Individualna i besplatna psihološka podrška za studente
(h)
VELIKI BIOCENTRIČNI DIZAJN Robert Lanza
Veliki biocentrični dizajn djelo je koje kroz leće biocentrizma daje odgovore na uznemirujuća otkrića suvremene fizike. Robert Lanza i suautori (Matej Pavšič i Bob Berman) pomiruju kvantnu teoriju, relativnost i svijest te daju odgovore na pitanja o funkcioniranju svijeta i o tome tko smo mi. To su pitanja koja smo svi u nekom trenutku života postavili: Zašto smo ovdje? Koja je naša uloga u svemiru? Postoji li vrijeme? Postoji li smrt? Imamo li slobodnu volju? Je li stvarnost stvarna ili je sve samo u našim glavama?
Za sveca Leopolda Bogdana Mandića, hrvatskog svećenika i kapucina, mnogi su čuli, no koliko ljudi zna da je rodom iz Boke kotorske, iz Herceg Novog? A koja je poveznica svetog Tripuna, rođenog oko 232. godine u Kampsadi u Maloj Aziji, s Kotorom?
Globalno zatopljenje riječi su kojih se trebamo smrtno bojati, kaže nagrađivani islandski pisac i redatelj Andri Snar Magnason. Ali da bismo shvatili koliko je nužno da počnemo odmah djelovati, moramo to shvatiti emocionalno, psihološki, poetski pa čak i u mitološkom kontekstu. Zato Magnason u ovoj knjizi o tome piše i izravno i zaobilazno, a razgovori s vodećim glaciolozima, oceanolozima, klimatolozima i geografima, isprepleteni su s razgovorima s bakama i djedovima, s Dalaj Lamom, osobnim, povijesnim i mitološkim pričama. Ovo predivno djelo narativne publicistike prikazuje golu stvarnost klimatskih promjena.
Luki Brajnoviću koji je veći dio života proveo u Španjolskoj kao sveučilišni profesor i postao jedan od začetnika suvremene komunikologije u toj zemlji. U zborniku su objavljeni i rezultati prvog temeljitijeg istraživanja predaka sv. Leopolda Bogdana Mandića.
“Gotovo čitav ovozemaljski život sv. Leopold je proveo u svojoj padovanskoj ispovjedaonici slušajući probleme, propuste i boli neprekidnog niza ispovjednika, iskazujući duboko razumijevanje za njihove sudbine, preuzimajući na sebe njihove grijehe, ohrabrujući ih na životnom putu, darujući im mir i utjehu”, piše Željko Brguljan koji je istražio dostupne podatke o svečevim precima kojima se nitko nije sustavno bavio. “Posebno smatram zanimljivim rezultate istraživanja svečevih predaka preko bake po majci, Eleonori Bujović, plemkinji iz znamenite peraške obitelji. Potvrdila se naša početna pretpostavka da je sv. Leopold direktan potomak slavnog Vicka konta Bujovića, istaknutog sudionika burne trgovačko-pomorske i ratničke povijesti drevnog Perasta, mjesta u Veneciji zvanog “citta fedelissima e valorosa”, koji je stoljećima branio najjužniju granicu iako ne i nemoguć posao”, ističu urednici. Glagoljica, jedan od simbola nacionalnog i kulturnog identiteta Hrvata, svoje spomenike ima najčešće na području Istre, Hrvatskog primorja, zadarskih i kvarnerskih otoka, no sve više dokaza o glagoljaštvu u posljednje vrijeme pronalazi se i na području Boke kotorske pa su i opisane veze bokokotorskih glagoljaša sa zadarskim područjem.
U knjizi se opisuje i snažna identifikacija stanovništva s katoličkom kraljevinom Dukljom koja je postojala na današnjem crnogorskom tlu do kraja 12. stoljeća, kad ju je osvojila pravoslavna Srbija pod kojom se provodi masovno prevjeravanje dukljanskih katolika na pravoslavlje. Nakon znanstvenih skupova usvojeni su i zaključci da hrvatsku baštinu Boke treba jače ugraditi u nastavne sadržaje pa da se u školama više uči o identitetskim obilježjima i stvaralaštvu bokeljskih Hrvata, od Bokeljske mornarice 809. preko katedrale sv. Tripuna u Kotoru do Peraške ceremonijale, Dobrotske čipke... I da, predloženo je da knjiga V. Babić “Boka kotorska, zaljev svetaca i hrvatske kulture” postane dio obvezne literature za obrazovanje turističkih vodiča u Crnoj Gori.