“Pauze između predavanja pretvorile su se u trčanje s jednog kraja grada na drugi”
Plastična i rekonstrukcijska kirurgija tema su ovogodišnjeg Osijek Student Congressa (OSCON), a kongres će se održati od 4. do 6. travnja na Građevinskom i arhitektonskom fakultetu u Osijeku. Zdravstvena industrija jedna je od najvećih i najbrže rastućih industrija u svijetu, a plastična kirurgija grana je medicine koja iz dana u dan novim metodama oduševljava zdravstvene djelatnike, dok pacijentima mijenja život. O novim spoznajama i izazovima, ali i najzanimljivijim slučajevima s kojima su se susreli, govorit će stručnjaci s tog područja. Studenti će na radionicama imati priliku svladati praktične vještine potrebne u svakodnevnom radu.
Crvena naljepnica koju je zgrada zagrebačkog Učiteljskog fakulteta u Savskoj ulici dobila prije četiri godine rezultirala je time da studenti tog fakulteta i dalje predavanja i seminare slušaju na čak 18 različitih adresa na području Zagreba – od prostorija osnovnih škola i drugih fakulteta u centru, preko Franjevačkog samostana u Dubravi, kinodvorane Forum, zgrade Sindikata za znanost i visoko obrazovanje, Sveučilišnog centra za integrativnu bioetiku, zgrade Sveučilišta u Zagrebu, Policijske akademije te prostorija Mjesnog odbora Trnje pa sve do privremenih prostorija UFZG-a, to jest, kineziološke predavaonice, kao i prostorija u poslovnoj zgradi Zagrepčanka, potvrđuju nam iz Ureda dekana Učiteljskog fakulteta.
A ni organizacija nastave u tim uvjetima nije lak posao. Studenti UFZG-a otkrivaju nam da se njihovi nastavnici u tim izvanrednim situacijama snalaze onako kako najbolje znaju. Tako dnevno znaju imati predavanja i na četiri različite lokacije koje su u potpuno drugim dijelovima grada. Između njih, pak, imaju jako malo slobodnog vremena pa se, upravo zbog toga, te pauze često pretvaraju u trčanje po gradu kako bi stigli na jednu od 18 lokacija u Zagrebu.
Neadekvatni uvjeti
– Franjevački samostan u Dubravi i kino Forum nalaze se, doslovno, na drugim krajevima grada. Bude jako naporno kada imam predavanje u Dubravi pa na “Savi” jer pauzu koju bih trebala iskoristiti da nešto pojedem u menzi, potrošim u tramvaju zato što se skoro sat vremena vozim s jedne lokacije na drugu. Nekada i više kada je gužva na cestama – prepričava nam studentica s UFZG-a.
Najviše muka, dodaje, studentima zadaje upravo kinodvorana Forum u studentskom domu Stjepan Radić koja, jednostavno, nije adekvatna za fakultetsku nastavu. Iako se na prvi pogled nastava u kinu čini kao zanimljiva ideja, studenti nam otkrivaju da ih tamo dočeka najviše problema. Požele li voditi bilješke, trebaju sa sobom ponijeti čvrste podloge na kojima mogu pisati jer u Forumu nema klupa, stolova, držača... Još veći problem je, poručuju studenti, što se baš u toj prostoriji održavaju kolokviji i ispiti.
– Tu nema stolova, nego su po dvorani raspoređeni samo stolci pa su se zbog toga ispiti znali pisati na koljenima ili na nekoj tvrđoj podlozi, dok su neke kolegice ispite rješavale i na podu – priča nam studentica s Učiteljskog fakulteta kojoj je takva situacija postala “novo normalno”. Ni nastavnicima, kaže, nije svejedno jer predavanja drže “na pozornici” tako da se nekolicina njih ipak približi studentima kako bi stvorili što ugodniju atmosferu. No, nije svugdje tako. U školama, prostorijama drugih fakulteta... uvjeti su dobri, no pretrpani raspored nastave studenti ocjenjuju “jako lošim”.
Još četiri mjeseca
Ipak, ove muke za studente Učiteljskog fakulteta neće trajati još dugo. Iz Ureda dekana potvrđuju nam da bi radovi na zgradi u Savskoj 77 trebali završiti za četiri mjeseca, odnosno 31. srpnja ove godine, što znači da bi novu akademsku godinu trebali započeti u novoobnovljenoj zgradi. Zanimalo nas je i bi li se rok završetka radova mogao produžiti, no s Fakulteta nam kažu – ne. Radovi se, dodaju, odvijaju prema planu.
A u novoobnovljenoj zgradi, kažu s UFZG-a, bit će zajamčena sigurnost učenika osnovne i srednje škole koje s fakultetom dijele zgradu, kao i studenata te zaposlenika. Ovu zgradu Učiteljski fakultet, naime, dijeli s Područnom školom Savska te XI. gimnazijom koje trenutačno nastavu, također, održavaju na privremenim lokacijama. S Učiteljskog fakulteta otkrivaju nam da se nalaze i pred izazovom opremanja fakulteta budući da to nije planirano projektom cjelovite obnove zgrade od potresa.
Na krovu škole u malom mjestu Josipovac Punitovački nedaleko od Osijeka “niknula” je zvjezdarnica odakle njihovi učenici mogu promatrati čak i nebo iznad Sidneya. A put kroz školsku knjižnicu vodi do male prostorije u kojoj se otkriva, doslovno, čitav svemir. Ulaz je to u planetarij OŠ Josip Kozarac. Pod kupolom, zavaljeni u udobne vreće, učenici će u svega nekoliko minuta doznati pregršt informacija o astronomskim pojavama, kemijskim procesima, ali i drevnom majanskom kalendaru, svjetlosnom onečišćenju ili, pak, krvožilnom sustavu. Obnovljeno je krovište i na matičnoj i na područnoj školi, a “oboružali” su se svom silom opreme i moderne tehnologije: interaktivnim ekranima, 3D pisačem, laptopima, laserskim rezačem...
Istodobno, mališani u Levanjskoj Varoši u Đakovštini s osmijehom od uha do uha trčkaraju oko uzdignutih gredica u dvorištu njihove škole. Čupaju blitvu, sade krumpir... Sve će to sami pojesti, a školski je obrok, kažu nam, još ukusniji baš zato što sami uzgajaju povrće i rade zimnicu. Kroz projekt vrijedan 135.000 eura, izgrađeni su STEM uzdignuti vrtovi u trima školama partnerima – u OŠ “Silvije Strahimir Kranjčević” Levanjska Varoš, OŠ “Antunovac” i OŠ “Šećerana” u Belom Manastiru. Škola u Levanjskoj Varoši broji svega nekoliko desetaka učenika, a pravi su primjer što se sve može postići europskim novcem. Spomenuti vrtovi tek su jedan u nizu njihovih projekata. Bez obzira na to što su mala škola u ruralnoj sredini, upravo EU projekti pomažu im da svojim učenicima ponude iste mogućnosti kakve imaju i njihovi vršnjaci u urbanim područjima.
Ni za stotinu godina, rekli su nam nedavno u školi u Josipovcu Punitovačkom, sami ne bi mogli realizirati ono što su uspjeli kroz fondove Europske unije. Potrebno je, naravno, osmisliti pametan i koristan projekt, ali i podmetnuti vlastita leđa pa se upustiti u pothvat koji će im se, ako ga dobro odrade, zasigurno isplatiti. Novac je na pladnju, koliko god to nevjerojatno zvučalo. Osim poboljšanja materijalnih uvjeta, kao i kvalitete nastavnog procesa, učenici stječu neprocjenjiva iskustva za čitav život. Kroz projekte i putuju u druge europske zemlje i otkrivaju kakve mogućnosti njihovim vršnjacima nudi tamošnje školstvo. U konačnici, stjecanje novih znanja i razmjena iskustava sve su što im treba da bi sutra bili zadovoljni i uspješni mladi ljudi u poslu i na putu kojega za sebe odaberu. Na nama ne da im otvorimo vrata, a sada imamo i novac za to.