Čak će se i SAD teško obračunati s najvećim tehnološkim divovima
Američko ministarstvo pravosuđa zajedno s još 15 američkih država pokrenulo je u četvrtak tužbu protiv Applea tvrdeći da je proizvođač popularnog iPhonea monopolizirao tržište pametnih telefona i pri tome naštetio konkurenciji slabijoj od sebe te povećao cijene uređaja. Appleove dionice pale su nakon te objave za više od četiri posto.
Naviknuti na tužbe
To je još jedan pokušaj američke administracije da dovede u red ponašanje velikih tehnoloških kompanija koje već desetljećima ostvaruju nemoguće profite temeljene na strahovito brzom razvoju tehnologije. Apple se sada pridružio Googleu, Meti i Amazonu, prema kojima su isto stajalište imale i Trumpova i sada Bidenova administracija. Microsoft, prvi zaista globalni tehnološki gigant, ima cijelu povijest tužakanja, ne samo s državom nego s nizom suparnika u različitim sektorima. I uvijek je temelj isti – monopolizacija.
Najpoznatija je od ovih tužbi svakako ona s prijelaza stoljeća kada je američka vlada optužila Microsoft za nelegalno monopoliziranje tržišta internetskih pretraživača za njegov operativni sustav Windows, jer je tvrtka onemogućila uklanjanje njezina Internet Explorera te otežavala instaliranje i korištenje nekog od tada popularnih pretraživača kao što je bio Netscape ili softvera poput Jave. Okružni sud odlučio je da se
Microsoft mora razdijeliti u dvije kompanije, jednu koja će proizvoditi operativni sustav i drugu koja će izrađivati ostale softverske komponente. Microsoft se žalio pristajući promijeniti svoje ponašanje, a podjela kompanija na kraju nije odobrena. Iz najnovijeg primjera Applea vidimo da se malo toga promijenilo.
– Potrošači ne bi smjeli plaćati više cijene zato što kompanije krše zakone o zabrani monopola. Ako se to dopusti, Apple će samo nastaviti jačati svoj monopol na tržištu pametnih telefona – rekao je Merrick Garland, državni odvjetnik, o slučaju proizvođača iPhonea. Američko pravosuđe rezonira da Apple naplaćuje i 1599 dolara za jedan iPhone pri čemu ostvaruje veći profit od bilo koga drugoga u toj industriji, a pri tome naplaćuje i nizu svojih poslovnih partnera, od proizvođača softvera do kartičarskih kompanija, pa čak i vlastitom rivalu Googleu iz sjene na načine koji konačno utječu na cijenu i donose Appleu profit.
Poslovni je model Applea da nudi kupcima uređaje pri čemu on određuje praktički sve detalje o tome kako će taj uređaj funkcionirati i kako se može koristiti. Poznato je, recimo, da je softverski ekosustav za iPhone zatvoren, odnosno predložena aplikacija treće strane prolazi ekstenzivne procjene prije negoli se dopusti da se ona ponudi. Kod Googleova Androida radi se o bitno olakšanom procesu, a tu je i sam taj sustav otvorenog koda. Ministarstvo pravosuđa sada želi preinačiti takav poslovni model tako da korisnik ima više izbora oko toga kako će aplikacije funkcionirati u uređaju koji dolazi iz Applea.
”Ova tužba prijeti našem identitetu i principima koji Apple izdvajaju od ostalih u vrlo kompetitivnom tržištu. Ako ovo uspije, smanjit će našu sposobnost da stvaramo tehnologiju koja se od Applea očekuje, gdje se hardver, softver i usluge preklapaju”, poručuju iz Applea. No tužbu podupire i Bijela kuća, iz koje se poručuje da se podupire pravedna i robusna primjena zakona o monopolizaciji. I ovdje se iz američkog pravosuđa javljaju ideje o podjeli ili smanjenju Appleove veličine.
Posebno se podvlači pet primjera kod kojih Apple koristi mehanizme kojima se sprečavaju tehnologije koje bi povećale konkurenciju na tržištu pametnih telefona. To su superaplikacije, aplikacije za igranje u oblaku, aplikacije za komuniciranje, pametni satovi i digitalni novčanici. I to se radi tako da se otežava funkcioniranje konkurentskih aplikacija za komuniciranje ili su prakse kod Appleove platforme za skidanje aplikacija takve da štete konkurentskim platformama za streamanje igara.
Recimo, Apple se optužuje da je teško povezati iPhone s pametnim satovima konkurencije, a bankama i financijskim institucijama blokira se pristup sustavu za plaćanje na dodir pa profit većinom zadržava sebi. No ono što zapravo smeta američkoj administraciji jest što Apple, prema procjenama, ima čak i više od polovine američkog tržišta, prema nekima i 75 posto. Pa se pozivaju na jedan e-mail Stevea Jobsa još iz 2011. godine kojemu, prema ovome, “nije bilo zabavno” gledati kako korisnici lako prelaze s iPhonea na Androide te je odredio da se “natjera” razvojne programere i studije da naplatu svojih i za svoje aplikacije obavljaju putem Appleova platnog sustava kako bi se njih i korisnike zadržalo na iPhoneu.
Ogromna kompanija
Samo pravosuđe nije konkretiziralo što treba učiniti da se Apple u ovome spriječi. S time da kompanija koju vodi Tim Cook ima iskustva, tuže ih i u Europi i u Japanu, Južnoj Koreji, kao i korporacije poput Epic Gamesa, proizvođača igara. Vjerojatno ni američki sudac neće znati što sve poduzeti da se “obnove konkurentni tržišni uvjeti na koje je utjecalo Appleovo nezakonito ponašanje”. Ili kako spriječiti Apple da ne kontrolira distribuciju aplikacija, ugovore i korištenje sučelja kako bi omeo konkurenciju. Kako se uopće boriti protiv kompanije koja bi, da je država, po vrijednosti bila sedma na svijetu i ispred koje bi bile samo najveće svjetske ekonomije, a godišnje prihoduje više od Katara?
Ova tužba prijeti našem identitetu i principima koji Apple izdvajaju od ostalih u vrlo kompetitivnom tržištu, govore iz kompanije