Bajke Ivane BrlićMažuranić ravne su “Gospodaru prstenova” ili “Igri prijestolja”

Svih osam “Priča iz davnine” prvi put objedinjeno u stripu

U godini u kojoj obilježavamo okruglu, 150. obljetnicu rođenja Ivane Brlić Mažuranić, rođene davnog 18. travnja 1874. godine, toj velikoj hrvatskoj spisateljici posvećen je niz kulturnih događanja – posebice u njenu Slavonskom Brodu, gradu u kojem nije rođena, ali kojim je duboko obilježena. Jedna od takvih manifestacija bit će i predstavljanje stripa “Priče iz davnine” u izdanju udruge Stripforum, koje će se 20. travnja održati u Kući Ivane Brlić Mažuranić. Taj veliki pothvat prevođenja svih osam “Priča iz davnine” u medij stripa inicirao je osnivač Stripforuma Mladen Novaković, scenarij je napisao Davor Špišić, a za crteže zaslužan je umjetnik Tomislav Košta.

Prvi strip u NDH

Na 204 stranice, u tvrdom uvezu, našle su se tako, prvi put u hrvatskoj povijesti, sve “Priče iz davnine” u stripu, redom, “Kako je Potjeh tražio istinu”, “Ribar Palunko i njegova žena”, “Regoč i Kosjenka”, “Šuma Striborova”, “Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica”, “Lutonjica Toporko i devet župančića”, “Sunce djever i Neva Nevičica” te “Jagor”. – Rodom sam iz Slavonskog Broda, koji je neraskidivo povezan s Ivanom Brlić-Mažuranić i odmalena sam se susretao s njenim pričama. I ranije sam čitao, posebice sam volio stripove, ali sjećam se da sam u prvom razredu osnovne škole na poklon dobio “Priče iz davnine” i da je to bila prva prava knjiga koju sam u životu pročitao – govori nam Mladen Novaković iz Stripforuma, urednik i popularne Večernjakove Strip revije. Kao velikoga ljubitelja stripa oduvijek ga je kopkalo zašto nikome nije palo na pamet da prema “Pričama iz davnine” napravi strip. – Likovi su zanimljivi, priče nisu preduge i knjiga je zaista stripična. Uvijek mi se činilo da je to vrijedilo prenijeti u strip. I tako je ta misao godinama ostala negdje u meni, ali budući da se dugi niz godina nisam previše bavio stripom, već svojom profesijom fizikom, tek kasnije saznao sam da su se u tom pothvatu neki već okušali. Još tamo 1945. godine, u vrijeme NDH, u Zabavniku je u obradi Norberta Neugebauera i crtežu Waltera Neugebauera izašlo nekoliko nastavaka priče “Jaglenac i Rutvica”. Baš mi je bilo žao što to onda još nije nacrtano do kraja. Neugebaueri su bili svjetski autori, vrhunski majstori stripa. Međutim, Zabavnik je, kao i sve NDH novine, poslije poraza i dolaska partizana prestao izlaziti sa 103. brojem. A negdje potkraj osamdesetih, i to upravo u Večernjem listu, u obliku pasica, pojavio se strip koji je crtao Krešo Zimonić – “Šuma Striborova”. Nakon toga izašao je još jedan strip, mislim “Ribar Palunko”, a onda sam nekad kasnije saznao da su u Radosti još objavljeni “Regoč” i “Kako je Potjeh tražio istinu” – prepričava nam Novaković, koji nikada nije odustao od ideje da na jednom mjestu, odnosno u jednom stripu, okupi sve “Priče iz davnine”. Kada je, kako kaže, početkom 2000ih godina napokon pronašao vremena da se počne aktivno baviti stripom te postane ozbiljni kolekcionar, sa skupinom je istomišljenika osnovao Stripforum s kojim su namjeravali ponovno izdavati i neke od novinskih stripova koji su tijekom godina bili izgubljeni i zaboravljeni. Jedan od takvih projekata bila je i objava knjige spomenutih “Priča iz davnine” Kreše Zimonića sa sva četiri stripa koja je napravio, a koja je objavljena 2013. godine. – Promocija je bila u travnju 2013., također u Slavonskom Brodu, a knjiga je bila vrlo dobro prihvaćena i brzo se rasprodala. Nije to bila velika naklada, riječ je bila o nekih 500 primjeraka, ali brzo su nestali s polica. Međutim, i dalje sam bio nezadovoljan time što se tu radilo o samo četiri priče. A nakon što smo u međuvremenu u nakladi Stripforuma uspjeli producirati i “Čudnovate zgode šegrta Hlapića” u stripu, krenuli smo razmišljati o tome da pronađemo nekoga s modernim grafičkim izrazom tko bi mogao obraditi svih osam “Priča iz davnine”. Odlučili smo se stoga za Tomislava Koštu, jako dobrog crtača iz Zadra, koji je rado prihvatio tu ulogu, dok je Davor Špišić, moj prijatelj i spisatelj, pripremio sve priče. Na ovom smo projektu zatim polako radili godinama – kaže Novaković, dodajući kako se nada da će nakon brodske promocije knjigu predstaviti u Zagrebu te Ivaninu rodnom Ogulinu.

Snažni ženski likovi

Svoje, osobne razloge, zbog kojih je objeručke prihvatio rad na “Pričama iz davnine” ima i autor scenarija stripa Davor Špišić, koji je, veli, “od djetinjstva navučen na priče Ivane Brlić-Mažuranić”. – Moja ljubav prema Ivani Brlić-Mažuranić počela je najprije usmenom predajom. U njen svijet mašte ušao sam kroz priče svoga dede Pave, krojača, koji mi je još dok sam bio klinac, pričao “Čudnovate zgode šegrta Hlapića”. Odmah me privukao taj dječak, malen kao lakat, a hrabar kao zmaj. No, poslije, kako sam odrastao, u toj sam priči prepoznao i neke druge elemente, uvidjevši Hlapića kao superjunaka koji štiti slabije od sebe, jako je senzibilan prema društvenoj nepravdi... Preko Hlapića sam dakle došao i do “Priča iz davnine”, a koje, odgovorno tvrdim, da su napisane na nekom od velikih svjetskih jezika, danas bi spadale u veliku europsku i svjetsku literaturu, i bile smatrane ravnim uspješnicama poput “Gospodara prstenova” ili “Igre prijestolja” – priča nam Špišić, koji Ivanu Brlić-Mažuranić naziva “majkom naše tamne bajke”. Na nekoj prvoj, avanturističkoj ravni, punoj fantasyja, uzbuđenja, vitezova, zmajeva i bitaka, tvrdi Špišić, “Priče iz davnine” zadovoljavaju i najneobuzdaniju djetinju maštu. No, vratimo li im se kao odrasli ljudi, kao i u “Hlapiću”, i u njima ćemo pronaći i iščitati neke nove, dublje i mračnije slojeve. – Kasnije, ponovno čitajući te priče, uvidio sam društvenu tamu te žene, koja je, danas možemo o tome nagađati, bila okovana društvenom etiketom, očigledno zarobljena u mizoginom braku, a od toga je bježala u svijet mašte. I kada sam pisao ovaj scenarij, shvatio sam koliko je zapravo u njenim bajkama snažnih žena. Ta ženska lica puna su ne samo ljubavi i empatije, već su zaista rudarski izdržljive pod svim nepravdama koje ih jako često snalaze, kao i Ivanu, upravo u vlastitim obiteljima. Koliko god one govorile o nekim najgorim ljudskim osobinama, o bratoubojstvima, pohlepi ili predatorstvu, iz svih tih bajki isplivava niz ženskih snažnih likova, koji mogu stati rame uz rame sa suvremenim heroinama – zaključuje Davor Špišić. •

Promocija “Priča iz davnine” scenarista Davora Špišića i crtača Tomislav Košte održat će se 20. travnja u Slavonskom Brodu