Problematična je “autocesta kroz grad”, ali i Vukovarska, Ilica, Savska, redom pravci koji su, ističe Husinec, pod većim opterećenjem, a usto se na njima češće stisne gas

najmanje je smrtno stradalih u posljednjih deset godina.

– Statistika na europskoj razini pokazuje da je u prometnim nesrećama prosječno 4,6 poginulih osoba na sto tisuća stanovnika. U Zagrebu je pak 1,8 poginulih na sto tisuća, što je više nego upola manje u odnosu na EU prosjek. Prije svega, potrebno je zahvaliti našim vozačima, putnicima u prometu i pješacima koji su podigli razinu prometne kulture te poštivanja ograničenja i propisa na zaista veću razinu u odnosu na prijašnju, što sada pokazuju i rezultati – ističe Krešimir Mišić, voditelj službe prometne policije u PU zagrebačkoj.

Ipak, policija je detektirala brojne takozvane crne točke u prometu, a riječ je ponajprije o raskrižjima na kojima se dogodio najveći broj nesreća. Pa su tako u 2023. čak 33 sudara bila na raskrižju Slavonske avenije i Ulice Hrvatske bratske zajednice, odnosno na raskrižju kod fontana. Najčešća vrsta prometne nesreće je bočni sudar, a najviše nesreća dogodilo se zbog nepoštivanja prednosti prolaza.

Na neslavnoj listi drugo mjesto zauzelo je raskrižje Zagrebačke ceste i Zagrebačke avenije na zapadu metropole, gdje je bilo 29 prometnih nesreća, isto redom bočnih sudara. Tek jedna nesreća manje dogodila se na crnoj točki istoka grada, na raskrižju Branimirove i Heinzelove ulice. Ondje je pak najčešći uzrok neprimjerena brzina, a nisu rijetki ni lančani sudari.

Općenito, Ljubljanska, Zagrebačka, odnosno Slavonska avenija ili popularna autocesta kroz grad, baš kao i Vukovarska, Branimirova, Ilica i Savska, ceste su s najvećim brojem nesreća, a stalni sudski vještak za promet Goran Husinec ističe kako je razlog to što je riječ o pravcima pod većim opterećenjem i na kojima se vozi brže.

– Slavonska je jedna od najprometnijih ulica u Hrvatskoj. Puno je i dodirnih točaka na raskrižju s Ulicom hrvatske bratske zajednice, a pritom nepregledno od zidića koji ih omeđuju pa kada netko prođe kroz crveno svjetlo, drugi vozač više ne može spasiti situaciju. Najčešći su sudari pod kutom od 90 stupnjeva, odnosno bočni. Nažalost, sve je u ljudskom faktoru, moramo paziti da nitko ne prođe kroz crveno, ne smijemo hvatati zeleno pa ubrzavati kroz žuto, nego u tom trenutku zakočiti i stati – smatra prometni stručnjak.

Da za nesreće nisu krive ceste, već vozači, slažu se obojica sugovornika, a Mišić ističe kako je Zagreb uspornicima i drugim metodama uspješno smanjio briznu kretanja vozila, što je, dodaje, jedan od glavnih načina za smanjenje broja nesreća.

– Važno je da vozači obrate pozornost na to da najveća dopuštena brzina prometnim znakom nije ona idealna kojom bismo se trebali kretati cestama, pogotovo kada su u blizini škola, vrtića i drugih sličnih institucija – napominje. Apelira stoga da u osjetljivim zonama, poput onih kod škola, vozači smanje brzinu na 30 kilometara na sat jer je dokazano, navodi, da su pri toj brzini nesreće sa smrtnim ishodom i teškim posljedicama puno rjeđe. Za one koji se toga ne budu pridržavali policija i gradske službe, osim kazni, pripremaju i druga rješenja. Pored uspornika, u posljednje vrijeme pribjegava se i novim metodama.

– To su “šikane”, odnosno dijelovi cesta na kojima je vozač prisiljen ići lijevom stranom kolnika pa imamo ugrađen pješački otok, recimo sa stablom, nakon kojega mora na desni kolnik, odnosno prisiljen je promijeniti smjer kretanja i samim time je onemogućen voziti brže od ograničenja – objašnjava Mišić. Takva su rješenja već postavljena oko Jaruna te u Vatikanskoj ulici u Novom Zagrebu nakon nesreće u siječnju u kojoj je vozač naletio na djevojčicu u blizini dječjeg vrtića.

Ključan je videonadzor

Smanjenju brzina pomažu i kružni tokovi, a za velike prometnice Husinec ključnim ističe kamere. – Kazne nisu preblage, problem je izvjesnost kažnjavanja, jer oni vozači koji se odluče proći kroz crveno smatraju da je vrlo mala šansa da će biti kažnjeni. Danas je tehnologija napredna, sva ta raskrižja trebala bi imati videonadzor, automatsko snimanje onoga tko prođe kroz crveno pa bi puno više ljudi pazilo – objašnjava. Tome bi, dodaje, mogla pridonijeti i najavljena implementacija Centra za upravljanje prometom.