Zvani Roštilj, vođa bande u obezglavljenom Haitiju

Henryja kao uvjet za deblokadu, no nakon što je Henry zatražio inozemnu vojnu pomoć, Chérizier je odustao od prvog zahtjeva i zamijenio ga onim o amnestiji za zločine koje su počinili on i drugi članovi G9. No dobio je odbijenicu. Navodno je tražio i mjesta u vladi. Otkako je 2021. predsjednik Moise ubijen u atentatu, haićanske bande kao da su puštene s lanca. Politički analitičari tumačili su da su šefovi bandi zaključili da je jedini način da se održe taj da upravljaju nekim važnim stupnjem političke moći. Kad je u Port-au-Princeu eskaliralo nasilje, Chérizier je rekao da samo želi pomoći da nacija izađe iz krize. Ne bježe od nasilja. Nacionalna mreža za obranu ljudskih prava Haitija objavila je izvješća u kojima se nabraja masovno silovanje žena i djevojčica u Cite Soleilu, a Chériziera se navodi kao nalogodavca ubojstva i paljenja domova u više navrata diljem zemlje.

Pisalo se da je u svibnju 2021. Chérizier bio ranjen tijekom pucnjave sa suparničkom skupinom. No, Liječnici bez granica demantirala je glasine da je primio liječničku pomoć u njihovoj bolnici. Organizacije za ljudska prava upozoravale su da taktika G9 uključuje nasumično ubijanje civila, sustavno silovanje, pljačku i paljenje sela te otmice. Mještanka iz siromašne četvrti Cite Soleil u travnju prošle godine ispričala je da su je zaustavili članovi G9 kad je išla kući sa svojom sestrom. Vidjela je kako su spalili tijela na ulici, a nju i njezinu sestru više su puta silovali. Nagađalo se da je predsjednik Moise bio povezan s G9 i štitio njegove članove. U istrazi masakra u Bel Airu i Cite Soleilu upozoravalo se da su se službenici haićanske nacionalne policije oglušili na naredbe i da je u masakrima korištena i policijska oprema. Chérizier, kojeg su šefovi u policiji otpustili jer nije spriječio masakr, branio se da je spavao kad je napad počeo. Neki Haićani tvrde da je predsjednik Moise odgovoran za masakre, koristeći Chérizierovu bandu za represiju protiv vladinih disidenata. Chérizier je sredinom 2021. objavio da će G9 povesti oružanu revoluciju protiv poslovnih i političkih elita. Oslobodit će Haiti od “opozicije, vlade i haićanske buržoazije”, izjavio je lokalnim medijima okružen članovima bande koji su u rukama držali mačete i vatreno oružje.

– Borimo se za drukčiji Haiti koji nije samo za pet posto ljudi koji drže sve bogatstvo, već novi Haiti gdje svatko može imati hranu i čistu vodu, pristojnu kuću za život, Haiti iz kojeg nećemo morati odlaziti – rekao je u intervjuu za Al Jazeeru 2021. Chérizier se voli uspoređivati s povijesnim ličnostima poput Nelsona Mandele i Fidela Castra. Želi da se na njega gleda kao na revolucionara koji će redistribuirati bogatstvo. Javno je zatražio Moiseovu ostavku tjedan dana prije atentata, pozivajući na “nacionalni dijalog”. Nakon atentata predvodio je povorku građana koja je oplakivala Moisea i zazivao što hitniji pronalazak počinitelja. Početkom ožujka ove godine G9 organizirao je najveći bijeg iz zatvora u povijesti Haitija i pokrenuo napade diljem zemlje, uključujući pokušaj opsade međunarodne zračne luke Toussaint Louvertur kako bi uhvatili šefa haićanske policije i vladine ministre te spriječiti povratak premijera Ariela Henryja na Haiti iz posjeta Keniji. Chérizier je preuzeo odgovornost za napade i rekao da je cilj bio zauzeti ključne vladine institucije i svrgnuti premijera Henryja te preuzeti vlast na Haitiju. – Ako Ariel Henry ne odstupi i međunarodna zajednica nastavi podržavati njega, oni će nas odvesti izravno u građanski rat koji će završiti genocidom – rekao je. Novinarka Danica Coto imala je priliku uživo razgovarati s Roštiljem sredinom 2019. godine. U reportaži za AP navela je da ga u glavnom gradu gledaju kao heroja kojeg prate gomile stanovnika koji ga smatraju svojim zaštitnikom. – Bande se množe jer je vlada slaba – rekao joj je haićanski državni odvjetnik Paul Eronce Villard. Naoružane bande, ponekad povezane s korumpiranom policijom, za koje se vjeruje da ih financiraju lokalni političari i poslovni ljudi, međusobno se bore za kontrolu nad unosnim tržnicama Port-au-Princea i zarađuju od reketarenja, prodaje droge i oružja. U bazi Delmas 6 u siromašnoj četvrti Port-au-Princea Lower Delmas šef je bio Chérizier koji se opisao kao vođu zajednice koji dijeli novac stanovnicima kada su u potrebi, čisti smeće s ulica i štiti susjedstvo od suparničkih bandi.

Chérizier se voli uspoređivati s povijesnim ličnostima poput Nelsona Mandele i Fidela Castra. Želi da se na njega gleda kao na revolucionara koji će redistribuirati bogatstvo

Na desnoj podlaktici ima tetoviranu policijsku značku. – Chérizier spava danju, a noći provodi tražeći neprijatelje po ulicama. Provodi noćni policijski sat i ima malu vojsku stražara koji bubnjevima upozoravaju stanovnike da se približavaju suparničke bande. – Nijedno od te djece nema budućnost. Za deset godina imat će oružje u rukama – rekao je novinarki pokazujući djecu na ulici. – Nikada ne bih masakrirao ljude iz iste društvene klase kojoj pripadam i ja – rekao je. U Haitiju se i dalje broje mrtvi. Građani se žale na sve alarmantniji nedostatak hrane i medicinske skrbi. Boje se izlaziti iz kuća. Grad kao da je odcijepljen jer se ne možete ući i izaći cestom, aerodrom je zatvoren, a ulazak i izlazak morem velik je sigurnosni izazov.