Stariji sve siromašniji, mladi sve suicidalniji i nasilniji, zatvori prenapučeni...
ozbiljne depresivne simptome, 31 posto ih ima anksiozne simptome, a 17 posto ozbiljne simptome stresa. Još su alarmantniji podaci da se 21 posto mladih samoranjava i nanosi si bol, da ih je isto toliko barem jednom razmišljalo o samoubojstvu, da ih je 14 posto izradilo plan samoubojstva, dok ih se sedam posto i pokušalo ubiti. I na sve to još dolazi i podatak da 77 posto mladih konzumira alkohol, 49 posto ih se opija, a 20 posto ih je bilo nasilno ili je prijetilo nasiljem barem jednom u životu!?
Inače, tijekom 2023. građani su se Uredu pučke pravobraniteljice najčešće obraćali jer su smatrali da im se krši pravo na zdravlje, zbog čega je Ured, istražujući te navode, otvorio 454 nova predmeta. Onkološki pacijenti su posebno poglavlje godišnjeg izvješća jer je prema podacima iz 2022. Hrvatska imala veću smrtnost od prosjeka EU te treću najveću smrtnost od raka u EU – prvu najveću za muškarce i osmu za žene. U izvješću pučke pravobraniteljice se navodi i da je incidencija pojave raka bliže prosjeku EU, što, kako se navodi, ukazuje da je veća smrtnost povezana s kvalitetom zdravstvene skrbi za onkološke pacijente. A kako izgleda društvena “briga” za takve pacijente, svjedoči i podatak da ih je 17 posto njih tijekom ili nakon liječenja od raka ostalo bez posla.
Diskriminacija Roma i Srba
Ured pučke pravobraniteljice lani je primao pritužbe građana i zbog diskriminacije u različitim područjima života, u radnim i gospodarskim odnosima, javljali su im se i strani radnici te zatvorenici i pritvorenici, kojih je lani iza rešetaka bilo 1607 više no godinu ranije. Ured je zaprimo i pritužbe pripadnika nacionalnih manjina pa se tako navodi da su Romi i dalje izloženi raširenoj diskriminaciji i društvenoj izolaciji, dok su Srbi izloženi netrpeljivim porukama i mržnji. Zločina iz mržnje lani je bilo 85, što je 54,55 posto više no godinu ranije. Izvješće se bavi i slobodom izražavanja pa se navodi da je lani bila zamjetna niska razina političke komunikacije u javnom prostoru što je dovelo, kako je naznačeno, i do normalizacije takve komunikacije i među građanima. Istaknuto je i da je poseban problem govor na internetu, koji je pun netrpeljivosti, ponekad čak i govora mržnje. No takve se stvari rijetko prijavljuju, a još rjeđe sankcioniraju. Što se tiče novinara, oni su lani bili izloženi SLAPP tužbama, napadima i prijetnjama, a dobili su i lex AP, koji će im sigurno znatno otežati posao, ma koliko god vladajući tvrdili suprotno.
Usput, Ured pučke pravobraniteljice lani je postupao u ukupno 6680 predmeta, od čega je novootvorenih bilo 4803. To je povećanje od 5,9 posto u odnosu na godinu ranije, a sve što je u izvješću navedeno prava je slika Hrvatske, o kojoj, nažalost, tijekom predstojeće kampanje gotovo sigurno neće biti govora.
Za protuminsko djelovanje u 2024. ukupno iz svih izvora financiranja osigurano je 58,7 milijuna eura
– rekao je Božinović. Za protuminsko djelovanje u 2024. ukupno iz svih izvora financiranja osigurano je 58,7 milijuna eura.
Govoreći o aktivnostima u 2023., ministar je naveo kako je iz minski sumnjivog područja isključeno 58 četvornih kilometara te su završeni poslovi uklanjanja cjelokupnog minski sumnjivog područja u Osječko-baranjskoj i Šibensko-kninskoj županiji, za što je utrošeno 55,5 milijuna eura. Vlada je na sjednici donijela odluku o koordinaciji aktivnosti vezanih uz izgradnju četiri centra za gospodarenje otpadom u Babinoj gori u Karlovačkoj županiji, Lećevici u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Lučinom razdolju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji te Piškornica u Koprivničko-križevačkoj županiji, a čija je izgradnja već započela, no još nije završena zbog poteškoća u provođenju postupaka javne nabave. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan rekao je da će izgradnja i nabava opreme za CGO-e privremeno nastaviti financirati u 2024. godini prema postojećim omjerima sufinanciranja, s time da će do novih ugovora iz programa Konkurentnost i kohezija (PKK) sredstva državnog proračuna zamijeniti dosadašnje financiranje sredstvima Kohezijskog fonda. Procijenjena potrebna sredstva u 2024. iznose 46,21 milijuna eura.