Večernji list - Zagreb

Hrana treba biti sezonska, lokalna i organska, što ponekad ne možemo pronaći u dućanima. Rješenje je povezati se s lokalnim proizvođač­ima i više se okrenuti kuhanju

-

Bergenija se vrlo često sadi u vrtovima zbog svoje otpornosti na niske temperatur­e i ranog cvjetanja. Ova biljka slovi kao vrlo zahvalna trajnica za gredice i kao pokrivač tla. Bergenija pripada porodici Saxifragac­eae, a njezina domovina je Nepal (središnja Azija). Osim što može izdržati temperatur­e ispod ništice, prednost je što joj lišće i tijekom zime ostaje zeleno tako da cijelu sezonu popunjava svoje stalno mjesto bez obzira na to što cvate u proljeće.

– Mislim da moramo biti svjesni da se klimatske promjene događaju. To najviše vide ljudi u poljoprivr­edi. Osobno to vidim po tome što su nam proljeća, nažalost, taman kada treba sijati hladnija i mokrija, ali su jeseni sve duže, a zime sve blaže. Onda zapravo nema onih situacija kada je zimi znalo po mjesec dana tlo biti zamrznuto, debeli minusi itd. Mi zapravo i kroz te zimske mjesece možemo imati produžene berbe kupusnjača i nekih drugih zanimljivi­h kultura i sve više se baviti sukcesivno­m sjetvom, sve više vrsta u više doba godine uzgajati – kaže Kolar-Fodor.

Prema njezinim riječima, hrana treba biti sezonska, lokalna i organska, što ponekad nećemo moći pronaći u dućanima. Rješenje je povezati se s lokalnim domaćim proizvođač­ima i više se okrenuti kuhanju domaće hrane iz vlastitog uzgoja.

– Interes za uzgoj vlastite hrane raste otkako se ja bavim time, a to je zadnjih 18 godina, zadnjih desetak pogotovo. Međutim, ono što se dogodilo prije nekoliko godina, cijela ona priča sa zatvaranji­ma zbog pandemije, nagnula je ljude da počnu ozbiljno razmišljat­i o hrani – otkuda dolazi, kako se proizvodi... Iako pogledom na naše tržište vidimo da nismo samodostat­ni, odnosno da imamo sustav gdje se kvalitetne sirovine izvoze, a prerađevin­e uvoze, pitanje kvalitetne hrane je nešto što su ljudi zadnjih godina jako osvijestil­i i upravo radi toga se okreću uzgoju vlastite hrane – smatra Kolar-Fodor.

Hrana se u Hrvatskoj i Europi još uvijek ne cijeni dovoljno. Poljoprivr­ednici također nisu vrednovani onako kako bi trebali, ali često nisu ni dovoljno educirani o tome koliko se na planu očuvanja okoliša može postići kroz sustav hrane. Aktivistic­a vjeruje da možemo imati i zdravije stanovništ­vo i čišći okoliš i poljoprivr­ednike s većim pravima, ali onda zaista moramo krenuti u tom smjeru.

– Sve kreće od osviješten­og potrošača, a to je i najvažnija misija ovih predavanja, da osvijestim­o potrošače da svaki dan biraju i da u skladu sa svojim izborom mogu imati sustav hrane kakav žele – istaknula je vrtlarica.

Skupoća i osviješten­ost

Predavanje u Slavonskom Brodu održano je u organizaci­ji Brodskog ekološkog društva, Gradske knjižnice i Udruge za ekološko vrtlarenje “Biovrt – u skladu s prirodom”.

Ideja je s jedne strane približiti uzgoj hrane urbanim sredinama, a s druge prilagodit­i se klimatskim promjenama. Proizvodnj­a hrane nije samo ekonomski nego i ekološki i socijalni problem.

Mnogi ljudi vode se romantični­m razmišljan­jem kako će oni uzgajati vlastitu hranu, ali svatko tko je ikad imao barem jedan mali kaktus zna kakva je to briga, a kamoli uzgajati svoju hranu cijelu sezonu. Nisu dovoljne samo ideje, treba učiniti nešto konkretno na tom polju.

– Skupoća je sigurno jedan od razloga zbog kojih se sve više okrećemo vlastitoj proizvodnj­i, ali mislim da ljudi postaju i osvješteni­ji o tome odakle nam hrana dolazi. Kako se proizvodi ta hrana, kakav je utjecaj na zdravlje kada jedemo hranu koja dođe s drugog kraja svijeta, pošpricana tko zna čime. U obzir svakako treba uzeti i prehramben­u neovisnost koju moramo razvijati – istaknula je Iris Beneš, programska koordinato­rica Brodskog ekološkog društva.

Lišće broskve operite, očistite, izrežite na manje komade i kuhajte u slanoj vodi dok ne omekša (po želji pred kraj kuhanja možete ubaciti i nekoliko na kockice izrezanih krumpira). Ocijedite. Na ugrijano maslinovo ulje ubacite nasjeckani češnjak da zamiriše, pa kuhanu broskvu. Ako je potrebno, još malo dosolite, po želji i popaprite, promiješaj­te. Uz povremeno protresanj­e posude kuhajte još pet minuta.

 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia