Karlovčani zaustavili Aglomeraciju i traže hitnu reviziju radova u Zvijezdi
metara zbog čega su popucali temelji i zidovi, a kuće su se počele slijegati. U toj su ulici zgrada karlovačkog Veleučilišta, zgrada Kamod koja je novoizgrađena te objekti iz kojih su se stanari iselili zbog nesigurnosti.
Iz Vodovoda i kanalizacije na sastanku su rekli i da su radovi u Draškovićevoj, Gambonovoj i Bencetićevoj ulici obustavljeni još 8. ožujka odlukom nadzora dok se ne utvrdi siguran način izvođenja te da se priprema postupak javne nabave za angažiranje neovisne stručne revizije koja će proučiti projekt i dati odgovore što se dogodilo i kako dalje. Iz Vodovoda ću obećali da će sve daljnje informacije o reviziji komunicirati s građanima.
– Neće biti radova do revizije, odnosno geomehaničkih istraživanja koja će reći što je do sada bilo i može li se tako dalje. To je zaključak s kojim možete mirni doma – poručio im je gradonačelnik Damir Mandić koji je na sastanku odbacio tvrdnje o devastaciji karlovačke gradske jezgre.
– Za štete u Zvijezdi vlasnicima smo dali upute o prikupljanju dokumentacije o nastaloj šteti, upućeni su i na police osiguranja, a i sve smo lokaciji obišli. Ulagač snosi solidarnu odgovornost za isplate odšteta s izvođačem GIP Pionir. Dakle, neće izvođač imati građane protiv sebe, nego Grad Karlovac. U Gradu ćemo novac osigurati, ali će se Grad suditi s izvođačem, ako ga on izigra, a ne vi, građani – poručio je sa sastanka gradonačelnik D. Mandić. Pozdravio je i najavu stanara Zvijezde da će oštećenja na objektima prijaviti tijelima EU koja financira taj komunalni projekt.
Ima drugačijih načina
– Prvi ću nas sve prijaviti Europskoj komisiji. Nemamo što skrivati. Pozivam vas da dođete i pogledate dokumentaciju koja postoji o projektu – dodao je Mandić. Stanari Gaze izrazili su zadovoljstvo obećanjem da se aglomeracija zaustavlja dok se ne obavi revizija i pronađe način na koji će se komunalni radovi odraditi bez oštećenja građevina.
– Struka zna pravi način i mora ga reći, jer on sigurno postoji. Nije ovo prvi put da se radi kanalizacija u Zvijezdi i na Gazi i nikada do sada nije bilo ovakvih katastrofalnih oštećenja. Zajmom Svjetske banke 1997. u Kraševoj je ulici izgrađen kolektor na istoj dubini od šest metara, a da pri tome nije oštećena niti jedna zgrada. Danas je više oštećenih od zgrada koje nemaju oštećenja. Također, kroz ISPA projekt rađen je kolektor u Tkalčevoj ulici na Gazi na čijem se početku nalazi kuća minirana u ratu, koja je potkolčena gredama da se ne uruši. Pored nje je izgrađen kolektor na dubini od šest metara, a da se ruševina nije pomakla za milimetar. Dakle, postoje načini, samo ih treba odabrati – podsjetio je Milan Medić. Dodao je i da je stanarima nepojmljiva retorika da su oštećenja u Zvijezdi očekivana i da su za njih krivi i sami stanari.
Kajtazi: Važna je i elektrifikacija romskih naselja, na čemu se sada također ubrzano radi i u suradnji s HEP-om
u toj jedinici lokalne samouprave. – Do sada je putem tog programa, uključujući i danas dodijeljene ugovore, sufinancirana provedba 54 projekta s 2,37 milijuna, od čega je u 2024. osigurano 1,35 milijuna eura, čime će se financirati aktivnosti oko izgradnje, nadogradnje, rekonstrukcije, obnove, modernizacije i adaptacije građevina iz područja komunalne, socijalne i javne infrastrukture – rekao je ministar Erlić. Odlukom o odabiru projekata prema tom programu odobrava se financiranje 23 infrastrukturna projekta u gradovima Čakovec, Beli Manastir, Slavonski Brod, Sisak, Belišće, Đurđevac, Popovača, Kutina, Ludbreg, Mursko Središće, Vodnjan te u općinama Hlebine, Mala Subotica, Kneževi Vinogradi, Legrad, Darda, Petlovac, Nedelišće, Rasinja, Petrijanec, Jagodnjak, Cestica i Podturen. Predstavnici tih gradova i njihovih romskih zajednica bili su i prisutni na dodjeli, kao i saborski zastupnik Veljko Kajtazi, koji je u ime svih zahvalio ovoj Vladi i ministru, ali i svima iz romske zajednice koji su prijavili projekte i surađuju s lokalnim jedinicama. Napominje da je u svemu važna i elektrifikacija romskih naselja, na čemu se sada također ubrzano radi i u suradnji s HEPom. “Imamo u Hrvatskoj oko 70 lokacija gdje žive Romi koja još nisu ušla u 21. stoljeće”, rekao je Kajtazi. (h)