’Vjerujem u Ameriku i Europu zajedno u NATO-u jer smo tako jači i sigurniji’
Dva svjetska rata, hladni rat i svaki izazov s kojim smo se od tada suočili naučili su nas da trebamo jedni druge, rekao je glavni tajnik NATO-a Stoltenberg
– Ne vjerujem u samu Ameriku, ni u samu Europu. Vjerujem i u Ameriku i u Europu zajedno u NATO-u jer smo zajedno jači i sigurniji – rekao je u četvrtak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na svečanosti obilježavanja 75. rođendana NATO-a. Ministri vanjskih poslova Sjedinjenih Država i Kanade te 10 europskih zemalja (Belgije, Danske, Francuske, Islanda, Italije, Luksemburga, Nizozemske, Norveške, Portugala i Velike Britanije) potpisali su 4. travnja 1949. godine u Washingtonu ugovor kojim je osnovana Organizacija sjevernoatlantskog ugovora s ciljem suzbijanja rizika od širenja sovjetske kontrole iz istočne Europe na preostali dio kontinenta.
– Dva svjetska rata, hladni rat i svaki izazov s kojim smo se od tada suočili naučili su nas da trebamo jedni druge. Europa treba Ameriku za svoju sigurnost. Pravedna raspodjela tereta je bitna, a Europa sve više investira. Istodobno, Amerika treba Europu, europski saveznici osiguravaju vojsku svjetske klase i jedinstvenu diplomatsku mrežu – rekao je Stoltenberg. S početnih 12 članica NATO je u proteklih 75 godina narastao na današnje 32 države članice. Stoga su se na svečanosti kratkim govorima obratili ministri vanjskih poslova zemalja koje su se pridružile NATO-u prije 25 godina (Češka, Mađarska, Poljska), prije 20 godina (Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) te prije 15 godina (Hrvatska i Albanija). – Hrvatska nije imala privilegij 75 godina mira. Od 1991. do 1995. morali smo se boriti i braniti svoju slobodu i demokraciju suočeni s mnogo jačim agresorom – rekao je u svom govoru državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Frano Matošić. – Vlastito iskustvo i stručnost Hrvatske danas pridonose odvraćanju i obrani NATO-a, a naša je odlučnost da ulažemo u vlastitu sigurnost s tehnološki naprednim obrambenim rješenjem nepokolebljiva. Ostajemo posvećeni tome da i dalje budemo pouzdan i jak stup jugoistočnog krila NATO-a – istaknuo je Matošić.
Glavna tema dvodnevnog sastanka NATO-a jest kako osigurati pouzdaniju i predvidljiviju potporu Ukrajini da ona ne bi ovisila o političkim promjenama, prije svega u SAD-u, gdje Donald Trump ima nemale izglede da ponovno uđe u Bijelu kuću. Tijekom prvog mandata on je u više navrata dovodio u pitanje temeljnu odrednicu NATO-a o kolektivnoj obrani. U srijedu, prvi dan ministarskog sastanka, ministri vanjskih poslova suglasili su se s tim da se nastavi s planiranjem veće uloge u koordinaciji sigurnosne pomoći Ukrajini. Konačna odluka u kojem će obliku to biti nije donesena, detalji će se razraditi u sljedećim tjednima.