Akademik Akrap: Sve su to prazna obećanja kao što su bila u nizu politika od 2000. do danas. Temeljno je napraviti dugoročnu strategiju gospodarskog razvoja Hrvatske
dječjeg doplatka od 31 do 62 eura, na koji će od travnja imati pravo kućanstva s neto dohotkom do 618 eura po članu obitelji, u donjoj smo ljestvici EU članica po visini doplatka. No, HDZ tvrdi da je broj djece koja primaju doplatak povećan na 511 tisuća, odnosno da imamo 271 tisuću obitelji primatelja doplatka. Inače, u ožujku je doplatak isplaćen za 188.212 djece, odnosno za 90.370 korisnika doplatka, a teško ćemo u travnju dosegnuti pola milijuna djece primatelja doplatka. Obećavaju da će još povećati iznos doplatka. financirao gradnju javnonajamnih i socijalnih stanova u gradovima i općinama, kupnju i gradnju prvoga doma, kupnju zemljišta općinama i gradovima za gradnju obiteljskih kuća i stanova, prenamjenu poslovnih i drugih prostora u državnom vlasništvu u stanove za najam... Što se tiče migracijske politike i uvoza radnika te integracije, Most se zalaže da se napravi cost-benefit analiza kako bi se znalo koliki će za hrvatske građane to biti trošak i tko će ga platiti, a i kako bi se donijela državna odluka hoće li Hrvatska ulagati novac u strance ili se taj novac može iskoristiti za vraćanje dijela iseljenika, čemu teže.
I Domovinski pokret stambeno bi zbrinjavao građane putem dugoročnog najma i ulaganjem u vlastitu stanogradnju i/ili pomoći pri kupnji vlastitog stana. Gradovi i općine sami bi i/ili uz dotaciju države morali ulagati u stanogradnju za mlade i mlade obitelji. Zalažu se i za financijske potpore, osobito obiteljima s više djece, ali i za naknadu majkama koje bi se kod kuće brinule o djeci do polaska najmlađeg djeteta u školu, a koja bi rasla s povećanjem broja djece, što podsjeća na ukinutu mjeru roditelj odgojitelj. S povećanjem broja djece u obitelji povećali bi i udio subvencija za priuštivo stanovanje bilo da je riječ o dugoročnom najmu bilo o otplati nekretnine obitelji. Zauzimaju se i za novčanu potporu obitelji za svako novorođeno dijete do polaska u školu. Delimitirali bi roditeljske naknade. Poticali bi povratak iseljenika tako što bi ih barem 10 godina oslobodili od plaćanja poreza. Uveli bi kontrolne mehanizme ulaska strane radne snage na hrvatsko tržište rada i pozicionirali HZZ na ključno mjesto cjelokupnog procesa kako bi se onemogućila zamjena domaćih radnika jeftinijima, ali nekvalificiranima i neiskusnim stranim radnicima iz dalekih zemalja na radnim mjestima na kojima je to moguće. DP se zalaže za kvote za kvalitetne, kvalificirane i iskusne radnike u građevini, poljoprivredi i turizmu, ali zabranili bi uvoz niskokvalificiranih radnika za poslove niske dodane vrijednosti (dostava hrane, taksi vožnja i sl.).
Stambeni fond iz proračuna
Možemo! bi povećao naknade na roditeljskom dopustu. Zalažu se da se problem nepriuštivosti stanova za mlade i mlade obitelji riješi iz proračuna, odnosno da se poveća javni stambeni fond kupnjom ili gradnjom novih stambenih jedinica i značajnim, progresivnim povećanjem proračuna za tu svrhu. Uveli bi doplatak za svu djecu i donijeli migracijsku i integracijsku politiku te bi država određivala potrebe za kvalificiranim radnicima tripartitnim dijalogom (isto kao i SDP). Stalnu ovisnost o migracijama smanjili bi duljim trajanjem dozvola za boravak i rad stranim radnicima te spajanjem obitelji. Što na sve kaže struka? Akademik Anđelko Akrap nije želio komentirati zasebne stranačke programe, ali načelno za sve njih kaže: – Moj je dojam da su sve to prazna obećanja kao što su bila u nizu politika od 2000. do danas. Temeljno je napraviti dugoročnu strategiju gospodarskog razvoja Hrvatske i onda kreirati politike...