za BiH to nije išlo tako. Gledajući malo dalje u prošlost, o europskom statusu i orijentaciji BiH prvi put počelo se razgovarati u Europskom vijeću tek 2016. godine – prije toga nije bilo spomena te države na tom tijelu, gdje se redovno susreću šefovi država i vlada članica Europske unije. No i zbog unutarnjih problema tema se vukla, iako je Hrvatska snažno zagovarala BiH. S početkom rata i promjenom raspoloženja otvorio se mali prostor da Hrvatska snažnije gurne BiH i to je – sada se vidi – dobro iskorišteno, prvo da dobije kandidacijski status, a onda i da se otvore pregovori.
Posjet Sarajevu u siječnju bio je važan koliko u meritumu, toliko i simbolično. Dogodio se na nagovor Plenkovića – Ursula von der Leyen otišla je u BiH kako bi se uvjerila da se radi na reformama i da bi Komisija dala pozitivno mišljenje, što je bio preduvjet za odluku Vijeća, a Rutte na nagovor Plenkovića i Von der
Leyen. Kasnije će se u nizozemskom parlamentu vidjeti kakav je dojam stekao tada i kako je branio poziciju da se otvore pregovori s BiH. Naime, stranka NSC u prijedlogu je tražila da premijer na odlasku Rutte blokira odluku o početku pristupnih pregovora s BiH, barem na šest mjeseci. On je tražio da ne podnesu taj prijedlog te konstantno apelirao argumentima da bi nizozemski veto diplomatski izolirao tu zemlju i bio bi štetan u pogledu drugih pitanja. NSC se također suočio s oštrim kritikama lijeve oporbe. Jesse Klaver (GroenLinks-PvdA) nazvao je prijedlog “neodgovornim” i “besramnim”. Na kraju je prijedlog NSC-a jedva odbijen, s vrlo malom razlikom u glasovima, a Rutte je tako ipak dobio mandat za zeleno svjetlo, no uz oštre uvjete o ispunjavanju kriterija.
Još je jedna runda političkog lobiranja i uvjeravanja odrađena na nedavnom kongresu Europske pučke stranke, kada se posebno radilo na nagovaranju Finaca, koji su također imali velike rezerve oko BiH, ali i drugih. Zadnji krug akcije dogodio se na samom summitu šefova vlada i država, jer su i dalje kod nekih država postojale nesigurnosti i skepsa oko (ne)ispunjavanja kriterija u Bosni i Hercegovini, pred kojom je sada zadatak da, uz ispunjavanje kriterija, provede izbornu reformu.
Pred Bosnom i Hercegovinom sada je zadatak da, uz ispunjavanje kriterija, provede izbornu reformu