Iskapanjem grobova otkriveni ostaci žena s oružjem i ranama iz bitaka Mit ili stvarnost? Drevne amazonske ratnice možda su doista postojale
U grčkoj mitologiji Amazonke su bile neustrašive žene ratnice koje su živjele na rubu poznatog svijeta, no čini se da iza legendi stoji i tračak povijesne istine.
Heraklo je u jednom od svojih 12 zadataka morao ukrasti čarobni pojas amazonske kraljice Hipolite, a Ahilej je ubio još jednu kraljicu, Pentezileju, da bi se zaljubio u nju kad joj je ugledao lice.
Ratoborne kćeri boga Aresa i nimfe Harmonije prvi je u svojim djelima opisao Homer u osmom stoljeću prije Krista.
Imale svoju državu
Amazonke su, kaže legenda, imale svoju državu na obalama maloazijske rijeke Termodonta u Kapadociji, ili na Kavkazu, a često su provaljivale na zapad, pa i u Grčku. Muškarci su u njihovoj državi živjeli kao robovi, dok su se one bavile lovom, odgajanjem kćeri i ratom. Jednom godišnje dolazile su u dodir s muškarcima iz drugih naroda da im ne izumre rod. Dok su se nasljednicama veselile, mušku, bezvrijednu djecu hladnokrvno su ubijale. Jednaku hladnokrvnost pokazivale su pri sakaćenju vlastitog tijela: rezale bi ili spaljivale desnu dojku, kako im ne bi smetala pri napinjanju luka.
Ove nomatkinje koje su jahale konje i mahale lukom, koje su se borile i lovile poput muškaraca, dugo su bile obavijene velom mitova, ali arheolozi otkrivaju sve više dokaza da su doista postojale.
Iskapanja grobova unutar nekropole iz brončanog doba u Nakhchivanu u Azerbajdžanu otkrila su da su žene pokapane s oružjem kao što su vrhovi strijela oštri kao britva, brončani bodeži i buzdovani, kao i nakit.
Arheolozi su zaključili da bi to mogle biti Amazonke koje su živjele prije 4000 godina. Ove zastrašujuće žene bile su poznate po svom društvu bez muškaraca i po svom junaštvu na bojnom polju, posebno s lukom i strijelom.
“To pokazuje da postoji istina iza mitova i legendi antičke Grčke”, rekla je povjesničarka Bettany Hughes za Observer.
Ona je dodala da su dokazi još važniji u kombinaciji s ranijim nalazima. U Rusiji su 2019. pronađeni ostaci četiriju ratnica pokopanih s vrhovima strijela i kopalja, a 2017. armenski arheolozi otkrili su ostatke žene za koju se činilo da je umrla od ratnih ozljeda, jer joj je u nozi bio zakopan vrh strijele. Početkom 1990-ih u blizini kazahstanske granice pronađeni su ostaci žene pokopane s bodežom.
“Civilizacija se ne sastoji od jednog groba. Ako govorimo o kulturi koja prelazi Kavkaz i stepu, kao što su govorili svi stari, očito su vam potrebni drugi ostaci”, rekla je Hughes.
Neki od kostura otkrivaju da su žene često koristile lukove i strijele.
“Njihovi su prsti iskrivljeni jer su koristile strijele. Promjene na zglobovima ne bi se dogodile samo od lova. To je neka vrsta stalne prakse. Ono što je također vrlo uzbudljivo jest da su na kostima vidljivi jasni dokazi da su puno vremena provodili u sedlu. Ženske su zdjelice u osnovi otvorene kada jašu konje. Njihove su kosti oblikovane njihovim stilom života,” istaknula je Hughes.
Napomenula je da među nakitom ima i ogrlica od karneola: “Karneol je poludragi kamen. Često to vidite kod visoko rangiranih svećenica ili božica. Dakle, to je znak žena sa statusom, kao i buzdovani.”
U borbi pokrivale lice
Nalazi će biti otkriveni u novoj dokumentarnoj seriji “Treasures of the World”, koja će biti emitirana u travnju. U jednoj od epizoda Hughes se fokusira na dio svijeta koji je stoljećima bio svjedokom nestajanja starih i stvaranja novih kultura i civilizacija. Na području gdje su trgovački putovi spajali Aziju i Europu autorica slaže komadiće dokaza koji izranjaju iz zemlje.
Hughes posjećuje planinsko selo Khinalig na Velikom Kavkazu, najviše naseljeno mjesto u Europi. Navodi da je selo toliko udaljeno da se čini izgubljenim u vremenu, a nigdje se drugdje ne govori lokalni jezik.
Ondje postoji naselje još od brončanog doba, a neki od njegovih 2000 stanovnika pričaju da su se u davna vremena njihove žene maskirale u muškarce sa šalovima. Priče su to koje se prenose generacijama, piše The Guardian.
Povjesničarka je podijelila drevne priče o Amazonkama.
“Rekli su da su se sve njihove bake borile, dok su muškarci čuvali stada. Žene su uvijek pokrivale svoja lica kad su se borile, upravo onako kako to navode drevni izvori, tako da se nije znalo jesu li žene ili muškarci”, zaključila je Hughes.
Prvi svjetski zabavni park inspiriran svijetom poznate japanske mange i animirane serije Dragon Ball (Zmajeva kugla) bit će izgrađen u Saudijskoj Arabiji, najavio je promotor ovog kolosalnog projekta. Nije naveden planirani datum otvaranja zabavnog parka koji će se prostirati na površini od 500.000 četvornih metara ni njegova cijena, kao što je inače slučaj s turističkim megaprojektima u Saudijskoj Arabiji. Smješten u Qiddiyi, u blizini glavnog grada Rijada, park će sadržavati sedam različitih područja iz svemira Dragon Balla, tridesetak atrakcija kao i hotele i restorane, navodi se u priopćenju za javnost investicijske tvrtke Qiddiya, koje je također objavio studio Japanese Toei Animation, producent animiranih filmova iz franšize.
Novi grad Qiddiya jedan je od faraonskih projekata programa Saudijske Arabije “Vizija 2030” za razvoj turizma na njezinu teritoriju.
Smrt tvorca Dragon Balla Akire Toriyame 1. ožujka u dobi od 68 godina izazvala je val emocija diljem svijeta, odražavajući golemu popularnost njegova rada. Dragon Ball, jedna od najprodavanijih manga svih vremena, prvi je put objavljen u strip-magazinu Weekly Shonen Jump 1984. i kasnije je bio adaptiran za filmove, videoigre i televizijske emisije koje su se prikazivale u više od 80 zemalja.
Dokazi upućuju da iza priča o nomatkinjama koje jašu konje i mašu lukom i strijelom stoji i tračak povijesne istine