U Zagrebu mrtva utrka SDP-ove koalicije i HDZ-a
Žarko Ivković
Da je uključivanje predsjednika Republike Zorana Milanovića u parlamentarne izbore iz temelja promijenilo odnose na političkoj sceni i uvelike utjecalo na raspoloženje birača, pokazuje i najnovije istraživanje provedeno u 1. izbornoj jedinici, koja prema novom zakonu pokriva veći dio Zagreba (Maksimir, Gornji i Donji grad, istočni dio Novog Zagreba, Peščenica, Žitnjak, Podsljeme i Trnje) te južni dio Zagrebačke županije (Velika Gorica, Kravarsko, Orle, Pisarovina, Pokupsko i Rugvica). Prije svega, potrebno je naglasiti da ni jedna anketa ne može točno odrediti izborni rezultat neke političke opcije te da one mjere raspoloženje birača u vrijeme kad su provedene, odnosno ankete pokazuju trend rasta ili pada podrške birača. Baš tako treba razumjeti i ovo istraživanje što ga je od 18. do 20. ožujka za Večernji list provela agencija “2x1 komunikacije” telefonskim anketiranjem 400 ispitanika koji sigurno izlaze na izbore, uz statističku pogrešku od 4,9 posto. Ta agencija upravo provodi istraživanja i u ostalim izbornim jedinicama te ćemo ih objaviti kako nam budu stizali rezultati.
Tko ne prelazi prag
Što kažu rezultati ankete u Zagrebu? Najviše glasova u 1. izbornoj jedinici trenutačno dobiva koalicija stranaka predvođena SDP-om – 29,50 posto. Biračima je već poznato da bi prvi na listi te koalicije, kad bi mu to Ustav dopuštao, bio Zoran Milanović, no kako je njegova namjera da se kandidira na ovim izborima neustavna, koaliciju nazvanu Rijeke pravde dolaze na toj bi listi trebao predvoditi Arsen Bauk. HDZ, čiju bi listu trebao voditi Andrej Plenković, ima podršku 27 posto birača, a na trećem je mjestu Možemo sa 10 posto glasova. Prva na listi te lijevo-zelene stranke je Sandra Benčić. Na prelazak praga u Zagrebu mogu računati i koalicija Most-Hrvatski suverenisti (7,75 posto), koju će predvoditi Marija Selak Raspudić, te Domovinski pokret (6,75 posto). U vrijeme ovog istraživanja još se nije znalo hoće li prvi na listi moguće koalicije DP-Pravo i pravda biti Mislav Kolakušić.
Ako bismo dobivene postotke pretočili u mandate, podjela bi izgledala ovako: SDP-ova koalicija i HDZ osvajaju po pet saborskih mandata, Možemo dva mandata (od čega je jedan siguran, a drugi bi mogao pripasti SDP-ovoj koaliciji), a koaliciji Most-Hrvatski suverenisti i DP-u pripao bi po jedan mandat.
Izborni prag ne prelaze Fokus (3 posto), Socijaldemokrati (1,50), HSU (1,50) i Radnička fronta (1 posto). Neodlučnih je bilo 12 posto ispitanika. Što pokazuju ovi rezultati, upitali smo Večernjakove političke analitičare.
– Upitno je koliko prve ankete nakon predsjednikove “kasetne bombe” mogu dobro pohvatati nove trendove. Dogodio se veliki šok, ali već sad polako počinje konsolidacija najjačih izbornih aktera – kaže nam Mate Mijić i dodaje: – U tom smislu, vjerujem da će se Možemo oporaviti od početnog šoka, pogotovo u prvoj izbornoj jedinici. Teško mi je povjerovati da će im se biračka podrška doslovno prepoloviti u odnosu na prošle izbore, a naročito ako uzmemo u obzir da bi ovaj put trebao biti nešto veći odaziv lijevih birača. Predsjednikov žustri verbalni obračun s premijerom i HDZ-om ostavit će dovoljno prostora Možemo da pokupe one birače koji vole umjereniju retoriku i pristojnije odnose u političkoj areni.
Dio glasova prelio se SDP-u
Prilika je za Možemo i to što će Milanovićeve poruke zasjenjivati sve ostalo što dolazi od SDP-ove koalicije, tako da će njima ostati otvoren put prema biračima koje zanimaju rješenja, a ne samo galama. DP naizgled ima dosta visok rejting, ali mogli bi ga zadržati najavljenim angažmanom Mislava Kolakušića upravo u prvoj izbornoj jedinici. To bi moglo ići izravno na štetu Karoline Vidović Krišto, koja je sličnoga profila, ali za razliku od Kolakušića nema iza sebe jaku listu etabliranog političkog aktera. Osim Kolakušića, njezine će glasove u određenoj mjeri odnijeti i Milanovićeve “rijeke pravde”.
Napomenuvši kako nema povjerenja u ankete s tako malim uzorkom, Tonči Tadić kaže:
– Zanemarimo li prilične manjkavosti ankete i veliku grešku, koja je vrlo važna pri računanju broja mjesta po D’Hondtu, čudi toliko nizak broj glasova za Možemo. Vjerojatno se
Mate Mijić: Predsjednikov žustri verbalni obračun s premijerom i HDZ-om ostavit će dovoljno prostora Možemo da pokupe one birače koji vole umjereniju retoriku
dio njihovih glasova prelio na SDP zbog Milanovića, što je i bila svrha njegove protuustavne diverzije. Glavni protivnik SDP-a je Možemo, a ne HDZ. Zanimljivo je i da su HDZ i SDP izjednačeni, s tim da HDZ nije ni počeo svoju kampanju. Ovo je početak kampanje kad se još osjeća utjecaj Milanovićeva skandaloznog istupa. S vremenom će to blijedjeti ili će on postati dosadan – uvjeren je Tadić i napominje kako je uzorak premali da bismo vidjeli uspjeh manjih stranaka, a i to je moguće.
Je li, osim Milanovića, na rezultate ove ankete utjecao i novi izgled 1. izborne jedinice, u kojoj više nema dijela zapada Zagreba i sjeverozapadnog dijela Zagrebačke županije? Sasvim moguće, jer na izborima 2020. godine u “staroj” 1. izbornoj jedinici HDZ je osvojio pet mandata, koalicija SDP-a tri mandata, platforma Možemo također tri mandata, a po jedan mandat izborili su DP, Most i Dalija Orešković (SSIP).