2024. – turistička sezona iz snova
Uskrs je ove godine rano, start neće biti bajan, ali skokovit rast broja rezervacija prema 2023. svjedoči: ovo bi mogla biti godina od koje će se nanovo računati vrijeme u turizmu
Svakim danom obrisi turističke sezone sve su jasniji. Uskrs će za dio jadranskih domaćina možda biti razočaranje. Blagdan pada relativno rano, devet dana ranije nego lani i puna dva tjedna ranije nego posljednje prijepdanemijske 2019. i nerealno bi bilo očekivati rekordan posjet. U Istri, recimo, čak računaju s mogućim minusom u usporedbi s prošlom godinom. Razlog je rani datum pa to, kažu, ništa ne govori o trendovima. A trendovi su, i ne samo za Istru, vrlo pozitivni. Prvi mjeseci tekuće godine bilo je čak deset posto više gostiju i šest posto više noćenja nego lani, kad je turistička godina također startala iznimno dobro i vjeruje se da bi 2024. mogla biti godina od koje će se nanovo računati vrijeme u turizmu i s kojom će se sve uspoređivati kao što je to bilo s dosad rekordnom 2019. Naime, na sajmovima turizma diljem Europe pokazalo se da Hrvatska i uoči sezone 2024. stoji vrlo dobro, pojedini turoperatori posvjedočili su čak o dvocifrenom rastu broja rezervacija u usporedbi s prošlom godinom, a nedavno je sve potvrdio i teren. Čak 95 posto hotelskih kuća, u anketi Hrvatske udruge turizma među 165 hotela i kampova, otkrilo je da ima više rezervacija nego u isto vrijeme prošle godine. Pri tom, njih 68 posto trenutačno ima plus iznad pet posto, a 95 posto očekuje da će 2024. u cjelini donijeti više noćenja nego 2023. Između prošle godine i 2019. razlika je, inače, svega osamdesetak tisuća turista i nepunih 900.000 noćenja u korist zadnje predpandemijske sezone, a to je u ljetnoj špici moguće nadoknaditi praktički u dan-dva.
Ova godina i financijski teško može biti slabija od prethodnih. Uz više gostiju i noćenja turistički bi utržak morao biti veći i zahvaljujući nešto višim cijenama. Iako, rast neće biti tako skokovit kao zadnje dvije godine. Lani je, naime, od stranih gostiju već za devet mjeseci uprihođeno gotovo 13 milijardi eura i tek nešto malo manje nego u cijeloj 2022. kad je premašeno 13,1 milijardi. Za usporedbu, u 2019., koja je brojem gostiju i noćenja i dalje rekordna, prihodi od stranih turista iznosili su iz ove perspektive skromnih 10,5 milijardi. Za rekordno dobre prihode koji su ostvareni u protekle dvije godine presudan je bio osjetan rast cijena u hrvatskom turizmu, koji se, mora se reći, mnogim gostima nije svidio. Strahovanja da će se to ove sezone vratiti kao bumerang jadranskim domaćinima, među kojima su neki uistinu debelo zanemarili zlatnu tržišnu formulu vrijednosti za novac, zasad se ipak pokazuju bezrazložnima. Uostalom, u nadmetanju s turističkim velesilama poput Španjolske ili Francuske, koje godišnje računaju s po sedamdesetak milijuna turista, Hrvatskoj ne bi smio biti problem namaknuti svojih 18 milijuna stranaca. Pa čak i kad to trebaju biti oni malo dubljeg džepa, s obzirom na hrvatska poskupljenja.
Kako god, s pozicije potrošača dobra je vijest da ove godine više ne bi smjelo biti divljanja cijena. Već spomenuto istraživanje Hrvatske udruge turizma pokazalo je da jadranski domaćini sada rjeđe posežu za poskupljenjima nego lani, a kad se na to i odluče, poskupljenja su manja. Naime, prema odgovorima menadžera u spomenutoj HUT-ovoj anketi, većina od 56 posto najavljuje poskupljenja do maksimalno pet posto prema lani, što je praktički usklađivanje s inflacijom. Oko 38 posto diže ih cijene iznad pet posto, što bi trebala biti posljedica dizanja kvalitete, a njih šest posto turiste će dočekati s istim cijenama kao lani. U posljednjoj je skupini vjerojatno ponajviše onih koji su se lani malo zaletjeli s poskupljenjima. Isto istraživanje provedeno lani pokazalo je, pak, da 67 posto domaćina dizalo cijene, i to do deset posto, a 26 posto i više od toga. Reklo bi se da je turistička industrija procijenila kako ove godine tolika poskupljenja ne bi imala prođu, a za očekivati je da će i drugi u turizmu, privatni smještaj, restorani, kafići..., svojim cjenicima slijediti hotelske kuće.
No Hrvatska je ionako već izišla iz zone jeftinog odmora. Sve u skladu s orijentacijom ka visokoj kvaliteti i premium usluzi, ali, kako su se ljetos uvjerili mnogi turisti, i preskačući poneku stepenicu na tom putu.
– U Hrvatskoj su lani, na valu snažnog bookinga, ali i zbog visokih inflatornih očekivanja, cijene u turizmu i ugostiteljstvu znatno podignute. No činjenica je da je taj oštar rast cijena u turističkom sektoru bio neselektivan, to jest nisu samo objekti koji su ulagali u unaprjeđenje kvalitete podigli cijene, već i oni s nekonkurentnom razinom kvalitete. Stoga smo bili svjedoci da su cijene u relativno velikom broju smještajnih objekata u ljetnim mjesecima spuštane, što nije tipično za visoku sezonu kad je uobičajeno najveća turistička potražnja. Također, i podatak koji je prošao relativno nezamijećeno: lani u kolovozu, dakle mjesecu u kojem je tradicionalno najveća razina turističke potražnje uz najviše cijene, broj noćenja je u svim vrstama smještaja bio od dva do tri posto niži nego u prethodnoj godini. To u razdobljima normalnih tržišnih okolnosti dosad gotovo nikad nije zabilježeno. No s obzirom na to da je velik broj hrvatskih turističkih destinacija upravo u kolovozu preopterećen prekomjernim turizmom, to u suštini i nije loše – kaže dr. sc. Sanja Čižmar, direktorica konzultantske kuće “505 savjetovanje”.
Naša sugovornica potvrđuje da se Hrvatska definitivno repozicionirala iz segmenta jeftinih turističkih destinacija u destinaciju koja je cjenovno usporediva s destinacijama zapadnog Mediterana, što je, uostalom, i bio cilj svih dosadašnjih turističkih strategija.
– Ipak, tržišno pozicioniranje pogrešno je promatrati isključivo kroz cjenovni aspekt. Primarno je to koliko stvarne vrijednosti za novac gosti dobivaju. Dakle riječ je o tome odražava li trenutna razina cijena odgovarajuću razinu kvalitete. U Hrvatskoj je u proteklih deset godina, od pristupanja u članstvo EU, u dugotrajnu imovinu u djelatnosti pružanja smjeročni štaja te pripreme i usluživanja hrane uloženo više od 5,5 milijardi eura. No treba reći da disperzija ulaganja nije bila jednakomjerna u svim dijelovima sektora, kod svih poduzetnika, tako da još uvijek imamo dio ponude koja nije konkurentna po kvaliteti, ali u skladu s općim trendom, prati cjenovni rast. Očekuje da će tu tržište na srednji rok odigrati svoju ulogu, jer ti subjekti neće moći uspješno pratiti tržišnu utakmicu. Za dugouspjeh turizma u Hrvatskoj, u pogledu cjenovnog aspekta, osnovni prioritet treba postati investiranje u kvalitetu – naglašava dr. Čižmar.
Dakako, važno je ostati unutar nekih realnih okvira, a čini se da hrvatski turizam, unatoč poskupljenjima, te granice dosad nije probio. Recimo, online istraživanje cijena hotela, kampova i apartmana u hrvatskim, španjolskim, talijanskim i francuskim ljetovalištima lani u špici, koje je provela naša sugovornica, pokazalo je da su prosječne cijene hrvatskih objekata s četiri zvjezdice ostale unutar konkurentnih raspona. Pritom, primjer Istre pokazuje da visoke cijene ne moraju biti mana. Tradicionalno dobro posložena i organizirana turistička regija bez velikih žrtava u cijeni uspjela je već 2022. – jedina na Mediteranu! – privući dva posto više gostiju nego u predpandemijskoj 2019. i upisati tri posto više noćenja nego tada. Nijemaca i Čeha te je godinu u Istri bilo gotovo 30 posto više nego 2019. Prošla, pak, godina za Istru je bila još bolja s pet milijuna turista i 30 milijuna noćenja. Istodobno, Istra radi i velike korake u izvansezoni, pa i u zimskim mjesecima.
– Nacionalni nivo imao je nešto sporiju dinamiku povratka, što je razumljivo jer riječ je o većem teritoriju i heterogenoj ponudi. No Hrvatska je i s ukupnim brojkama u mediteranskom vrhu pa s razlogom očekujemo da će 2024. osjetno nadmašiti rekordnu 2019. Nadajmo se samo da neće biti nepredviđenih situacija ili nekih velikih globalnih izazova – kaže Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istre.
Podsjeća i na niz godina s izuzetno uspješnim sezonama – Hrvatska ima pozitivnu reputaciju u europskim destinacijama, a u dalekim zemljama status jedne od najpoželjnijih destinacija svijeta. To treba mudro koristiti i PR aktivnostima i promotivnim kampanjama dodatno održavati “zvjezdani” status. Takva pozicija neće sama po sebi trajati dovijeka niti nam je zagarantirana – zaključuje Ivošević.
Izazova svakako neće manjkati ni u 2024. unatoč dosadašnjim pozitivnim informacijama. Domaćini i dalje ostaju suočeni s trendom last minute bukinga, gosti će možda nikad više vagati dobivaju li adekvatnu protuvrijednost za svoje eure, a trebat će, recimo, uspješno inkorporirati i čak pedesetak tisuća stranih radnika. Gdje još ima zasad nevidljivih slabih karika domaćeg turizma, pokazat će se do kraja godine i samo ode sebe. No, dokle god ide kako je krenulo, uz vrlo dobre predsezonske brojke i solidne najave za nastavak godine, imamo pravo na malo optimizma kad je o turizmu riječ. •